U Federaciji BiH svoje sjedište ima 14 banaka. Od toga je 9 u stranom vlasništvu; ProCredit banka, Sparkasse bank, Intesa SanPaola banka, Raiffeisen bank, Bosnia Bank International, UniCredit bank, NLB bank, Ziraat bank i Adiko bank, a pet u domaćem; dvije u vlasništvu FBiH- Razvojna banka i Union banka i tri u privatnom vlasništvu- Asa banka, Privredna banka Sarajevo i Investicijsko komercijalna banka iz Velike Kladuše.

Od tog broja samo jedna banka nominalno ima sjedište u Mostaru, samo jedna banka čije sjedište nije u Mostaru na čelu Uprave ima Hrvata, odnosno Hrvaticu, a u većinskom vlasništvu hrvatskih poduzetnika ili tvrtki u F BiH je ravno nula banaka, piše Hrvatski Medijski Servis. .

Tijekom rata u Mostaru je osnovana Hrvatska banka d.d. Mostar, koju je kasnije kupila talijanska UniCredit banka. Hrvatsku poštansku banku Mostar kupila je austrijska Reiffesen banka.

Godine 1998. utemeljena je Hercegovačka banka koja je za kratko vrijeme postala jedna od vodećih banka u BiH, ali je po nalogu ondašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, iza čije je odluke stajao američki veleposlanik Thomas Miller uništena u takozvanoj SFOR-ovoj tenkovskoj reviziji, pod lažnom optužbom kako su iz banke nestali novci uplaćeni iz Republike Hrvatske. Iako su znali da je to laž, jer je Agencija za bankarstvo FBiH, netom prije upada u Banku priopćila da je banka likvidna i da u banci tijekom revizija nisu utvrđene nikakve nezakonitosti, tadašnji čelnici Hrvatske; premijer Ivica Račan i predsjednik Stipe Mesić prešutno su podržali taj zločin pružajući potporu za obračun s tadašnjih hrvatskim političkim vodstvom u BiH, koje je nakon što je isključeno iz vlasti tzv “Alijanse” najavljivalo osnivanje Hrvatske samouprave. Hrvati koji su gospodarski prednjačili u FBiH, uništenjem Hercegovačke banke vraćeni su bar desetljeće unazad, jer su mnogi ostali bez sredstava za život a brojne male i velike tvrtke bez obrtnih sredstava.

Banka je trenutku kada na njezino čelo Petritsch uz podršku tenkova SFOR-a postavio Amerikanku ToRobinson, bespravno oduzevši dioničarima njihovo vlasništvo i suspendiravši Upravu i zaposlenike Banke, imala oko 150 milijuna KM depozita, u vlasništvu što štediša što tisuća tvrtki. Samo djelić tog novca im je vraćen, a Amerikanka je prije povratka kući priznala da je tvrdnja o nestanku novca iz Banke bila laž. Sve ovo se događalo prije 22 godine uz support ondašnjeg državnog vrha Hrvatske i sarajevske politike, specijalne policije i neviđenu kampanju laži sarajevskih medija.

Na sreću vremena su se promijenila. Aktualna vlast u Hrvatskoj danas je čvrsto uz Hrvate u BiH u svakom pogledu, a nedavnim intervencija visokog predstavnika Christiana Schmidta Hrvate se više ne može tako lako izbaciti iz federalne vlasti.

Za opstanak i razvoj svakog naroda, pa tako i Hrvata u BiH, važno je razvijati institucije poput sveučilišta, kazališta, medija, ali prije svega gospodarstvo . A taj gospodarski rast nije moguć bez suvremenih bankarskih usluga koje će ga podržavati. Zato je vrijeme da neka od kapitalno snažnih hrvatskih tvrtki iz BiH, ili više njih ponovo osnuju banku koja će poslovati koristeći suvremenu tehnologiju i nove bankarske usluge podržavajući njihovo poslovanje i poslovne planove.

e-hercegovina.com