Novi sporazum o konzervaciji usvojen ovog tjedna na summitu UN-a u Montrealu putokaz je za zaustavljanje brzog propadanja prirode, ali samo ako bogate zemlje daju dovoljno sredstava, a za druge zemlje to pitanje postane prioritet, piše Reuters, prenosi hrt.hr.

Ciljevi postavljeni u sporazumu poznatom pod nazivom Kunming-Montreal Global Biodiversity Framework (Kunming-Montreal okvir za globalnu raznolikost) uključuju zaustavljanje izumiranja vrsta, zaštitu 30 posto svjetskog kopna i mora do 2030. godine i korištenje 200 milijardi dolara za provođenje tih ciljeva.

Konzervatori hvale ambicije sporazuma, ističući da je riječ o ekvivalentu Pariškog sporazuma za klimu.

Postavljena su 23 specifična cilja po kojima zemlje mogu mjeriti svoj napredak.

– To je ekvivalentno globalnom cilju od 1,5 celzijevih stupnjeva za klimu, rekao je Marco Lambertini, glavni direktor Međunarodnog fonda za zaštitu prirode.

Nakon četiri godine pregovora postavljeni su ciljevi na samitu “COP15” u Montrealu ovoga mjeseca.

O provođenju tih ciljeva ovisi opstanak stotina tisuća vrsta, a UN kaže da otprilike milijunu vrsta prijeti izumiranje.

Međutim, provođenje 23 cilja bit će puno teže jer zahtijeva jaku političku volju.

– Ono što je zbilja bitno je kako će se ti ciljevi provesti u nacionalne planove, rekao je Nick Isaac, makroekolog s britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju.

Provođenje ciljeva u zemljama u razvoju ovisit će o financiranju izvana kako bi se potaknulo konzerviranje.

U sporazumu nije definirano koje prostore obuhvaća cilj zaštite 30 posto kopna i mora, što znači da je na državama da odluče koliko će biti ambiciozni.

Znanstvenici i konzervatori traže od zemalja da zaštite područja bogata različitim vrstama.

e-hercegovina.com