Marinko Čavara (HDZ), koji je 1. augusta preuzeo dužnost predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, izjavio je u intervjuu za Fenu da bi ovo najviše zakonodavno tijelo u državi trebalo intenzivno raditi na usvajanju reformskih zakona, kako bi BiH mogla napredovati na putu ka Evropskoj uniji i otvoriti pristupne pregovore.

Kaže da je prva sjednica kojom je predsjedavao počela tako što su usvojena tri reformska zakona u drugom čitanju, čime je ovaj dom završio proceduru, a odmah poslije te sjednice održana je hitna sjednica na kojoj je za ministra finansija i trezora BiH imenovan Srđan Amidžić, a za zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Staša Košarac.

Vijeće ministara BiH trebalo bi dostaviti još tri reformska zakona, Zakon o strancima, Zakon o tržištu vina i Zakon o sudovima, Predstavničkom domu PSBiH o kojima bi se poslanici trebali izjašnjavati na hitnoj sjednici koja je zakazana za ponedjeljak, 28. augusta.

Čavara je izrazio nadu da će na narednoj sjednici biti usvojena i ova tri zakona čime bi bilo usvojeno šest zakona koji su preduvjeti za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta koje je pred BiH postavila Evropska unija.

Delegacija BiH predvođena predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto (HDZ) u septembru bi trebala Evropskoj komisiji predstaviti šta je sve urađeno od kada je BiH prošle godine dobila status kandidata, a Čavara smatra da bi se time pokazalo da se radilo na temeljima dobre volje EU koja je BiH pružila šansu.

“Svjedoci smo stalno političkih previranja i mnogo priče kroz medije, ali mnogo je važnije da pravimo dijalog kakav je bio na prvoj sjednici kojom sam predsjedavao i da stvaramo ambijent u BiH za još veće iskorake u dogovorima, da nas i Evropa prepozna kao ozbiljnog partnera i da u budućnosti možemo očekivati da BiH bude članica Evropske unije”, kazao je Čavara.

Ističe da bi se u takvom relaksiranijem ambijentu mogao očekivati rast ekonomskih pokazatelja što je želja svih građana koji u Bosni i Hercegovini žive, kako bi i ostali u njoj i živjeti.

Govoreći o saradnji s ostalim članovima Kolegija Doma, Čavara je kazao da su od imenovanja na te dužnosti imali jako dobar odnos te da su sva pitanja rješavali kroz dogovor, izražavajući nadu da će se tako nastaviti i ubuduće.

Čavara smatra da je došlo vrijeme da se odustane od stalnog optuživanja jedni drugih da su izdajnici bez obzira šta uradili jer to nije atmosfera u kojoj se može očekivati napredak, zbog čega je i pozvao kolege koji to čine, da zajednički rade na temelju kompromisa koji ne znače ispunjenje maksimalističkih zahtjeva jedne strane.

Ističe da se o zahtjevima ne bi trebalo govoriti u javnosti prije sastanka zainteresiranih strana kako bi se stvorila bolja pozicija za pregovore, dodajući da je potrebno biti mnogo umjereniji i u izražavanju jer oni kao političari moraju spustiti tenzije što će stvoriti mnogo veći prostor za dogovore.

Kaže da je već na prvoj sjednici kojom je predsjedavao imao situaciju da je dio poslanika, protivno Poslovniku i dnevnom redu, pokušao promovirati političke ciljeve jer nekima, tvrdi Čavara, nije cilj da sjednica teče u kontinuitetu.

Ističe da je prošli put spriječio da se poslanici bave politikanstvom tokom rasprave o tačkama koje za to nisu predviđene posebno u slučaju rasprave o dnevnom redu jer Poslovnik kaže da se poslanik može javiti za riječ i tražiti skidanje s dnevnog reda neobavezne tačke ili predložiti novu uz materijale.

“Ako dopustimo da se otvori politička debata, nevezano za dnevni red, imat ćemo parlaonicu u parlamentu. Gubit ćemo vrijeme, trošiti uzalud novac poreznih obveznika i to neću dopustiti. I meni je drago što su kolege to shvatile”, kazao je Čavara.

S druge strane, kada se na hitnoj sjednici raspravljao o imenovanju ministra, dozvolio je političku raspravu jer je u pitanju imenovanje na političku poziciju i svi poslanici su govorili ne samo o tom imenovanju, nego i o političkim stavovima i odnosima.

Tokom rasprave o zakonima na prethodnoj sjednici Doma, neki poslanici su tvrdili da je koaliciona većina predložila zakone koji nisu u potpunosti usklađeni sa zahtjevima EU, ali Čavara kaže da postoji Direkcija za evropske integracije BiH koja svaki put provjerava da li su neki propisi usklađeni s pravnom stečevinom Evropske unije.

Za primjer je naveo Zakon o slobodi pristupa informacijama jer je bilo sporno uvođenje drugostepenog žalbenog vijeća pri Vijeću ministara. Dilema je bila da li taj posao dodijeliti Instituciji ombdusmana koja po zakonu ne donosi obavezujuća rješenja, a sada je bilo potrebno uvesti organ koji će donositi obavezujuća rješenja.

Određeni poslanici su tvrdili da to nije u skladu s evropskim standardima, ali ministar pravde Davor Bunoza (HDZ) je kazao da rješenje kakvo je predloženo u zakonu, postoji u zakonodavstvu osam zemalja članica Evropske unije.

Također, tu su i neka rješenja koja nisu primjenjiva na sistem u BiH koji propisuje drugostepeni upravni postupak, jer tek nakon njega stranka koja nije zadovoljna dobijenim rješenjima u prethodnom postupku može pokrenuti upravni spor.

“Ako neko tvrdi da nešto nije usklađeno potrebno je da navede paragraf koji nije usklađen, a ne općenito govoriti i etiketirati nego jasno pojasniti na šta se odnosi tvrdnja da nešto nije usklađeno s EU standardima”, naveo je Čavara.

Osvrnuo se i na trenutnu političku situaciju u BiH, kazavši da je ona vrlo složena, puna izazova koji mogu dovesti do različitih razmišljanja i rješenja koja opet naprave sukobe u parlamentarnoj većini, a uz to previše se opterećuje javno mnijenje događajima koje su BiH podijelili ratnim događajima.

“To treba prepustiti institucijama koje se tim pitanjima trebaju baviti – tužilaštvima, sudovima, udruženjima, Međunarodnom sudu – a mi se trebamo okrenuti budućnosti i razgovarati na koji način ćemo sada raditi i dogovarati ono što je prihvatljivo svima”, stav je Čavare.

Ponovio je da o pitanju evropskih integracija nema podjele unutar bosanskohercegovačkog društva niti između politika. Može se govoriti o nekim rješenjima koja su najbolja, ali je važno pronaći ta rješenja s međunarodnim partnerima.

“Time ćemo stvoriti ambijent za napredak u stvaranju pravne države, pružanju sigurnosti svakom stanovniku BiH i osiguranju temeljnih prava propisanih Ustavom, prava konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina”, podvukao je Čavara.

Izrazio je nadu da će se svi na to fokusirati bez obzira kako neko promatra probleme Evropske unije ili probleme unutar BiH poput različitih stajališta o pitanju članstva u NATO savezu, jer vrijeme se mijenja.

“Mislim da trebamo pojačati rad na evropskom putu za šta imamo potpuni konsenzus, a isto tako i integracijama u NATO savezu jer druge alternative nemamo. Na takav način ćemo stvarati ambijent za ugodan život u Bosni i Hercegovini”, zaključio je u intervjuu za Fenu predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara.