Ustavni sud BiH odbio je privremeno suspendirati Izborni zakon kojeg je u izbornoj noći nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a to donekle ide u korist SDA jer ova stranka sada može računati na to da će ždrijebom dobiti još jednog, trinaestog delegata u Domu naroda federalnog Parlamenta i tako spriječiti da ih se izbaci iz vlasti.

Istovremeneno, Ustavni je sud odgodio donošenje odluke o meritumu odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, ali su odbili suspendirati Schmidtove izmjene, što znači da formiranje vlasti ide naprijed po novim pravilima.

Podsjetimo, Klix je već prije pisao kako, da Schmidt nije mijenjao pravila igre nekoliko minuta po završetku izbora, danas SDA ne bi imala mogućnost zaustaviti da ih se izbaci iz vlasti na federalnoj razini jer bi za predlaganje delegata za potpredsjednika Federacije BiH bila dovoljna trećina delagata (6 od 17) po klubovima.

Zahvaljujući Schmidtovim izmjenama, kojim je povećao broj delegata u Domu naroda federalnog Parlamenta, sada je Osmorci za formiranje vlasti potrebno 11 delegata u bošnjačkom Klubu, a Osmorka trenutno ima samo 10-toricu u Klubu Bošnjaka, dok SDA ima njih 12.

Još je jedan delegat u igri i riječ je o delegatu za klub Bošnjaka iz Herceg-bosanske županije, odnosno delegatu iz Kantona 10. Tijekom glasanja u Skupštini Herceg-bosanske županije rezultat je bio izjednačen jer su SDP-ova i SDA-ova lista imale po dva glasa, tako da će konačni rezultat odlučiti žrijeb. Ako SDA dobije ždrijebom dobije ovo mjesto, to će im biti trinaesti delegat u bošnjačkom Klubu Doma naroda i onda SDA može blokirati da ih se izbaci iz vlasti.

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je svojevremeno govoreći o trenutnom popunjavanju Doma naroda rekao kako odluka visokog predstavnika pogoduje samo SDA.

„Da je ostao stari model predlaganja, stvari bi bile već gotove, koalicije bi bile potpisane i nitko se ne bi trudio da blokira procese u Klubu Bošnjaka”, kazao je ranije predsjednik NiP-a.

Da su na snazi ostala stara pravila, oba sarajevska politička bloka imala bi minimalno 6 delegata u bošnjačkom klubu i mogli bi predložiti kandidata za potpredsjednika FBiH. Istina, SDA bi imala više, ali u konačnici to ne bi ništa promijenilo u smislu mogućnosti da se prilikom formiranja vlasti zaobiđe ova stranka. Isto tako, Osmorka bi imala dovoljno delegata u srpskom klubu da predloži potpredsjednika iz reda srpskog naroda. Odluka bi bila u rukama Dragana Čovića koji od blokova će uvući u vlast jer bi u slučaju da se priklone jednom ili drugom bloku u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH činili prevagu.

Tako Klix piše da je zahvaljujući Schmidtovim izmjenama, fokus svih političkih aktera prebačen na skupštine županija koje biraju delegate u Dom naroda FBiH i da je stoga postalo očito da je Schmidt političku borbu, svojom odlukom, u najvećoj mjeri prebacio u klubove naroda umanjujući značaj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH makar u procesu formiranja Vlade Federacije BiH.

Istina, Schmidtove izmjene su najviše pomogle HDZ-u BiH koji je postao nezaobilazan prilikom formiranja vlasti jer ima kontrolu nad Klubom Hrvata, odnosno tamo ima svojih 13 delegata, a ta je brojka ključna u formiranju vlasti.

A zašto je važan taj trinaesti delegat u Domu naroda nedavno je pisao portal Istraga.ba u tekstu pod naslovom “Bez jedanaest potpisa nema (pot)predsjednika Federacije, bez (pot)predsjednika nema Vlade FBiH”.

Ovaj portal pojašnjava kako je nakon OHR-ovog nametanja Ustava FBiH određeno da će u Domu naroda FBiH sjediti 80 delegata.

Klubovi konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) imaju po 23 delegata, dok će u Klubu Ostalih sjediti 11 delegata. Prilikom izbora (pot)predsjednika Federacije BiH Klub Ostalih je nebitan. No, klubovi konstitutivnih naroda imaju ključnu ulogu.

“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Dakle, da biste predložili (pot)predsjednika Federacije, morate imati jedanaest potpisa u određenom klubu konstitutivnih naroda.  Ako određena politička partija, uzet ćemo za primjer Klub Bošnjaka, bude imala 13 izabranih delegata, to znači da sve druge partije nemaju potrebnih jedanaest potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. Dakle, stranka koja ima trinaest delegata u određenom klubu konstitutivnih naroda sama će predložiti (pot)predsjednika Federacije BiH. No, šta se dešava dalje?

Kandidat sa jedanaest potpisa iz Kluba Bošnjaka ide na zajedničku listu sa kandidatima iz klubova Srba i Hrvata koji, također, moraju imati po jedanaest potpisa. I ta tri kandidata čine – jednu listu.

“Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt.

Dakle, tri kandidata čine jednu listu koja se potvrđuje u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Da pojednostavimo, na istu listu idu i kandidati koji imaju po jedanaest potpisa iz klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ako, recimo, neka partija ima dvanaest delegata u Klubu Bošnjaka, to znači da iz tog kluba dva kandidata mogu imati po jedanaest potpisa i u tom bi slučaju bile dvije liste.  No, ako jedna partija ima trinaest delegata u Klubu Bošnjaka, samo njihov kandidat može imati jedanaest potpisa. U Klubu Hrvata situacija je jasna. HDZ BiH ima trinaest delegata i samo će njihov kandidat za (pot)predsjednika imati potrebnih jedanaest potpisa. U Klubu Srba, SDP sa DF-om može imati jedanaest potrebnih potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije. U Klubu Bošnjaka je situacija neizvjesna. Stranke Osmorke imaju do sada deset delegata, DF jednog, a SDA 11. Ako SDA dobije delegata iz Livna, to će značiti da stranke Osmorke ostaju na deset delegata i nemaju dovoljno potpisa da predlože (pot)predsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda. Zato je je u ovom slučaju bitno kome će ići delegat iz Kantona 10 (Livno). Sada se bavimo brojem trinaest. Znači, stranka koja ima trinaest delegata i određenom klubu naroda, ima jedina potrebnih jedanaest ruku za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. I   taj kandidat ide na zajedničku listu sa kandidatima iz drugih klubova koja će biti razmatrana u oba doma Parlamenta Federacije BiH.

“Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavcima (4) do (10) ovog članka, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasovati za novu listu u skladu sa stavcima (5) do (7) ovog članka u roku od 15 dana od dana glasovanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka, postupak predviđen u stavcima (1) do (7) ovog članka se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog članka prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu”, navedeno je u OHR-ovim odredbama Ustava FBiH.

Dakle, ako liste kandidata ne dobiju podršku, postupak se – ponavlja. Unedogled.

Ali, glasi novo pitanje, za šta je, onda, bitan drugi krug?

Odgovor se nalazi u istom članu nametnutih odredaba Ustava FBiH.

“Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u Ustavu Federacije BiH.

Dakle, broj sedam se aktivira samo onda kada u predviđenom roku jedanaest delegata ne predloži (pot)predsjednika Federacije. Kao što se, u slučaju da ni sedam delegata ne predloži (pot)predsjednika FBiH aktivira broj četiri, odnosno, potpisi četiri delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH.

Naravno, postoji mogućnost da OHR izda drugačije tumačenje, te da dopuni svoje odredbe tako što će omogućiti aktiviranje drugog i trećeg kruga, bez obzira na činjenicu da u prvom krugu postoji jedanaest potpisa. Ali to za sobom povlači dalekosežne posljedice. Evo i koje.

Uzet ćemo za primjer Klub Hrvata. U slučaju da OHR izda uputstvo da broj trinaest ne garantuje izbor (pot)predsjednika Federacije, HDZ-u BiH i svim političkim partijama okupljenim oko HNS-a ni izbor 19 delegata u Klubu Hrvata ne bi garantirao učešće u vlasti. Dovoljno je samo bez tih političkih partija skupiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije i rušiti njihove liste kandidata za (pot)predsjednika FBiH sve dok broj potrebnih potpisa ne padne na četiri. U tom slučaju, delegati iz reda hrvatskog naroda izabrani u Tuzli, Bihaću, Zenici, Goraždu i Sarajevu bi mogli predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda kojeg bi potvrdila samo većina u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, piše Istraga.ba.