Glavni Tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić rekao je da su informacije Europola o raspakiranim kripto-aplikacijama koje su koristile kriminalne organizirane skupine s područja BiH, regije i svijeta pokazale da su sve institucije zadužene za borbu protiv organiziranog kriminala kontaminirane osobama povezanim s organiziranim kriminalnim skupinama.

“To je poražavajuća činjenica, ali i dobra osnova za početak i za čišćenje redova svih institucija koje su zadužene da se bore protiv takve pošasti”, rekao je Kajganić u intervjuu Srni.

Koliko je izražen problem organiziranog kriminala, naveo je Kajganić, vidi se u činjenici da je tijekom 2022. godine u Bosni i Hercegovini slobode lišeno više od 100 osoba povezanih s organiziranim kriminalnim skupinama.

“Značajno je naglasiti da smo uhitili 14 pripadnika raznih policijskih agencija u BiH, lišili smo slobode jednog suca i jednog odvjetnika, a početkom ove godine uhitili smo i jednog radnika Tužiteljstva BiH koji je koristio činjenicu da radi u ovom tužiteljstvu za pokušaj vršenja kaznenih djela u vezi s koruptivnim aktivnostima”, pojasnio je Kajganić.

On je ustvrdio da svi imaju problem s osobama koje pomažu organiziranim kriminalnim skupinama da ne budu otkrivene.

“Međutim, moramo biti svjesni tog problema i moramo raditi na čišćenju naših redova da bismo bili efikasniji. Za sada sam zadovoljan koracima koje smo uspjeli zajedno postići – sva tužiteljstva u Bosni i Hercegovini”, rekao je Kajganić i dodao da Tužiteljstvo BiH ne može samo u potpunosti da se bori protiv tih pojava.

PRIORITET VRAĆANJE POVЈERENjA U PRAVOSUĐE, A TUŽITELJSTVO ЈE TU KLJUČNO

Kajganić je istaknuo da je prioritet da se vrati povjerenje javnosti u nepristranost i profesionalnost Tužiteljstva BiH, dodajući da su većinu svojih kapaciteta angažirali da se bore protiv organiziranog kriminala.

Ono što je značajno, dodao je Kajganić, već su potvrđene dvije optužnice za veoma teška kaznena djela, između ostalog, za ubojstvo načelnika Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića koje je u potpunosti rasvijetljeno s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Srpske.

Kajganić je rekao da su prikupljeni dokazi o naručiteljima, izvršiteljima i pomagačima ubojstva Bašića.

“Mi i sada u Bosni i Hercegovini imamo suđenja za teška ubojstva, ali nemamo identificirane naručitelje. To su značajni predmeti i smatram da je to dobar početak puta borbe protiv organiziranog kriminala”, rekao je Kajganić.

Glavni tužitelj BiH pohvalio je Okružno javno tužiteljstvo u Banjaluci koje je sprovelo akciju na suzbijanju organiziranog kriminaliteta koristeći, između ostalog, dokaze koji su dobiveni putem međunarodne pravne pomoći.

“U potpunosti smo okrenuti zajedničkoj suradnji sa svim tužiteljstvima u BiH kako bismo zajednički postigli što bolje rezultate”, rekao je Kajganić.

On je istaknuo da će sve ono što je radio do sada i što će nastaviti raditi zajedno sa svojim suradnicima biti usmjereno na vraćanje povjerenja tako da Tužiteljstvo BiH bude neovisna i nepristrana institucija.

Kajganić je rekao da je dolaskom na funkciju vršitelja dužnosti glavnog tužitelja BiH krajem listopada 2021. godine ustvrdio da je jedan od najvećih problema bio neprimjenjivanje automatske dodjele predmeta tužiteljima u rad što je, istakao je, dovodilo do toga da je postojala sumnja da su neki tužitelji dobivali pojedine predmete da bi na njima radili suprotno pozitivno-pravnim zakonskim propisima.

“To sam promijenio i sada se u Tužiteljstvu u potpunosti primjenjuje automatska dodjela predmeta”, rekao je Kajganić i dodao da je izvršio profesionalizaciju tužitelja u smislu uske specijalizacije, raspodjele u odjele onako kako je to najsvrsishodnije i najefikasnije.

On je pojasnio da Tužitelji koji rade u Odsjeku za borbu protiv korupcije rade samo na tim kaznenim djelima, a da tužitelji za organizirani kriminal rade samo na kaznenim djelima organiziranog kriminala.

DOKAZI IZ “SKY” I “ANOM” APLIKACIЈA SU VALIDNI

Komentirajući tvrdnje nekih dužnosnika, pa i onih iz pravosudnih institucija koji osporavaju validnost “Sky” i “Anom” aplikacije, Kajganić je rekao da su to insinuacije i da su svi dokazi koje prikupljaju na osnovu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći zakoniti.

“Samo su sudovi nadležni da utvrde je li određeni dokaz prikupljen na zakonit način i je li zakonit, a sudovi to mogu samo tijekom glavnog pretresa. Bitno je da radimo u skladu s pozitivnim zakonskim propisima u skladu sa zakonima u BiH i naročito u skladu sa zakonima i suradnjom putem međunarodne pravne pomoći”, pojasnio je Kajganić.

Osporavanja takvih dokaza, naveo je on, samo su insinuacije koje koriste, između ostalog, branitelji ili određene osobe koje su se bavile određenim kriminalnim aktivnostima kako bi poboljšala svoj položaj u kaznenom postupku.

“Veoma je značajno da su naše optužnice potvrđene od Suda BiH tako da nema sada bilo kakvog pitanja o zakonitosti dokaza”, rekao je Kajganić.

On je ukazao da ove dokaze koriste i sve zemlje koje su došle do njih, te da Bosna i Hercegovina ne može ispitivati zakonitost dokaza koje je dobila, između ostalog, iz SAD, Francuske, Nizozemske ili bilo koje druge zemlje, jer bi to bilo u suprotnosti s pravilima međunarodnog prava i pravilima o pružanju međunarodne pravne pomoći.

SPORAZUM O SURADNJI SA EUROJUSTOM BI POMOGAO DA SE BRŽE DOLAZI DO DOKAZA

Govoreći o suradnji s tužiteljstvima, odnosno istražnim organima u regiji i svijetu kada je riječ o organiziranom kriminalu, ali i ratnim zločinima, Kajganić je naveo da je ta suradnja dobra i da svakodnevno rade na njenom poboljšanju.

“Našu suradnju otežava činjenica da BiH nema potpisan sporazum o suradnji s Eurojustom- Europskom agencijom tužitelja koja bi nam pomogla da brže dolazimo do dokaza po međunarodnoj pravnoj pomoći”, rekao je Kajganić i dodao da je o tome upoznao javnost, Parlamentarnu skupštinu BiH i Vijeće ministara.

Glavni tužitelj BiH ukazuje da je najveći problem činjenica da Bosna i Hercegovina nije član Eurojusta i da Tužiteljstvo BiH nema svog tužitelja u Eurojustu, dodajući da bi to puno pomoglo u predmetima organiziranog kriminala i korupcije.

“CURENJE” INFORMACIЈA IZ ODREĐENIH PREDMETA OTEŽAVA RAD

Kajganić je istaknuo da suradnja s policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini nije upitna i da se odvija na zadovoljavajućem nivou.

“Ono što predstavlja problem svima u BiH jeste da svi mi imamo u svojim redovima osobe koje su povezane s organiziranim kriminalnim skupinama i imamo poteškoće da zaštitimo informacije iz određenih predmeta, a naročito u predmetima organiziranog kriminala”, rekao je Kajganić.

On je naveo da su u nekoliko akcija koje su sprovodili s ciljem lišenja slobode pripadnika određenih kriminalnih skupina imali situaciju da su organizatori došli do informacija da će biti lišeni slobode i te informacije iskoristili da pobjegnu.

“Te stvari otežavaju rad”, rekao je Kajganić i dodao da u izravnoj komunikaciji s policijskim agencijama pokušavaju unaprijediti rad i zatvoriti istrage koje su po zakonu tajne koliko je to moguće.

KAZNE ZA ORGANIZIRANI KRIMINAL I KORUPCIЈU MORAЈU BITI STROŽE

Kajganić smatra da bi kazneno zakonodavstvo koje tretira organizirani kriminal i korupciju moralo biti daleko strože nego što je sada i da će na tome ustajati.

“Svi smo svjesni da bez pooštravanja kaznene politike nema adekvatnog odgovora na probleme korupcije s kojom se BiH bori. Ono što je značajno je da će u procesu pregovaranja pristupa BiH Europskoj uniji, naše pravosuđe sigurno biti skenirano u tom dijelu, odnosno ocjenjivat će se kakva je naša kaznena politika”, rekao je Kajganić.

On je rekao da su u Tužiteljstvo BiH potpuno nezadovoljni kaznama koje se izriču naročito u predmetima u kojima su optužene osobe za srednju i visoku korupciju, dodajući da u toj sferi ne kritizira predsjednika Suda BiH ili predsjednika bilo kog suda u BiH.

“Bosni i Hercegovini su potrebne hrabri suci koji shvaćaju značaj pooštravanja kaznene politike”, rekao je Kajganić i dodao da kazne moraju biti značajno više od ovih koje se trenutno izriču, što će dovesti do generalne prevencije u smislu da će osobe koje sada obavljaju određene funkcije dobro razmisli isplati li im se baviti kriminalom.

Odgovarajući na pitanje kada se može očekivati podizanje optužnica protiv “velikih riba”, Kajganić je napomenuo da se u Tužiteljstvu BiH vodi istraga protiv jednog ministra iz prethodnog saziva Vijeća ministara kome je bio određen pritvor, a koji je sada u kućnom pritvoru za koruptivne aktivnosti, kao i da su slobode lišene i osobe koje su radile u Upravi za neizravno oporezivanje.

“Do sada je Tužiteljstvo BiH optužilo četiri ministra sigurnosti – jedan je osuđen, dva su oslobođena, za četvrtog se trenutno vodi glavni pretres pred Sudom BiH, a peti je u fazi istrage. Znači da Tužiteljstvo BiH nema problem s činjenicom tko i koju funkciju obavlja. U svakom predmetu gdje dođemo do dokaza mi ćemo optuživati navedene osobe bez obzira koju funkciju trenutno obavlja ili su obavljali u prošlosti”, poručio je Kajganić.

Govoreći o tužiteljici Dijani Kajmaković protiv koje je pokrenut disciplinski postupak, Kajganić je rekao da je disciplinski postupak u nadležnosti Ureda disciplinskog tužitelja i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća.

“Ono što je u našoj nadležnosti je provjera određenih informacija koje se tiču eventualnog izvršenja kaznenih djela koja su iz nadležnosti Tužiteljstva BiH i mi u tom dijelu imamo formiran tim od tri tužitelja koji poduzima aktivnosti i vrši provjere”, rekao je Kajganić.

IZMЈENAMA ZAKONA DO EFIKASNIЈE BORBE PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA

Kajganić je ocijenio da bi zakonodavna vlast trebala zakonski riješiti određene stvari kako bi i rad Tužiteljstva BiH bio bolji i ukazao da je prijeko potrebno usvajanje izmjena Zakona o zaštiti osobnih i tajnih podataka da bi mogao biti potpisan sporazum s Eurojustom.

On je ukazao da je veoma bitno usvojiti i izmjene Zakona o kaznenom postupku, kojim bi bilo predviđeno uvođenje instituta krunski svjedok ili svjedok suradnik, što bi pomoglo efikasnijoj borbi protiv organiziranog kriminala.

Kajganić je naveo da su podnijeli i inicijativu za zakonsko reguliranje kriptovaluta jer je sada otežano njihovo oduzimanje ako se utvrdi da su stečene protuzakonito, odnosno kriminalnim aktivnostima.

On je rekao i da je Udarna skupina za borbu protiv terorizma pokrenula inicijativu prema relevantnim institucijama da se prepaid korisnici identificiraju prilikom kupovine sim-kartica, što bi, kako kaže, olakšalo procesuiranje kaznenih djela terorizma.

“Mi svoj dio posla radimo i očekujemo da izvršna i zakonodavna vlast odrade svoj dio posla da bi nam svima u BiH bilo bolje”, zaključio je Kajganić.

e-hercegovina.com