Redoviti učenici i studenti koji su zainteresirani za samofinanciranje uskoro bi prvi put u FBiH mogli dobiti zakonski okvir koji će im regulirati sva prava iz radnih odnosa, piše Večernji list BiH. Sredinom ožujka u proceduru je upućen nacrt Zakona o radu redovitih studenata i učenika u FBiH te se tekst tog zakonskog rješenja nalazi među materijalima u proceduri Zastupničkog doma FBiH.

Obveze posrednika

Navedeni nacrt zakona definira, među ostalim, najnižu satnicu koja se može isplatiti redovitom učeniku ili studentu, kao i visinu toplog obroka. Ako se navedeni zakon usvoji u formi u kojoj je predložen, minimalna naknada za obavljanje poslova iz tog zakona po radnom satu iznosila bi 3,50 KM, što znači da poslodavac ne smije učeniku ili studentu isplatiti manji iznos od navedenoga po ostvarenom satu rada. S tim da Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH može donijeti odluku o povećanju minimalne naknade. Također, učenik ili student koji obavlja posao u trajanju od najmanje četiri sata tijekom jednog dana ima pravo na odmor u trajanju od 30 minuta i naknadu za topli obrok od minimalno 5 KM. Izvršitelj može raditi najviše 80 sati tijekom jednog kalendarskog mjeseca i ne više od osam sati dnevno. Zakon propisuje i da će Ministarstvo financija FBiH i Porezna uprava FBiH najkasnije 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona usvojiti podzakonske akte kojima se definira način oporezivanja osoba odnosno redovitih studenata i učenika. Također, uređuju se i obveze posrednika. Tako je definirano da je prije početka obavljanja posla posrednik dužan zaključiti ugovor o zastupanju pri angažiranju za rad na poslovima iz ovog zakona s izvršiteljem posla. Prije početka obavljanja posla posrednik je dužan zaključiti ugovor o posredovanju pri angažiranju izvršitelja za rad na poslovima iz ovog zakona s naručiteljem posla. Kako se navodi u obrazloženju predloženog zakonskog rješenja, Zakon o radu redovitih studenata i učenika ne postoji u FBiH, što predstavlja pravni propust i rezultira jačanjem “crnog tržišta” kada je u pitanju ovaj sektor te dovodi do “stanja pravne anarhije”, gdje pravne osobe koje obavljaju posao posredovanja prema vlastitim željama i stavovima utvrđuju sustav i pravila rada koja često nemaju zakonska uporišta jer oblast nije zakonski regulirana, a poslodavci nemaju alternative po pitanju suradnje s njima. – U prethodnom razdoblju su se dogodile brojne afere vezane uz studentske zadruge i servise, a koje se odnose na pranje novca, čime se oštećuje proračun. Inspekcije na terenu ne mogu regulirati ovu oblast zbog nepostojanja zakona. Mnogobrojne tvrtke imaju potrebu i interes za angažman redovitih studenata i učenika, ali se ne odlučuju na realizaciju zbog straha od potencijalne neregularnosti samog procesa. Ovim zakonom omogućio bi se legalan rad redovitim studentima, stjecanje prakse i radnih navika tijekom školovanja, što će im poboljšati položaj na tržištu rada nakon završetka obrazovanja. Također im se omogućava i stjecanje zarade, što predstavlja rasterećenje roditelja, ali i samih učenika i roditelja tijekom školovanja – navodi se u obrazloženju spomenutog zakona.

Vrste poslova