Dok se mnoge europske zemlje, pa i Hrvatska, suočavaju s nestašicama pojedinih lijekova, pacijentima zbog novih pravilnika prijeti još dulji put i teži dolazak do inovativnih lijekova, ali i do prijeko potrebnih pomagala putem HZZO-a. Negoduju i pacijenti i proizvođači, piše hrt.hr.

Anita 6 i pol godina nosi protezu koja joj omogućuje kretanje i siguran korak. Nije riječ o protezi s liste HZZO-a jer oni, kaže, nude zastarjela i neprilagođena pomagala.

– To vam je razlika nebo i zemlja. Ono za što se moramo konkretno mi kao osobe s imputacijama boriti je da se na listu stave pomagala koja imaju mikroprocesore, to vam je da gledateljima bude jasnije, mi vam imamo kao mobitele stare cigle, ono što želimo je da nam se da smartphone, rekla je Anita Lauri Korajlija, predsjednica NO-a Udruge osoba s amputacijom.

Uvozi se 98 posto pomagala, troškovi rastu pa je do proteza, privremenih kolica, ortopedskih i pomagala za inkontinenciju sve teže doći.

– Postoji 247 različitih kategorija pomagala koja se nalaze na listi HZZO-a je ugroženo trenutnim nabavnim cijenama. Očekujemo kao hitna mjera svakako povećanje cijena pomagala koja se nalaze na listi, a nakon toga i aktivan rad sa industrijom na promjenama pravilnika, naglasio je Ivan Matić, član HUP – Koordinacije za medicinske proizvode.

Još jedan pravilnik o stavljanju lijekova na listu i utvrđivanju cijena koje će plaćati HZZO i proizvođačima i pacijentima zadaje glavobolje. Prema predloženim izmjenama, lijekove i inovativne terapije pacijenti će dulje čekati.

– Jedan ograničavajući faktor koji su stavili je da mora biti financiran sredstvima nacionalnog osiguravatelja u najmanje 10 zemlja EU pa se mi pitamo koji smo mi po redu, odnosno naše zdravlje 11 u Europi, rekla je Dijana Roginić, izvršna direktorica Saveza društava multiple skleroze Hrvatske.

Od odobrenja Europske agencije za lijekove u prosjeku prođe 479 dana do dostupnosti lijeka u Hrvatskoj. Od 160 odobrenih inovativnih lijekova, zemlje EU-a u prosjeku na svojim listama imaju 74 lijeka, a Hrvatska 35. 

Iz HZZO-a odgovaraju:

Predviđenim izmjenama pravilnika koji je Ministarstvo zdravstva stavilo na savjetovanje ne očekuje se smanjenje dostupnosti i opskrba lijekovima, već naprotiv kvalitetniji ishodi liječenja.

U HUP-u upozoravaju na nestašice lijekova, ali i na potrebu jačanja domaće proizvodnje. 

– Svakog dana možete na HALMED-u vidjeti da nekih lijekova nedostaje, pa se nađu drugi, međutim to nije održivo, to nije strateški. Mnoge EU zemlje su pristupile već razgovorima sa svojim proizvođačima kako bi pronašle model koji bi osigurao dostupnost lijekova pacijentima, istaknula je Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.

S druge strane, u proračunu je za zdravstvo u sljedećoj godini izdvojeno 6,5 milijardi eura, od čega 340 milijuna za skupe lijekove.

Samo da ih pacijenti, baš kao i pomagala, dobiju na vrijeme.

e-hercegovina.com