Nakon vala iseljavanja, vrijeme je da se u BiH potakne trend povratka

Link na izvornu vijest

– Samo su naivni mogli pomisliti da one milijarde pomoći koje nam je država dala u koronakrizi nećemo morati vratiti. To nije bila nikakva pomoć, nego kredit koji nam pomaže premostiti zatvaranje svega, a koji ćemo vraćati do kraja života – priča nam naturalizirani Nijemac bh. korijena, jedan od onih koji u ljetnim mjesecima svrate u rodni kraj i prenosi nam dogodovštine iz “obećane zemlje”.

Pogoršanje situacije

Nalikuje sve to pomalo na “Legende o rodijaku Ćipi”, s tim da danas živimo u doba tehnologije pa je nekako lakše prikriti jad i bijedu kad se skupocjenim mobitelom fotografiraš pored nečijeg Maseratija i pustiš ljudima mašti na volju, neka misle da je tvoj. Treba biti realan, nije sve bajkovito kako se često servira iz Njemačke. Da, to je i dalje najjača europska sila, gospodarski dobrostojeća, međutim, zbog mjera u pandemiji, pa i financiranja obrane Ukrajine, mnogo je toga poljuljano, država je u krizi. To je, među ostalim, rekao i Patrik-Ludwig Hantzsch, direktor ekonomskih istraživanja u Kreditreformu.

Iz Ekonomskog instituta Ifo ističu kako je njemačko gospodarstvo trenutačno u burnim vodama. Vlada Olafa Scholza nadograđuje useljenički zakon, onaj koji smo naveliko najavljivali još 2019. jer Njemačka je već tada osjećala krizu i trebalo joj je usisavanje radne snage. Taj zakon na snagu je stupio u ožujku 2020., no odmah je pao u drugi plan i njegova primjena nije se dogodila na pravi način. Razlog pogađate – upravo kad je zakon stupao na snagu, dogodila se pandemija koronavirusa. Sada udvostručuju kvotu za useljenje državljana BiH i ostatka regije s 25 tisuća na 50 tisuća radnika godišnje. Jer nedostaju konobari, kuhari, građevinski radnici, keramičari, liječnici i drugo medicinsko osoblje…, međutim, situacija više nije takva da će svi pohrliti uvjereni da će “lopatom” zagrabiti novac u “obećanoj zemlji”. Jer nikad ga za zagrabiti nije bilo, ali jest za pristojan život, uštedu, za poslati svojima kući… U izvrsnoj analizi, koju je nedavno donio Večernjakov urednik u Njemačkoj Stipe Puđa, analiziraju se brojni problemi s kojima se susreću ovdašnji radnici vani. Među njima su i cijene stanova.

– Iako su početkom 2023. godine stambene nekretnine u Njemačkoj pojeftinile u većini njemačkih gradova, pala je kupovna moć stanovništva. Mnogi si više ne mogu priuštiti kupnju nekretnina, zbog čega je posao s bankovnim stambenim kreditima već mjesecima izrazito slab. Udruga za nekretnine ZIA procjenjuje da će u budućnosti oko 1,4 milijuna osoba u Njemačkoj tražiti stanove, kojih zapravo neće biti na tržištu – navodi se u analizi. Spominje se i da će ekonomska situacija u Njemačkoj biti još teža u drugoj polovini godine. Sve su to razlozi zbog kojih se nakon dugo godina piše i o povratku iz inozemstva.

Kakva-takva sigurnost

– Val iseljavanja je drukčiji od ranijih jer iz BiH odlaze cijele obitelji, međutim, sada je povratak takvih obitelji koje su dulje u Njemačkoj bogatstvo za zemlju. Prvo, svi znaju jezik. Odrasli su stekli radno iskustvo, djeca njemačku naobrazbu, a od malih nogu im se usađuje radna etika. Dugoročno, povratak takve obitelji je neprocjenjiv. Međutim, neće to ići tako masovno i neće se to preko noći događati. Jer ja sam u Njemačkoj i plaću mi “pojedu” stan, režije, prehrana, ali i dalje tamo imam kakvu-takvu sigurnost u odnosu na onu kad bih se vratio u BiH. Radio bih kod privatnika, negodovao zbog primanja i zbog odnosa prema sebi, a to mi ne treba. U Njemačkoj me se poštuje, međutim, ako bi se u BiH povećala plaća i poboljšali međuljudski odnosi na poslu i političko ozračje u zemlji, razmislio bih o povratku poput nekih mojih prijatelja i poznanika koji o tome razmišljaju ili su se već odlučili na takvo što. Država mora potaknuti trend povrataka – kazao nam je sugovornik s početka teksta.

Vecernji.ba

The post Nakon vala iseljavanja, vrijeme je da se u BiH potakne trend povratka appeared first on Brotnjo.info | Čitluk – Međugorje – Hercegovina.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?