Ministarstvo navodi da je s Hrvatskom o tome postiglo dogovor. U ponedjeljak je u Kijevu bio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i tada je MVEP objavio da je Hrvatska Ukrajini na raspolaganje stavila svoje luke za izvoz ukrajinskog žita. Ukrajina nije objavila koja bi se količina žita mogla izvesti na taj način.

Korištenjem tog transportnog puta Ukrajina želi zaobići blokadu Rusije u Crnom moru, nakon što je Moskva sredinom srpnja otkazala ugovor o izvozu žitarica koji su dogovorili Ujedinjeni narodi i Turska.

Kijev pokušava povećati izvoz kopnenim putem preko Europske unije, ali nekoliko susjednih zemalja poput Poljske također opstruira tu transportnu rutu. Mnogi poljoprivrednici u EU strahuju od pada cijena ako ukrajinsko žito stigne na tržište.

Britanci objavili da Rusi planiraju blokirati Crno more

Rusija se krajem srpnja povukla iz sporazuma o žitu. Riječ je o sporazumu do kojeg je došlo nekoliko mjeseci nakon rata uglavnom posredstvom Turske. Sporazum je omogućavao nesmetan prolaz ukrajinskim brodovima sa žitom. Prema uvjetima sporazuma, ukrajinsko žito izvozilo se preko Crnog mora i Bospora, turskog tjesnaca.

Ukrajina je veliki svjetski opskrbljivač žitom, baš kao i Rusija. Ukrajina ima jako razvijenu trgovinu s Kinom i brojnim afričkim zemljama, kao i sa zapadnom Europom. Nakon što se Rusija povukla, Britanci su objavili da se Rusija priprema za blokadu ukrajinskih luka.

Moderna ruska korveta Sergej Kotov već patrolira rutom između Bospora i ukrajinskog lučkog grada Odese, objavilo je britansko ministarstvo obrane prije nekoliko dana. “Postoji realna mogućnost da će biti dio skupine za presretanje komercijalnih brodova za koje Rusija vjeruje da plove prema Ukrajini”, navodi se u izvješću.

U tom kontekstu, jasno je da Ukrajina mora tražiti alternativne načine za izvoz žita. Jadransko more joj je, kad je Crno more blokirano ruskim vojnim brodovima, najbliži izlaz prema svijetu.

Putin dijeli žito afričkim zemljama

Jasno je da Putin na ovaj način želi zadati snažan udarac ukrajinskom gospodarstvu, snažno ovisnom o izvozu žita. S druge strane, Putin želi popraviti vanjskopolitički položaj Rusije i steći nove saveznike. Tako je prije nekoliko dana afričkim čelnicima rekao da će im pokloniti desetke tisuća tona žitarica u roku od nekoliko mjeseci usprkos zapadnim sankcijama koje, kako je rekao, otežavaju Moskvi izvoz žitarica i umjetnih gnojiva.

Govoreći na summitu u Sankt-Peterburgu posvećenom rusko-afričkim vezama, Putin je rekao da Rusija očekuje rekordan prinos žitarica te da je spreman nadomjestiti ukrajinski izvoz u Afriku na komercijalnoj i humanitarnoj osnovi.

Moskva će, istaknuo je Putin, ispoštovati ključnu ulogu Rusije glede sigurnosti hrane na globalnoj razini.

“Bit ćemo u sljedeća tri do četiri mjeseca spremni isporučiti Burkini Faso, Zimbabveu, Središnjoj Afričkoj Republici i Eritreji po 25.000 do 50.000 tona besplatnog žita”, rekao je Putin čije su riječi popraćene aplauzom. “Osigurat ćemo i besplatnu dostavu tih proizvoda potrošačima”, dodao je.

Odgovarajući na zapadne kritike zbog ruske odluke da napusti sporazum o izvozu žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, Putin je ponovio da je Moskva izašla iz tog sporazuma jer nijedno obećanje o uklanjanju prepreka izvozu ruskog žita i umjetnih gnojiva nije ispunjeno.

Neki zapadni političari tvrde da je Rusija neodgovorna i da će njezina odluka pogoditi milijune ljudi u siromašnim zemljama.

Putin je na summitu iznio podatak da je više od 70 posto ukrajinskog žita koje je izvezeno zahvaljujući tom sporazumu završilo u bogatim i srednje bogatim državama, uključujući Europsku uniju.

“Siromašnije zemlje poput Sudana su preveslane i primile su manje od tri posto ukrajinskog žita”, rekao je Putin, dodavši da zapadne sankcije sprečavaju izvoz ruskog umjetnog gnojiva u siromašne zemlje.

“Ovdje imamo jedan paradoks. S jedne strane, zapadne zemlje opstruiraju isporuku našeg žita i umjetnih gnojiva, dok nas, s druge strane, licemjerno optužuju za sadašnje stanje na svjetskom tržištu hrane”, rekao je Putin.

Dnevnik.ba