Da li ste znali da jedna trećina hrane proizvedene na svijetu propada? To potvrđuje podatak da se svake godine oko 1,3 milijarde tona hrane baca. Pored etičkog problema koji se javlja, rasipanje hrane sa sobom nosi i neizbježne ekološke i ekonomske posljedice. Uticaj na ekonomski aspekt ukazuje procjena UN-a u vrijednosti 750 milijardi dolara godišnje štete.

Da je Food Waste država, bila bi treći najveći svjetski emiter CO2 nakon Kine i SAD-a, kažu podaci Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO). Godišnje se potroši 250 kvadratnih kilometara pitke vode na proizvodnju hrane koja je postala otpad dok istovremeno broj ljudi u ozbiljnom nedostatku vode raste svake sekunde i očekuje se da će do 2050. godine dostići brojku od gotovo 4 milijarde. Prema statistikama, više od 800 miliona ljudi pati od gladi i neuhranjenosti – taj problem bi se riješio jednom četvrtinom hrane koja se baci u Evropi i SAD na godišnjem nivou.

U BiH, u 2021. godini bacalo se 83 kg hrane per kapita po domaćinstvu godišnje tj. 273,269 tona, no kako UN Food Waste Index Report 2021 bilježi nizak nivo povjerenja u statistiku, vjeruje se da su te količine i veće.

Koraci ka rješenju

U skladu sa Agendom o održivim ciljevima UN-a, cilj je do 2030. godine prepoloviti rasipanje hrane po glavi stanovnika globalno, kako na nivou maloprodaje tako i na nivou potrošača, te smanjiti gubitke hrane u proizvodnji i lancu snabdijevanja.

Vlade širom svijeta poduzimaju mjere ka smanjenju rasipanja hrane, a neke države članice EU nastoje poticati doniranje hrane omogućavanjem poreznih odbitaka. Primjeri poreskih olakšica neto knjigovodstvene vrijednosti donirane hrane u Francuskoj iznosi 60%, a u Španiji 35%.

U BiH je u junu 2023. usvojen Zakon o ukidanju poreza na dodanu vrijednost od 17% na doniranu hranu, a Hrvatska je takav zakon donijela još 2015. godine. Time je, prema izračunu bh. parlamentaraca, otvoren put ka distribuciji više od 700.000 obroka dnevno, koje je do donošenja pomenutog zakona bilo finansijski isplativije baciti nego donirati. Primjena ovog zakona će olakšati i rad 54 javne kuhinje u BiH koje, prema statistikama UN iz marta 2023. godine zadovoljavaju potrebe za hranom 18.546 žena, muškaraca i djece.

Promjene Zakona inicirao je nevladin sektor, tačnije Fondacija Mozaik zajedno s partnerskim organizacijama i uz finansijsku podršku USAID-a pokretanjem kampanje Niko gladan.Niko sam. U toku su i pripreme ka osnivanju banke hrane u Kantonu Sarajevo, kao neprofitne organizacije koja će prikupljati hranu od donatora i distribuirati je humanitarnim organizacijama.

Rješenje na klik od tebe

Dok vlade pokušavaju riješiti pitanje rasipanja hrane na sistemskom nivou, pojedinci kreiraju aplikacije koje podstiču ljude da promjenom pristupa bacanju hrane budu dio rješenja. Pored toga što smanjuju otpad, na taj način oni osiguravaju obroke onima kojima je to neophodno.

Egipatska aplikacija Tekeya omogućava pekarama, restoranima i prodavnicama prehrambenih proizvoda da prodaju svježu neprodatu hranu u pola cijene. Jeftinija hrana za kupce, veći profit za prodavce i manje otpada u svijetu, pogotovo kad se zna da je Egipat bio 16. najveći proizvođač otpada od hrane u svijetu 2017. godine. Prema statistici, Tekeya je 2021. godine uspjela uštedjeti oko 40.000 obroka, što je ekvivalent 85 tona CO2.

Too good to go, britanska kompanija sa ambicioznim ciljem da inspiriše i osnaži svakoga da se bori protiv rasipanja hrane predstavlja zajednicu sa više od 75 miliona registrovanih korisnika i 134,000 aktivnih poslovnih partnera u 17 država svijeta. Ova aplikacija omogućava kupovinu viška hrane po sniženim cijenama iz restorana, pekara, prodavnica kao i od proizvođača hrane. U martu 2023. godine kompanija je objavila značajno postignuće – 200 miliona obroka je spašeno od propadanja.

Olio je besplatna aplikacija koja omogućava da hranu podijelite s komšijama, umjesto da je bacite. Korisnici aplikacije objavljuju fotografiju i detalje hrane koja im nije potrebna. Iz Olio-a navode da je skoro 6 miliona ljudi u više od 60 zemalja do sada koristilo njihovu aplikaciju, i time je podijeljeno više od 52 miliona porcija hrane.

U Sarajevu je trenutno dostupan sistem Tanjir više koji funkcioniše tako što građani preko FB stranice ili telefonom prijave višak hrane. Zatim je vozači volonteri u najkraćem roku preuzimaju i dostavljaju na adresu onih kojima je hrana potrebna.  

Iako je rasipanje hrane i dalje veliki problem, postoji razlog za optimizam. Uz pomoć tehnologije, saradnje, obrazovanja, vladinog i nevladinog djelovanja možemo smanjiti otpad od hrane. Ali i pomoći u zaštiti okoliša, uštedjeti novac i osigurati da svi imaju pristup hrani koja im je potrebna. Dakle, sljedeći put kad gledate u tanjir pun ostataka, sjetite se da postoje rješenja.

The post Užas rasipanja hrane! first appeared on Novine.ba.