Šef Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini, Johann Sattler, i američki ambasador Michael Murphy poslali su pismo premijeru Federacije Bosne i Hercegovine, Nerminu Nikšiću, tražeći liberalizaciju određenih dijelova javnog sektora koji su ključni za svaku državu, a među njima su posebno naglasili i zračni promet.

SAD i EU traže da se u zračnim lukama Federacije otvori prostor za privatni sektor

Sattler i Murphy su od Nikšića zatražili promjene u javnim poduzećima kako bi se poboljšala učinkovitost i transparentnost njihovog rada. Također su podržali olakšavanje privatnih investicija u javnu infrastrukturu, putem modela javno-privatnog partnerstva i koncesija. 

Naglašavaju da odgađanje davanja koncesija za zračne luke smatraju nerazumnima. Iza te tvrdnje nalaze se analize koje pokazuju kako većina zračnih luka u BiH radi sa gubicima i kako je broj zaposlenih neproporcionalno visok i često ide stranačkom linijom.

KAKO SU POSLOVALE ZRAČNE LUKE Sarajevo ostvarilo najveću dobit, Mostar i Banja Luka u gubicima

Četiri međunarodne zračne luke u Bosni i Hercegovini, četiri različite priče, pogotovo sa financijske strane.Najveća je Međunarodna zračna luka Sarajevo koja je u 2022. godini bilježila, za bh.…

Koncesija je ugovor kojim se privatnoj kompaniji daje pravo upravljanja i korištenja javnim dobrima na određeno vrijeme, a osim za zračne luke, može se primijeniti i na autoceste, prirodna dobra i slično.

Primjeri koncesija za aerodrome iz drugih zemalja, poput francuskih kompanija ZAIC i VINCI, koje su pod koncesiju uzele Zagrebačku, odnosno Beogradsku zračnu luku daju do znanja da takav model može donijeti benefite, ali isto tako postoje kritike, uključujući nedostatak transparentnosti u izboru koncesionara.

Mostarskoj zračnoj luci koncesija bi mogla biti spas

Europska unija je najprije pokazala interes za koncesiju Zračne luke Mostar kako bi unaprijedila međunarodni zračni promet putnika u Hercegovini. Sattler je izrazio spremnost da pruži pomoć i financijsku podršku za izradu strategije razvoja i poboljšanje poslovanja tog aerodroma.

“Ako pogledate druge međunarodne zračne luke u regiji, vidjet ćete da model koji se obično bira jeste model dodjele koncesija. Dakle, da se ostvari stalni prihod s jedne strane, ali i da se osigura, da će se vršiti stalne investicije i da će brojevi putnika rasti” kazao je šef izaslanstva Europske unije za BiH. 

Gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, ističe da se radi na stvaranju uvjeta za 24-satni rad zračne luke kako bi postala alternativa za druge zračne luke u okruženju. Naglašava da je cilj uspostavljanje redovnih linija s pouzdanim nacionalnim prijevoznicima, ali su također dobrodošle niskobudžetne kompanije. 

“Mi imamo tu strategiju, da želimo izravne linije sa nacionalnim prijevoznicima koji su stabilni i gdje su dugoročniji ugovori. Naravno da bismo rado vidjeli da i niskobudžetne kompanije dođu u Mostar, jer one su ipak booster brzog povećanja broja putnika, ali kako brzo raste broj putnika, kad se dogodi bilo kakav poremećaj na tržištu i na aerodromu te kompanije znaju vrlo lako otkazati ugovore”, ustvrdio je Kordić u izjavi za portal Klix.

Koncesionarima je Mostar neisplativ

Stručnjak za zračni promet, Alen Šćuric sa portala Zamaaero za Hercegovina.info kaže kako u trenutnim okolnostima smatra da će Zračna luka u Mostaru jako teško naći koncesionara jer je to potpuno neisplativo.

Komentirao je i izjave gradonačelnika Kordića o privlačenju nacionalnih prijevoznika i uspostavljanju 24-satnog radnog vremena.

“Koji to legacy prijevoznici mogu imati interes doći na Mostar? Lufthansa, Austrian, LOT, Swiss, Air France, KLM, British, Iberia, SAS, ITA? Koji ne lete niti na Banja Luku i Tuzlu, daleko veće aerodrome, a zimi ne lete ni na Split i Dubrovnik. Neki od njih ne lete ni za Sarajevo.

LCC su „nestabilniji“, stoji, gradonačelnik je u pravu. Ali ih je daleko lakše dobiti, bitno više se šire, otvaraju više linija sa aerodroma i daleko brže dolaze. Mali aerodromi doslovce ne mogu birati. Konačno, „beggars are not choosers“, prosjeci ne mogu birati. Mostar nije u poziciji da bira.

Osim letova ka Zagrebu, Kordić se nada letovima ka Beogradu, te Istanbulu sa Turkishem. Vrlo optimistično. Ima li Mostar toliko novaca da dobije ove kompanije? Sve ovo što je Kordić rekao nema nikakvog utemeljenja na struci i istinski govori bez ikakvog elementarnog znanja iz zrakoplovstva”, navodi Šćuric.

Ima li spasa Zračnoj luci Mostar?

Dodaje i da je ideja da se radi 24 sata dnevno može imati negativne posljedice po rad ove zračne luke.

“Mostar nikada neće biti alternacija za Dubrovnik i Split, a i oni ljeti rade samo do ponoći, a zimi do 22 sata. Konačno, samo Sarajevo radi 24 sata, no ima tek dva leta tjedno iza 23 sata. Stoga nije jasno kojeg smisla ima da Mostar radi 24 sata, umjesto da radi do 22, eventualno do 23 sata, te od 6 sati ujutro. I time bi Mostar mogao biti alternacija, ali ne bi imao enormne troškove noćnog rada za ljude koji noću istinski ne bi imali što raditi” tvrdi on na svom portalu.

Na naš upit, što bi onda bilo rješenje za Zračnu luku Mostar, kaže kako je rješenje samo jedno: “Kvalitetan management i preuzimanje vlastitih putnika (Međugorje, dijaspora) sa Splita, Dubrovnika i Sarajeva”.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.