Nije problem u prinosu, nego u činjenici da mi svoj med ne možemo plasirati kroz domaće prodajne lance“, bio bi siže razgovora s trojicom južnohercegovačkih pčelara, Ivom Matićem iz Čapljine, koji ima stanje i u Broćancu kod Neuma, Marinkom Merdžanom iz Bivoljeg Brda i mlađim pčelarom Nikolom Matićem iz Dračeva, obojica kod Čapljine. Što više Ivo Martić, pčelar s dugogodišnjim iskustvom, ističe da još ima nade da bi ova godina mogla nadmašiti za ovdašnje pčelare ne samo dobru 2017-tu nego po prinosima meda upamćenu 2010-tu godinu?

„Da je kiša pala prije desetak dana ova godina bi bila bolja i od 2010.“, kaže Ivo Matić pa razlaže:

„Sada čekamo hoće li se ova kiša uklopiti u vegetacijski ciklus, ako se to dogodi popravit će se situacija kod vrijeska, kojeg je ‘uhvatila’ suša. Ako se pokaže da je kiša pala ‘navakat’ onda mi pčelari koji selimo društva, možemo pjevati, što se prinosa tiče“, kaže poslovično o temama iz pčelarstva pouzdani Ivo Matić.

„Do sada je dobro, imao sam dva vrcanja, uspio sam proizvesti i nešto matične mliječi i peluda, a bilo je i meda. Pčelari koji su se dobro organizirali i radili, selili društva s paše na pašu, zaista mogu biti zadovoljni. Pazite, ja sam proljetos četiri puta selio pčele, najprije su bile ovdje u Dračevi, zatim sam išao na Žegulju, između Stoca i Ljubinja, pa onda u Modriču, u Bosnu, a zatim sam se vratio na Domanoviće. Nakon svega imamo sam jedno solidno vrcanje. Ima ljudi koji bi nakon dva seljenja odustali, ja sam bio uporan, što je to na koncu dalo rezultata“, naglašava Nikola Matić, te dodaje:

„U planini je s početka bilo jako dobro, a onda je zasušilo, čekali smo kišu što se kaže k’o ozaba sunce, kiša je pala pa bi prema mojim prognozama, sezona mogla biti bolja od 2017. godine, koju ja kao mlađi pčelar, pamtim dobrom. Mogu reći da su i pčelari oko Popova polja koji nisu išli u planinu, imali solidne unose. Ne treba ‘kukati’ kad za to nema razloga, godina će i s ovim do sada, biti dosta dobra, ako vrijesak sada bukne godina će biti baš dobra“, kaže Nikola Matić, inače poznati čapljinski boksač, višestruki prvak BiH.

Zadovoljan sezonom je i Marinko Merdžan s Bivolje Brda, koji se uz pčelarstvo uspješno bavi i povrtlarstvom.

„Nema sumnje ovo će biti dobra godina. Međutim, nama nisu problem ni slabije pa ni loše godine kao što je bila prošla, nego plasman meda. Mi imamo zakon koji je potpuno zakočio pčelarstvo. Ja kad vidim na policama naših trgovina uvozni med s deklaracijama pojedinih OPG-ova, primjerice iz Srbije, uzme me tuga. Zašto, mi smo donijeli zakon koji sprječava razvoj ove grane. Evo kako, prema tom nesretnom zakonu pčelari bi proizvedeni med trebali predavati u tri, četiri punionice, koje su postojale i prije donošenja tog zakona, a oni nas pčelare ucjenjuju. Oni diktiraju cijene, našeg meda, pa je tako pčelarima preostalo samo prodaja na kako se to kaže, kućnom pragu. Od toga ni mi veći pčelari, a ni država nema nikakve koristi. Trebali bi tu oblast regulirati slično kao što je to uradila Srbija, gdje su pčelarima poput obrtnika, dozvolili da sami urede mini punionice meda, što nas većina već ima. Trebalo bi tome svakako dodati još po nešto što bi nam odgovarajuće inspekcije naložile i onda da mi sa svojom etiketom i svojim medom izađemo na tržište. To bi pospješilo razvoj ove grane, jer mi nemamo dovoljno domaćeg meda, svejedno ga uvozimo, a na taj način bi se upustili u borbu s uvoznom konkurencijom.

-Problem je i patvoreni med, možda je zakonodavac i na to mislio kad je propisao punionice?

-Trebamo tu biti načisto, patvoreni med je problem Europske unije, a ne samo naš. Više nije dovoljna samo peludna analiza, jer se pelud može dodati, pa ti više ta analiza ne može pomoći. Koliko znam analize na patvorine sada se mogu obaviti samo u Njemačkoj i Engleskoj, ali to je preskupo. To su do sada na pritisak svojih pčelara, uspjele spriječiti jedino u SAD-a, Europa tu kaska, a mi još više. Mislim da prije svega trebamo zakonski urediti ovu oblast da bude poticajna za pčelare, a onda će sami oni potisnuti dio tih koji krivotvore med dok i kod nas ne bude moguće razdvojiti patvoreni od pravog meda.

„Godina je već prema dosadašnjem dobra, bit će opet i loših, ali nama treba promjena zakonske regulative“, naglašava još jedanput Marinko Merdžan.