Više zemalja jugoistočne Europe suočava se s velikim iseljavanjem. Među njima je i Albanija, koju godišnje napusti otprilike jednak broj ljudi kao i Hrvatsku. No dok su u našoj zemlji mladi u većem broju počeli odlaziti s ulaskom u Europsku uniju, Tirana je tek započela pristupne pregovore s Bruxellesom pa ih najveći val migracija vjerojatno tek čeka, piše hrt.hr.

Središte Tirane veliko je gradilište – albanska prijestolnica poprima izgled moderne zapadne metropole. No zaostajanje za Zapadom, kažu nam stanovnici, najbolje se vidi pri pogledu u novčanik. Ionako niska primanja, upola manja nego u Hrvatskoj, dodatno je opteretila inflacija, čak 5 posto viša nego godinu prije.

– Cijene su znatno porasle. Mlijeko je, primjerice, 80 posto skuplje. Mislim da je najveći problem što se tomu ne nazire kraj, kaže jedan građanin.

– Istina je, cijene su narasle u Albaniji. Gospodarska situacija je teška, ali ljudi ipak prije blagdana kupuju darove, kaže jedna građanka.

Dok šeću gradom, stanovnici i dalje prolaze uz brojne bunkere – podsjetnik na ne tako davna vremena u kojima je ta zemlja bila potpuno zatvorena. Diljem Albanije izgrađeno je čak 175 tisuća bunkera. Jedan od njih bivše je atomsko sklonište ministarstva unutarnjih poslova, pretvoreno u muzej.

– Ova prostorija svjedoči o patnjama albanskog naroda u vrijeme komunističkog režima. Ovdje je žica koja predstavlja granicu koja je u to doba bila zatvorena. Ovakvi psi služili su za praćenje ljudi koji su pokušavali ilegalno prijeći granicu. Zanimljiv je i ovaj originalni ogrtač koji se koristio za treniranje tih pasa. Ugrizi koje na njemu vidite pravi su, pokazuje nam Entela Aris, turistička vodičica muzeja Bunk’art 2.

“Naša je zemlja u posljednja dva desetljeća, nakon pada komunizma, postala poligon za prelazak Jadrana, od Drača u smjeru Italije”

novinar i publicist Andi Bushati

Onima koji sada žele otići iz zemlje više ništa ne stoji na putu. Početkom 90-ih u Albaniji je živjelo gotovo 3,3 milijuna stanovnika, a danas ih je pola milijuna manje. Samo tijekom prošle godine više od 40 tisuća ljudi napustilo je Albaniju. Tisuće su zatražile azil u nekoj od zemalja Europske unije, međutim dobilo ga je samo 225 sretnika.

– Nema statističkih podataka koliko mladih je otišlo, ali riječ je o popularnom fenomenu. Mladi će vam redom reći da namjeravaju otići, premda nemaju konkretan plan, kaže novinar i publicist Andi Bushati.

– Bolji život – to je razlog, kaže jedan građanin.

– Mladim ljudima ovdje je veoma teško pronaći posao i steći dobro obrazovanje. Ne nudi se mnogo prilika i budućnost nije svijetla, komentira jedan mladić.

Među albanskim migrantima iznimno popularno odredište postala je Velika Britanija. 2020. njih pedesetak malenim je brodovima ilegalno prešlo kanal La Manche. Ove je godine tim putem u Englesku stiglo više od 13 tisuća ilegalnih albanskih imigranata. Neki u zemlju dođu i legalno s turističkom vizom pa ostanu raditi na crno.

– Odlazak u Englesku posljedica je sofisticiranog organiziranog kriminala u Albaniji. Naša je zemlja u posljednja dva desetljeća, nakon pada komunizma, postala poligon za prelazak Jadrana, od Drača u smjeru Italije. Sada su albanski kriminalci prešli u Zapadnu Europu i ojačali na području oko kanala La Manche, što usmjerava Albance koji žele napustiti zemlju, kaže Bushati.

85 posto migranata iz Albanije, koji su u prvih 9 mjeseci ove godine brodom ilegalno prešli Engleski kanal, zatražilo je azil u Velikoj Britaniji. Samo ih je 50 do sada dobilo odluku britanskih vlasti, koja ni u jednom slučaju nije bila pozitivna. 

e-hercegovina.com