Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministra financija Tonija Kraljevića, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna FBiH za 2023. godinu koji iznosi 6.937.563.355 KM, što je za 211,7 milijuna KM ili 3,1 posto više u odnosu na ovogodišnji.

Izmjene i dopune Proračuna FBiH za 2023. godinu bit će po hitnom postupku upućene u parlamentarnu proceduru. Kako je navedeno u obrazloženju za hitni postupak, uzimajući u obzir revidirane projekcije makroekonomskih indikatora za 2023. godinu i revidirane projekcije indirektnih poreza, kao i mjere koje Europska centralna banka poduzima u borbi sa inflacijom (podizanje referentnih kamatnih stopa), te zbog nemogućnosti izvršavanja pojedinih rashoda koji su planirani na osnovu usvojenih amandmana, koji su postali sastavni dio Proračuna FBiH za 2023. godinu i Zakona o izvršavanju Proračuna FBiH za 2023. godinu, pristupilo se hitnoj pripremi i izradi izmjena i dopuna.

Povećanje u iznosu od 211,7 milijuna KM odnosi se na povećanje prihoda od poreza u iznosu od 205,1 milijuna KM, povećanje u iznosu od 5,6 milijuna KM neporeznih prihoda, povećanje primitaka u iznosu od 10 milijuna KM i smanjenje primljenih tekućih transfera od inostranih vlada u iznosu od 9 milijuna KM.

U obrazloženju Ministarstva navedeno je da imajući u vidu da je Vlada Federacije BiH na 3. sjednici održanoj 19. svibnja 2023. godine donijela Odluku o vanrednom usklađivanju mirovina u procentu od 3,9 posto, počevši s isplatom od mirovina za svibanj 2023. godine, procijenjeno je da će za navedeno usklađivanje biti potrebno osigurati dodatnih 19 milijuna KM u tekućoj fiskalnoj godini.

Također, usvojene su Izmjene i dopune Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom, gdje je došlo do povećanja osnovice koja se primjenjuje od 1.4.2023. godine. Za realizaciju ovoga zakona u Proračunu FBiH za 2023. godinu, pored planiranih 160 milijuna KM procijenjena su nedostajuća financijska sredstva u iznosu od oko 67 miljuna KM, a koja obuhvaćaju postojeće korisnike i potencijalni broj novih korisnika u 2023. godini.

Izmjenama i dopunama subvencije javnim poduzećima planirane su u iznosu od 61,8 milijuna KM i povećane su za 19,6 milijuna KM u odnosu na Proračun FBiH za 2023. godinu. Tako su osigurana dodatna sredstava za održavanje željezničke infrastrukture u iznosu od 10 milijuna KM, kao i 3,6 milijuna KM za unaprijeđenije avio prometa i ulaganje u aerodromsku infrastrukturu.

Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima iznose 185,6 milijuna KM ili 5,4 milijuna KM više u odnosu na Proračun FBiH za 2023. godinu. Značajno povećanje odnosi se na subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – Regresiranje kamata – Garantni fond u iznos od 3 milijuna KM te iznose 9,2 milijuna KM. Također, poticaji za poljoprivredu su povećani u iznosu od 2,5 milijuna KM i Izmjenama i dopunama Proračuna iznose 166,5 milijuna KM.

Kapitalni transferi planirani su u Izmjenama i dopunama Proračuna Federacije BiH za 2023. godinu u iznosu od 328,6 milijuna KM i veći su za 3,5 milijuna KM u odnosu na predviđeni iznos.

Predloženim izmjenama i dopunama Vlada je sredstva koja su bila planirana za kupovinu službenih vozila u iznosu od dva milijuna KM, preusmjerila za liječenje djece oboljele od cistične fibroze, putem Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, uz obavezu da i Zavod osigura dio nedostajućih sredstava kako bi se osigurala nabavka neophodnog lijeka.

Danas je utvrđen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Proračuna FBiH za 2023. godinu.

Usvojen Dokument okvirnog Proračuna FBiH za razdoblje od 2024. do 2026. godine

Vlada Federacije BiH usvojila je na današnjoj sjednici Dokument okvirnog proračuna (DOB) FBiH za razdoblje od 2024. do 2026. godine, koji će biti upućen Federalnom parlamentu radi informiranja, te objavljen na web stranici Federalnog ministarstva financija. Ovo ministarstvo zaduženo je da, nakon što Fiskalno vijeće BiH usvoji Dokument globalnog okvira fiskalnog bilansa i politka za razdoblje 2024 – 2026., u slučaju potrebe revidira DOB i dostavi ga Vladi na razmatranje i usvajanje. 

DOB je preliminarni nacrt proračuna koji se donosi s ciljem osiguranja većeg stupnja fiskalne odgovornosti i održivosti, te kvalitetnog ispunjavanja socijalnih i ekonomskih potreba građana. Izrada DOB-a za razdoblje od 2024. do 2026. godine zasnovana je na procjeni privrednog, te razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora i prognozi prihoda i rashoda, a što je utvrđeno u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike FBiH 2024 – 2026.

Obrazloženo je da se, prema projekcijama Europske komisije očekuje da procijenjeni rast BDP-a u 2023. godini u svijetu iznosi 2,8 posto, a 3,1 posto u 2024. U Europskoj uniji i eurozoni očekuje se još jače sniženje rasta zbog blizine ratnih dešavanja u Ukrajini, te procijenjene vrijednosti realnog rasta BDP-a u ovoj godini iznose jedan i 1,1 posto, a u 2024. za EU 1,7, a eurozonu 1,6 posto.

Procjena je da će ove okolnosti dovesti do nižeg rasta BDP-a i u FBiH u odnosu na prethodni period. Na osnovu projekcija Direkcije za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH iz ožujka ove godine i međunarodnih institucija (MMF-a i Svjetske banke iz travnja, te Europske komisije iz veljaču), u FBiH se procjenjuje rast od 2,3 posto u ovoj godini. Također, predviđanja su da će, uslijed očekivanog smirivanja situacije, u srednjoročnom razdoblju od 2024. do 2026. prosječna stopa realnog rasta BDP-a u FBiH biti 3,3 posto.

Kako se ističe, u narednom srednjoročnom periodu naglasak poreznih politika bit će na iznalaženju rješenja koja podržavaju održiv i inkluzivan razvoj Federacije BiH. Mjere fiskalne politike u periodu 2024-2026. temeljit će se na izmjenama poreznih politika i donošenju novih javnih politika vezanih uz smanjenje opterećenja rada, suzbijanje neformalne ekonomije, administrativno unapređenje pružanja javnih usluga, kontinuirano unapređenje koordinacije i fiskalne odgovornosti između svih nivoa vlasti u Federaciji.

Pripremljene srednjoročne projekcije prihoda zasnovane su na postojećim poreznim politikama, te se u ovoj godini očekuje rast javnih prihoda u FBiH od 9,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uz očekivani prosječni ekonomski rast na godišnjem nivou od tri posto u razdoblju 2024-2026., pretpostavlja se da bi prosječna stopa rasta naplate ukupnih javnih prihoda u FBiH mogla iznositi 6,9 posto. Očekivani nivo prihoda u Proračuna u FBiH u 2023. godini viši je za 15,1 posto, a u razdoblju 2024-2026., očekuje se prosječan rast prihoda od 5,2 posto.

U prioritetima Vlade FBiH u narednom srednjoročnom periodu naglašava se kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija. Te aktivnosti biti će podržane izdvajanjem većih iznosa sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata, nastavak izgradnje autocesta i brzih cesta, kao i unapređenje avio i željezničkog prometa. Vlada FBiH će nastaviti s poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave, unapređenju nadzora nad trošenjem javnih sredstava, aktivnim politikama na tržištu rada te povezivanjem obrazovanja i tržišta rada. Također, tu je i poduzimanje mjera na postepenom prelasku na zelenu i kružnu ekonomiju, kao i mjera na digitalnoj transformaciji industrije i malih i srednjih poduzeća. Isto se odnosi i na reforme tržišta energije i transporta, zaštitu prirodnih resursa (posebno šumskog fonda i vodnih dobara), te unapređenje sustava socijalne zaštite i harmonizaciju propisa iz oblasti prava socijalne zaštite.

Objava Na prijedlog ministra Tonija Kraljevića utvrđene izmjene i dopune Proračuna FBiH za 2023. godinu pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.