Moramo povećati domaću proizvodnju hrane kako bismo mogli parirati na europskom tržištu i biti samodostatni, rečeno je na konferenciji “Cijena hrane pod udarom inflacije” na kojoj je istaknuto i da je teško predvidjeti cijene hrane u budućnosti, piše hrt.hr.

Predsjednik Uprave Pevexa Krešimir Bubalo smatra da će cijene hrane ove godine rasti, jer, kako kaže, inflacija u Hrvatskoj nije 13,5 posto već, prema njegovim procjenama, dvadesetak posto. Kaže da je riječ o prikrivenoj inflaciji. No, upozorava da se pri tome ne može generalno govoriti o svim cijenama, jer negdje energent više utječe na cijenu proizvoda, dok negdje više utječe transportni trošak. Smatra da bi vlada u zaštiti standarda građana trebala imati vertikalne, a ne horizontalne mjere, jer je inflacija udarila prvenstveno na potrošače manje kupovne moći. Prema njegovom mišljenju, trgovci će biti brana rastu cijena.

– Inputi koji određuju cijene proizvoda značajno su skočili, rekla je predsjednica Uprave Enna Fruita Sanja Burić.

Oslikala je to podatkom da je cijena dušičnog gnojiva UREA-e u jednom trenutku koštala tisuću eura po toni, za razliku od prethodnih godina kada je iznosila oko 250 eura, a trošak kemijske zaštite bilja porastao je za 20 posto. Cijena rada u intenzivnim proizvodnjama kao što je proizvodnja voća i povrća porasla je s prosječnih 3,5 do četiri eura na šest eura po satu, kazala je.

– Konkurentnost dosta ovisi o tome koliko ste samodostatni, jer kada ste ovisni o uvozu izloženi ste različitim rizicima, dodala je.

Cijene hrane i inflacija

Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov kaže pak da cijene glavnih sirovinskih izvora hrane padaju, što znači da su cijene glavnih proizvoda – od žitarica preko mesa, u padu. No dodaje da će zahuktavanje energetske krize, rat u Ukrajini, neke slabosti vezane uz troškove rasta poduzeća poput rastućih kamata i plaća, ostavljati trag na cijenama hrane.

Kaže kako se zaboravlja koliko znače energenti u primarnom i sekundarnom gospodarskom sektoru pogotovo u industriji, a da nas čeka razdoblje energetske tranzicije koja će trajati i duže od deset godina.

Smatra da će se upravo pritisak te tranzicije osjetiti na cijenama hrane.

– Energetska tranzicija je bitna i potrebna kako bismo se mogli obraniti od klimatskih promjena, jer u protivnom imat ćemo puno skuplju hranu, ali i manju dostupnost, kazala je Ivanov.

Na pitanje o padu potražnje, Ivanov je rekla da je smanjenje kupovne moći odraz inflacije, jer realna vrijednost plaća pada što dovodi do smanjenja količinske potražnje.

e-hercegovina.com