Uz popunjavanje klubova konstitutivnih naroda u federalnom Domu naroda, popunjen je i Klub Ostalih. Tamo će u ovom mandatu umjesto dosadašnjih sedam biti 11 izaslanika. Međutim, nijedan od izlanika ne predstavlja neku od nacionalnih manjina s prostora Federacije, a riječ je uglavnom o kandidatima s listi bošnjačkih stranaka od kojih se većina nacionalno lažno izjašnjava.

Trenutačni način popunjavanja Kluba Ostalih u federalnom Domu naroda obesmišljava ideju predstavljanja nacionalnih manjina u BiH. To zahtijeva možda i novu intervenciju Visokog predstavnika, ali prije svega dogovor političkih predstavnika oko izmjena Izbornog zakona, navode analitičari.

A kako dobre primjere zaštite političkih prava nacionalnih manjina navode susjednu Republiku Hrvatsku i Srbiju.

“To je prava vrsta udruženog zločinačkog političkog poduhvata, da se drugima oduzimaju mjesta koja su predviđena Daytonskim i Washingtonskim sporazumom i ustavima i države i entiteta.To zapravo pokazuje da gospodin Schmidt nije napravio do kraja dobar posao.

A ono što je najproblematičnije od svega je da vidimo situaciju u kojoj se Hrvatima na zadnjim izborima ukrade nekih pet mjesta s pet podobnih bošnjačkih Hrvata. A s druge strane se manjinama, koje u BiH nažalost zovu Ostali, uzme 100 % odnosno svih 11 mjesta u Domu naroda, a čine ih Bošnjaci koji se lažnu izjašnjavaju”, kazao je novinar Zoran Krešić u izjavi za RTV HB.

“Dom naroda je kao što mu i samo ime kaže dom konstitutivnih naroda, a tri su u BiH. A manjine trebaju imati zajamčena mjesta u Zastupničkom domu kako države, tako i entiteta. Treba spomenuti jednu specifičnost BiH, jer je u njoj manjinskih populacija neusporedivo manji broj nego u Hrvatskoj i Srbiji.

I praktično je BiH jedna od eurospkih zemalja s manjim postotkom pripadnika manjina. Tako da ako bi se išlo na hrvatski model, taj broj teško da bi mogao prijeći jednog zastupnika i u PSBIH i u Parlamentu FBiH i Narodnoj skupštini RS-a”, istaknuo je analitičar Milan Sitarski za RTV HB.

Krešić dodaje kako je u Hrvatskoj nemoguće da Hrvati izaberu predstavnike od primjerice srpske i bošnjačke nacionalne manjine. Istaknuo je kako je ove stvari potrebno jednom zauvijek riješiti, da nitko nikoga ne preglasava i da opet ne ulazimo opet u neke duboke političke krize.

“Može se razmisliti i o izravnom biranju izaslanika u Domu naroda s ciljem spriječavanja zauzimanja pozicija koje nekome zapravo ne pripadaju”, poručuje Krešić.

A Sitarski navodi kako se manipulacija s nacionalnim izjašnjavanjem po imenu države, vrlo jednostavno može riješiti kroz predstavljanje u građanskom Zastupničkom domu.

Zlouporabe s lažnim nacionalnim izjašnjavanjem ostale su tako u praksi i u ovom mandatu. A podsjećamo kako su se predstavnici nove koalicije na državnoj razini obvezali kako će kroz idućih šest mjeseci mijenjati i Izborni zakon. A uz istinsko političko predstavljanje nacionalnih manjina ili ne, to ćemo tek vidjeti.

Pogledajte više u videu u nastavku:

e-hercegovina.com