Poznata su imena i novih kandidata za veleoposlanike BiH u cijelom svijetu, ali, istovremeno, još se ne zna kada ćemo dobiti zakon o vanjskim poslovima, na koji se čeka više od dva desetljeća, te nam je diplomacija poput broda bez kormilara.

U pitanju je, naime, ključni zakon, na koji se čeka više od 20 godina, a kojim se formira okvir u kojem će svaki budući ministar vanjskih poslovaprovoditi politiku, što je svojevremeno potvrdila i sada već bivša ministrica Bisera Turković, čiji su, da paradoks bude veći, brojni postupci nailazili na oštar nož javnosti.

Kao što je poznato, BiH je jedina zemlja u regiji u kojoj se vanjska politika vodi na bazi kratkoročnih dokumenata podložnim promjenama, što praktično znači da sustavno nije riješeno provođenje vanjske politike.

Nekadašnji ministar vanjski poslova Igor Crnadak kaže da je zadnji trenutak za donošenje tog zakona davno istekao.

“U našem mandatu mi smo to pokušali i imali smo prijedlog teksta koji je ostavljen u proceduri i kasnije se od njega odustalo. Ova nova struktura je pokušala sa drugim tekstom, ali evo nisu ni oni uspjeli. Tako da, očigledno, to je pitanje koje će još morati pričekati. Iz izjava predstavnika nove vlasti vidimo da ni oni nisu ni blizu neke dodirne točke, tako da ćemo to dugo da čekamo”, rekao je Crnadak za “Nezavisne novine”.

Istaknuo je da taj zakon treba preciznije definirati stvari koje se tiču diplomacije, uključujući imenovanja, poslove koji se obavljaju, te odgovornosti.

“To je sve ono što mi sad nemamo. U svakoj normalnoj zemlji imate te stvari definirane zakonom, a kod nas se sve svodi na opći okvir, kroz određenu strategiju vanjske politike i ono što definira Ustav i ostali zakoni. Tako da, jednostavno, može i ovako očito da se živi, ali stvari bi bile mnogo bolje i jednostavnije bi se upravljalo u oblasti diplomacije kada bi postajao zakon”, naveo je Crnadak.

Vedrana Kulaga Simić, novinarka “Glasa Srpske”, ističe da je činjenica da BiH, za razliku od mnogih drugih zemalja, nema zakon o vanjskim poslovima, iako su se tim pitanjem bavile određene radne grupe, ali konačan prijedlog nije došao na raspravu.

“Određenu oblast, pa i vanjske poslove, svakako je bolje urediti zakonom nego pravilima i smjernicama, ali isto tako, sumnjam da bismo imali neke prevelike koristi od zakona ako bi bio usvojen samo, eto, da postoji i da možemo time da se pohvalimo pred svima. Diplomacija BiH je u popriličnom kaosu, to nitko ne može osporiti, ali sve dok pojedini ne poštuju ni važeća pravila ponašanja, teško je povjerovati da bi se držali slova zakona”, navela je Kulaga Simić.

U Nacrtu izvještaja o radu Ministarstva vanjskih poslova (MIP) BiH za 2022. tek kratko je tretiran problem nepostojanja ovog zakona.

“Ministarstvo je okončalo i uputilo (30. rujna 2022. godine) u proceduru usvajanja Glavnom tajništvu Vijeća ministara BiH Nacrt zakona o vanjskim poslovima BiH (čeka se drugi krug glasanja)”, naveli su kratko iz MVP-a BiH.

Podsjetimo, u prosincu prošle godine Turković je komentirala nedonošenje ovog zakona, te za to optužila ministre iz dvije stranke – SNSD-a i HDZ-a.

U međuvremenu je otkriveno kakav je ona kaos napravila u diplomaciji, te se jasno vidi kako je radila isključivo u interesu SDA, a ne svih građana ove zemlje. 

e-hercegovina.com