Čak i da su glasali da sebi zamrznu plaće, to ne bi stupilo na snagu sve do 2027. godine jer Ustav navodi kako se političarima ne mogu smanjivati naknade tijekom mandata, no oni ni to nisu htjeli usvojiti, pa su tako na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH odbili usvojiti prijedlog izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Da stvar bude apsurdnija, prijedlog da se političarima zamrznu plaće prošao je jednoglasno prekjučer na sjednici Zastupničkog doma, ali je „oboren“ u Domu naroda.

Inače, predloženim izmjenama zakona se htjelo ograničiti povećanje plaća političarima, ali tako da se istodobno omogući povećanje plaća vojnicima, policajcima, državnim službenicima i namještenicima, no vladajuća većina se u manje od 24 sata predomislila.

Tako su delegati SNSD-a i HDZ-a predložili da se prvo raspravlja o Proračunu, pa tek onda o Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Rasprava nakon usvajanja Proračuna nije imala nikakav smisao, jer sve i da su se usvojile izmjene Zakona, političari bi dobivali uvećane plaće i to sve do kraja mandata, piše Avaz.

Razlog za to je Ustav BiH, koji štiti političare s ionako visokim plaćama.

“Naknada za osobe koje obnašaju službu u institucijama Bosne i Hercegovine ne može se smanjivati tijekom mandata vršitelja službe”, navodi se u članu IX, stavka 2. Ustava BiH.

Izmjene Zakona o plaćama i naknadama na kraju nisu dobile potrebnu većinu, a sve i da jesu, to bi prvi put bilo u primjeni s proračunom koji će se usvojiti za 2027. godinu.

Tako se još jednom pokazala bahatost, kao i prethodnih godina. Podsjećamo, prošle godine je tadašnja vladajuća većina pokušavala na sve načine usvojiti Proračun, a prijedlozi tadašnjeg izaslanika, a sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića (SDP) da se ograniči povećanje plaća su prošli još gore nego danas, jer tada nisu stigli ni do dnevnog reda.

Iako tih 500.000 KM koliko bi se uštedjelo ovim izmjenama Zakona u odnosu na Proračun od 1,31 milijardu i nije neka cifra, ona je važna više na simboličkoj razini, da se bar jednom pokaže bar malo suosjećanja s onim koji rade za šest puta manje plaće, a to su obični građani, pišu mediji.

Od 15 prisutnih delegata u Domu naroda, za zakon, koji je u proceduru uputilo Predsjedništvo BiH, glasalo je sedam delegata, isto toliko je bilo protiv, uz jednog suzdržanog.

Za usvajanje zakona glasao je kompletan Klub Bošnjaka – Šefik Džaferović, Safet Softić (oba SDA), Dženan Đonlagić (DF), Džemal Smajić (SBiH) i Kemal Ademović (NiP) te Želimir Nešković (SDS) iz Kluba Srba.

Jedini iz Kluba Hrvata koji je glasao za zakon bio je Zlatko Miletić (Pokret Za nove generacije). Suzdržan je bio Ilija Cvitanović (HDZ 1990). Protiv su bili delegati HDZ-a, Dragan Čović, Marina Pendeš i Zdenko Ćosić, kao i četiri delegata SNSD-a, Sredoje Nović, Nikola Špirić, Radovan Kovačević i Snježana Novaković – Bursać.

U navedenom prijedlogu se tražilo da se Zakonom o plaćama u institucijama BiH definira da će se plaće imenovanih i izabranih dužnosnika koje imaju obračunski koeficijent iznad 8,0 obračunavati uz primjenu osnovice od 535 KM, dok bi za ostale državne službenike i dužnosnike sa nižim koeficijentima došlo do povećanja osnovice na 600 KM.

Kako je ranije rečeno iz kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, radi se o zakonu koji direktno i ciljano onemogućava rast primanja najviših dužnosnika u institucijama Bosne i Hercegovine u 2023. godini.