DALEKO OD OČIJU, BLIŽE SRCU Bh. dijaspora šalje milijarde, koje teško zarađuje od Europe do Australije
Rasijani smo po svijetu kao klikeri. Naši bi ljudi rekli: Nema gdje nas nema. A najviše Bosanaca i Hercegovaca živi u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj, SAD-u, Kanadi i Australiji. I ulažu u zemlju iz koje su otišli. Ne samo zbog rata. Nego i zbog odustva mira
Piše: B. ČORBIĆ
Bh. dijaspora je u prošloj godini “unijela” u Bosnu i Hercegovinu 3 milijarde i 343 miliona KM, dok ukupni transferi iz inostranstva, koji uključuju i inostrane penzije, za 2022. godinu iznose 4 milijarde i 696 miliona KM, podaci su Centralne banke BiH.
Procjene Svjetske banke o novčanim doznakama iz inostranstva za Bosnu i Hercegovinu u novembru 2022. godini iznose 4 milijarde i 488 miliona KM. Prema ovim podacima, učešće novčanih doznaka u BDP-u Bosne i Hercegovine je 10,1%, što Bosnu i Hercegovinu stavlja na 4. mjesto u Evropi po visini učešća novčanih doznaka.
Tako ova priča o odlasku Bosanaca i Hercegovaca što dalje od domovine nekako ima i svoju svijetliju stranu.
Nema gdje nas nema
Dijaspora je najveći “investitor” u zemlju iz koje su mnogi otišli u potrazi za boljom budućnosti. Ne računajući one koji su zemlju napustili zbog rata.
Rasijani smo po svijetu kao klikeri. Naši bi ljudi rekli: Nema gdje nas nema. A najviše Bosanaca i Hercegovaca živi u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj, SAD-u, Kanadi i Australiji, podaci su “Migracionog profila 2022”, dokumenta Ministarstva sigurnosti BiH.
Prema istom dokumentu, statistički podaci o ukupnom broju emigranata rođenih u BiH, koje vode statističke agencije u zemljama prijema, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, u 53 zemlje svijeta iznosi 1.836.961.
Od ovog broja u zemljama Evrope i Sjeverne Amerike živi 95 posto onih koji su napustili BiH.
No, zapravo ova je brojka veća. Pa se procjenjuje da Bosanaca i Hercegovaca širom svijeta ima oko 2,2 miliona jer ovaj broj uljučuje ne samo one koji su rođeni u BiH, pa je napustili, nego i njihovu djecu rođenu u zemljama prijema bez obzira koje državljanstvo imaju, a ne uključuje tzv. staru emigraciju.
Status bh. iseljenika riješen je velikim dijelom kroz sticanje državljanstva zemlje prijema, stalnu ili privremenu dozvolu boravka.
Još ima i bh. izbjeglica
UNHCR je u junu prošle godine izračunao da u svijetu postoji još 18.176 osoba iz Bosne i Hercegovine sa statusom izbjeglice.
Broj državljana Bosne i Hercegovine, sa stalnim ili privremenim boravkom, prema dostupnim podacima za četrnaest država prijema, iznosi 494.132,
Ovaj broj predstavlja bh. državljane koji imaju samo državljanstvo Bosne i Hercegovine i koji nisu stekli državljanstvo države prijema, niti imaju dvojno državljanstvo. Najveći broj iseljenika iz BiH koji su stekli državljanstvo zemlje prijema i dalje posjeduje državljanstvo BiH kao dvojno državljanstvo, jer država prijema svojim zakonodavstvom daje takvu mogućnost ili je to uređeno sporazumom o dvojnom državljanstvu zaključenim sa Bosnom i Hercegovinom.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u 2022. godini državljanstva Bosne i Hercegovine se odreklo 2.576 osoba. Prema istim podacima, najveći broj državljana BiH se u 2021. godini odreklo državljanstva zbog sticanja državljanstva Njemačke (1.130), Austrije (705), Slovenije (500) i Hrvatske (122).
Drugo, neslavno mjesto
Podaci o broju naturaliziranih bh. iseljenika su izuzetno bitni kada se govori o stepenu integrisanosti bh. iseljenika u državama prijema, a u isto vrijeme ukazuju i na karakter migracija, odnosno na činjenicu da se radi o dugoročnim migrantima.
Inače, prošle godine Magazin Forbes objavio je da se BiH nalazi na drugom mjestu od 151 države, koje imaju najveći broj svojih stanovnika koji žive u dijaspori.
Iza ovih brojki kriju se sudbine, a Forbes je naveo da je riječ o ratnim pričama, raseljenju, ekonomskim stagnacijama, nedostatku perspektiva. Jer svaka loša priča liči jedna na drugu.
Pored toga, postoji još niz razloga zašto bi neko morao napustiti mjesto u kojem je rođen, male zemlje su najčešće pogođene ovim fenomenom jer su u nepovoljnom položaju. Malim zemljama se, pored svoje veličine i (ne)razvijenosti kao još jedan faktor koji utječe na iseljavanje, dodaje i udaljenost. Takve su, na primjer, Gvajana ili Karibi.
Druga grupa koja se najčešće javlja među zemljama sa najvećom dijasporom su one u istočnoj Evropi i na Balkanu. Nakon sloma komunizma početkom 1990-ih, mnogi ljudi su otišli u potrazi za boljom ekonomskom šansom, na primjer u Zapadnu Evropu.
– Bosna i Hercegovina, koja je proglasila nezavisnost 1992. godine tokom pada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela agresiju – do 2020. godine je imala 34 posto svog stanovništva koje je živjelo u inostranstvu – objavio je Forbes.
Albanija je sljedeća zemlja u regionu koja ima veliki broj dijaspore u inostranstvu. Po okončanju više od četrdeset godina komunizma i međunarodne izolacije, potom lošeg upravljanja finansijama doveli su do toga da danas skoro trećina stanovništva živi u inostranstvu.
Zemlje koje su trenutno ili su nedavno bile upletene u rat i sukobe također se značajno pojavljuju na Forbesovoj listi zemalja čiji su građani rasprostranjeni širom inostranstva.
Sirija, nacija od oko 28 miliona domorodaca, sada ima osam miliona njih – ili oko 30 posto koji žive u inostranstvu.
Najveća dijaspora vođena sukobima, međutim, vidi se na nesuverenoj teritoriji, jer više od 45 posto onih koji su rođeni u Palestini trenutno boravi u inostranstvu, prema podacima UN-a.
The post DALEKO OD OČIJU, BLIŽE SRCU Bh. dijaspora šalje milijarde, koje teško zarađuje od Europe do Australije appeared first on Interview.ba.