Ekstremna hladnoća, izvanredno stanje u New Yorku, 50 mrtvih u Buffalu… Otkazano je više od 5000 letova. Milijun i pol kućanstava bez struje. Spasilačke ekipe nisu mogle do vozača zaglavljenih u snijegu, a kod nas – proljeće. Na Sljemenu snijega ni za sanjke, dok bi najmanje 100.000 Hrvata išlo na skijanje. Ali kamo? Njemački se ledenjaci tope, na legendarnim skijalištima raste trava, a ugostitelji i cijela zimska industrija zabave krši ruke, piše hrt.hr.

“Hladni ekstremi također su vezani uz klimatske promjene”

– Neobično je povezivati hladne ekstreme s klimatskim promjenama. Znamo da su klimatske promjene vezane uz globalno zatopljenje, očekuje se da će zapravo biti sve toplije vrijeme. No to zapravo nije tako. Hladni kao i topli ekstremi vezani su za klimatske promjene. Zbog globalnog zatopljenja možemo očekivati da će biti učestalije to ekstremno vrijeme, objašnjava u Studiju 4 geofizičarka Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. 

Zbog grijanja polova, taj je zrak sve topliji i topliji pa je ta ravnoteža poremećena, ističe, dodajući da se događa do sve više prodora sa sjevera ili juga.

– Posljednjih godina događalo se većinom u SAD-u, ali imali smo i mi dosta hladnih prodora. Nije svaka vremenska neprilika, odnosno katastrofa, vezana uz klimatske promjene. Kasnije se sve analizira te ocjenjuje jesu li neki događaji izgledniji da će se pojaviti u budućnosti na nekom području, dodaje.

U Hrvatskoj gotovo proljeće.

– Puno je godina prošlo otkako smo imali neke prave snježne epizode u kopnenim krajevima. Radila sam istraživanje, usporedbu temperatura na Božić od 1950. pa do 2020. Nekada je temperatura na Božić bila jedan Celzijev stupanj, dakle temperatura na kojoj može pristojno padati snijeg. Sada 2020. godine ta je temperatura porasla na devet stupnjeva. To je zapravo najbolje pojašnjenje zašto nam se ne događaju situacije “bijelog Božića”. 

Isto tako, mogu se očekivati hladni ekstremi, navodi Mazzocco Drvar, ističući primjer velikog leda i zaleđivanja u Dalmaciji, što se znalo događati posljednjih godina. 

Europska agencija za okoliš radila je i procjene utjecaja klimatskih promjena na gospodarstva, odnosno štetu koju one uzrokuju.

– Radilo se o procjenama štete od 1980. do 2020., imamo oko 500 milijardi eura na razini EU-a, Hrvatska je negdje na razini tri milijarde eura, dakle u ovih 40 godina. A kako klimatske promjene eskaliraju, tako i šteta raste. Svake godine raste za otprilike 2,5 do 3%. Ne treba govoriti samo o materijalnoj šteti, nego i ljudskim žrtvama. Imamo 140 tisuća ljudi na razini EU-a koji su stradali od klimatskih i vremenskih ekstrema, u Hrvatskoj se radi oko 900 osoba, ističe.  

“Hladniji prodor sredinom siječnja”

Skijalištima u Europi nedostaje snijega, mnogi su odustali od tradicionalnog odlaska na skijanje.

Mazzocco Drvar kaže da su ekstremi takvi da je primjerice u Garmisch Partenkirchenu, gdje su se održavali skijaški skokovi, sve bilo bez trunke snijega, i to i na okolnim visokim planinama.

– Došlo mi je da plačem kada sam to vidjela. Prvi put sam gledala skijaše skakače u kratkim rukavima, objašnjava.

Ipak, zima će u Europu doći.

– Sadašnje prognoze govore da će hladan prodor doći negdje između 12. i 15. siječnja. To bi trebalo donijeti kakvu takvu zimu. Vidjet ćemo hoće li to biti dovoljno za proizvodnju umjetnog snijega te održati snijeg na nekim skijalištima. Možda u tom tjednu kada Hrvati idu na skijanje bude povoljnija situacija nego što je  sada.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: 

e-hercegovina.com