Festival je u svom 29. izdanju ponudio 230 raznovrsnih filmova i okupio cijelu galeriju poznatih osoba važnih za filmsku umjetnost, a glamurozno je otvoren u prisutnosti glazbene legede Bona Voxa što je privuklo pozornost medija u regiji, ali i diljem svijeta i priskrbilo SFF-u i samom Sarajevu puno pozitivnog publiciteta.

Problem je nastao zbog činjenice da je istog dana u Gradačcu počinjeno trostruko ubojstvo koje je potreslo BiH, ali i regiju pa su na društveim mrežama i u dijelu medija uslijedile zamjerke zbog toga što ceremonija otvaranja nije prilagođena stanju prouzročenom tom tragedijom.

Program SFF-a naknadno je izmijenjen pa su u srijedu kada je proglašen dan žalosti sve projekcije otkazane, a umjesto uobičajenih dnevnih razgovora o filmovima organizirana je javna rasprava uglednih filmskih redatelja i glumaca o nasilju nad ženema.

No odmah nakon toga uslijedio je novi problem koji je SFF-u, opet na društvenim mrežama i u medijima, nametnuo optužbu da “promovira četništvo”.

Razlog je bila činjenica da je na jednom zatvorenom događaju namijenjenom filmskim profesionalcima jedna producentska kuća iz Srbije predstavila nedovršeni film pod naslovom “Heroji Hilyarda” koji se bavi operacijom spašavanja savezničkih pilota čiji su zrakoplovi tijekom Drugog svjetskog rata oboreni nad Jugoslavijom. U tom se filmu četnike u revizionističkoj maniri doista planira predstaviti suradnicima saveznika, a ne fašista, što su oni bili, no sadržaj prezentacije znao je tek mali broj ljudi, a kada je informacija o tome dospjela u medije uslijedile su brojne optužbe zbog organizacijskog propusta.

Iz SFF-a su pojasnili kako su zapravo prevareni jer im producenti iz Srbije nisu najavili što kane predstaviti, ali to nije spriječilo početak političkih obračuna. Prva je odgovornost osoba iz SFF-a zatražila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, prosvjedovali su iz sarajevske općine Stari grad na kojoj se odvija dio projekcija, mediji bliski oporbenoj, ali još moćnoj Stranci demokratske akcije (SDA) objavili su kako su “četnici ušli u Sarajevo”, a na društvenim su se mrežama zaredale najgore optužbe pri čemu je na izravnoj meti bio i direktor SFF-a Jovan Marjanović.

U obranu festivala i ljudi koji na njemu rade nakon toga je javno i odlučno stala proslavljena bosanskohercegovačka redateljica Jasmila Žbanić podsjećajući kako je zatvorena prezentacija na SFF-u predstavljena kao čin rehabilitacija četničkog pokreta pred kojim “pokleknu čak i mnogi među nama” kako je to napisala gradonačelnica Karić.

“Iako dobro zna da nitko od ljudi iz SFF nije za rehabilitaciju četnika, gradonačelnica lijepi ovu sramnu etiketu koja degradira čitav festival”, napisala je Žbanić u objavi na društvenim mrežama.

Gradonačelnicu je podsjetila kako je upravo njena stranka SDP na državnoj razini u savezu s Miloradom Dodikom koji u svojim istupima otvoreno rehabilitira četnike.

“Šteta koju su gradonačelnica i mediji svojim neprovjerenim i manipulativnim objavama napravili Festivalu i Sarajevu je ogromna i imat će ogromne posljedice”, poručila je Žbanić.

U obranu SFF-a otvoreno su stali samo iz Naše stranke (NS) koja je dio vladajuće koalicije u BiH. Istaknuli su kako je riječ o organiziranom napadu na najbolji kulturni proizvod u BiH.

“SFF je nastao u Sarajevu koje se branilo od agresora, simbol je želje za slobodom i tako će i ostati. Mi ćemo ih u tome nastaviti podržavati”, poručili su iz Naše stranke, a tome se naknadno u osobno ime pridružio SDP-ov potpredsjednik vlade Federacije Vojin Mijatović.

Sarajevski odvjetnik i bivši istaknuti novinar Senad Pećanin poznat po oštrom suprotstavljanju nacionalizmu ocijenio je kako je matrica orkestriranih napada na direktora SFF-a zapravo “šovinistička hajka” koja uopće nema veze s festivalom pri čemu je uz Jovana Marjanovića meta za odstrijel i načelnik sarajevske općine Centar Srđan Mandić kojega dio odmetnutih članova stranke Narod i pravda (NiP) u suradnji s SDA pokušava opozvati s pozicije na koju je izabran kao zajednički kandidat bošnjačko-građanskog bloka.

“Činjenica da oni ne pripadaju etničkoj većini u Sarajevu, da nisu Bošnjaci, postala je dovoljan i osnovni argument za njihovo blaćenje, uvrede, negiranje njihovog patriotizma, optužbe za neprijateljstvo, izdaju”, napisao je Pećanin uz zaključak kako je sada pred Bošnjacima izbor hoće li od BiH praviti multietničku državu ili svoju “nacionalističku kratkovjeku državicu”, a od Sarajeva Banju Luku kakva je danas.

Dnevnik.ba