HRVATSKA je zemlja s najvišim rizikom od smrti uzrokovanih vrućinama u Europi, a Osijek je u tom smislu rekorder među gradovima, pokazalo je jedno veliko istraživanje.

Hladnoće i vrućine odnose mnogo života

Prema studiji, objavljenoj u uglednom časopisu The Lancet Planetary Health, provedenoj u 854 europska grada, hladnoće uzrokuju godišnji višak od 203.620 smrtnih slučajeva, a vrućine od 20.173. To odgovara stopama od 129 smrtnih slučajeva od hladnoće i 13 smrtnih slučajeva od vrućine na 100.000 stanovnika.

Projekcije se razlikuju za razne dijelove Europe i po dobnim skupinama. Višak smrtnosti na hladnoćama i vrućinama naglo raste s dobi.

Najlošije stoje gradovi istočne Europe

Očekivano, rizik za smrt povezanu s hladnoćom raste prema sjeveru kontinenta, a za vrućinu prema jugu.

No, s druge strane, u oba slučaja pada prema zapadu, a raste prema istoku Europe.

Treba istaknuti da će se zdravstveno opterećenje povezano s vrućinama povećavati s klimatskim promjenama. Autori stoga upozoravaju da su okvir za modeliranje i rezultati ključni za dizajniranje nacionalnih i lokalnih zdravstvenih i klimatskih politika.

Višak smrtnosti po hladnoći i po vrućini po gradovima

Studija u 30 zemalja

Studija je provedena u 30 europskih zemalja – 27 članica EU te u Norveškoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Iz nje su bili isključeni gradovi nekih europskih zemalja koji imaju bitno drugačije klimatske uvjete, primjerice, Azori i Rejkjavik.

Ključni podaci o mortalitetu, demografiji i očekivanom trajanju života prikupljeni su uglavnom iz Eurostata. Informacije su upotrijebljene za rekonstrukciju predviđenog broja dnevnog mortaliteta na razini gradova od 2000. do 2019.

Autori su koristili srednje dnevne temperature zraka na 2 m od tla za svaki od 854 grada od 1990. do 2019.

22 važna čimbenika

U studiji je također korišteno više varijabli specifičnih za gradove kako bi se mogli razlikovati obrasci ranjivosti u urbanim populacijama u Europi.

Iz različitih relevantnih izvora znanstvenici su prikupili podatke o 22 čimbenika o gradovima koji su uključivali: ukupan broj stanovnika, udio stanovnika starijih od 65 godina, gustoću naseljenosti, udio samačkih kućanstava, bruto domaći proizvod, očekivani životni vijek pri rođenju, stope nezaposlenosti, razine obrazovanja, stope uskraćenosti i stope bolničkih kreveta.

Konačno, autori su prikupili i podatke o onečišćenju zraka finim česticama tvari (PM2.5) i dušikovim dioksidom (NO2) te podatke o karakteristikama vegetacije kao što su gustoća drveća, površine travnjaka, površine pod vodom i vlažnost zraka.

Hrvatska ima najviši višak mortaliteta po vrućini

Rezultati studije (grafika dolje) pokazali su da Hrvatska ima vrlo visoke razine viška mortaliteta i na hladnoćama i na vrućinama.

Najviši višak mortaliteta na hladnoći ima Latvija s 240 na 100.000, a najniži Nizozemska sa 70 na 100.000. Hrvatska je visoko pozicionirana sa 156.

Najviši višak mortaliteta na vrućini ima Hrvatska s 37 na 100.000, a najmanji Irska s 1 na 100.000. Rekorder među gradovima je Osijek s 58.

Za Hrvatskom slijede Cipar, Grčka i Italija.

Za usporedbu, susjedna Slovenija ima 90 prekomjernih smrti na 100.000 ljudi na hladnoći te 23 na vrućini.

Rezultati studije ne bi trebali čuditi

Kada se uzmu u obzir parametri na kojima je temeljena studija, rezultat ne bi trebao predstavljati veliko iznenađenje.

Naime, Hrvatska, a osobito gradovi u Slavoniji poput Osijeka, ljeti je izložena velikom broju dana s visokim temperaturama.

Nadalje, prema podacima Eurostata, Hrvatska je među pet zemalja s najvećim udjelom starijih osoba u populaciji u EU.

Očekivano trajanje života u Hrvatskoj (77.8) niže je od europskog prosjeka (81), a osobito je niže u odnosu na druge mediteranske zemlje.

Prema HZJZ-u, Hrvatska je u samom vrhu EU po broju ljudi s prekomjernom težinom koja je faktor rizika za brojne bolesti, uključujući kardiovaskularne i rak.

Hrvatska je također pri dnu EU po ishodima liječenja raka.

Također ima dvostruko veće stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti od prosjeka EU.

Hrvatska ima veliki nedostatak liječnika i medicinskih sestara, a on se i dalje povećava. Taj problem posebno dolazi do izražaja tijekom ljetne sezone, kada imamo velik priljev turista i dio zdravstvenih djelatnika na godišnjim odmorima.

Hrvatska je u vrhu EU i po konzumaciji alkohola i cigareta.

Hrvatska su izdvajanja za zdravstvo među najnižima u EU, iako je udio javnog financiranja veći od prosjeka EU. Slično vrijedi i za hrvatski BDP.

Pritom treba imati na umu da istraživanja pokazuju da su velike vrućine, kao i hladnoće faktor rizika za brojne bolesti, osobito kardiovaskularne.

Hrvatska se slabo prilagođava klimatskim promjenama

Konačno, veliki problem je i to što se Hrvatska vrlo sporo prilagođava klimatskim promjenama, kako na državnoj razini tako i na lokalnoj.

Brojni gradovi u Europi već godinama intenzivno rade na povećanju zelenih površina i drugih mjera za smanjenje temperaturnih ekstrema u urbanim sredinama. Primjerice, u Španjolskoj brojni gradovi na ulice postavljaju sjenila koja smanjuju temperature u ulicama u kojima nije moguće saditi drveće (ilustracije dolje).

Studija ima ograničenja, ali je najbolje što imamo

Meteorologinja Lidija Srnec iz Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju u DHMZ-u ističe da treba imati na umu da dnevni podaci o smrtnosti za sedam hrvatskih gradova, koliko ih je analizirano u studiji, nisu prisutni u bazi podataka Multi-country Multy-city Collaborative Research Network (MCC).

“Naime, u prvom koraku studije napravljena je analiza za 232 grada na temelju podataka iz baze MCC. U drugom koraku za gradove koji nisu zastupljeni u bazi MCC napravljena je ekstrapolacija dobivenih statističkih relacija iz prvog koraka na osnovu socioekonomskih odnosa s drugim gradovima. Stoga visoke stope smrtnosti dobivene za Hrvatsku mogu biti rezultat kombinacije socioekonomskih i vremenskih čimbenika, ali također mogu u sebi nositi i dio nepouzdanosti zbog primijenjene metode”, kaže Srnec.

Branimir K. Hackenberger, profesor na Sveučilištu u Osijeku koji se bavi modeliranjem utjecaja promjene klime na populacije organizama, kaže da su rezultati ovog istraživanja, iako studija ima određena ograničenja, ipak vrlo uvjerljivi.

“To su trenutno najpouzdaniji znanstveni podaci kojima se raspolaže”, kaže osječki znanstvenik i pritom ističe da nije problem samo višak smrtnosti registriran u studiji već i generalno kvaliteta života u svijetu koji se zagrijava i donosi sve više ekstrema.

Specifičnost Osijeka – visoka vlažnost

Nameće se pitanje što je sve u ovoj studiji moglo Osijek učiniti rekorderom.

Hackenberger ističe da je Osijek po mnogočemu specifičan grad, kao i cijelo područje koje ga okružuje.

“Osijek je smješten na rubu močvarnoga područja u kojem količina vode ovisi o dvije rijeke, Dravi i Dunavu. Posebnost tog sustava je što te dvije rijeke imaju potpuno različite vodne režime, pa nije rijetkost da jedna od njih ima visok vodostaj kada druga ima nizak. Naime, dok jedna izvire u Italiji, druga izvire u Njemačkoj. Područja kroz koja te dvije rijeke prolaze imaju drukčije klimatske značajke i drukčije režime, kako oborine tako i podzemnih voda, pa je Osijek vrlo često izložen povećanoj vlažnosti zraka, čemu doprinose i mnogobrojne podzemne vode rijeka poput Vuke”, kaže Hackenberger.

Zašto je vlažnost problem?

Tu treba imati na umu da je vlažnost zraka jako važna kada su u pitanju povećane temperature.

Hackenberger ističe da voda provodi toplinu 20 puta brže nego zrak, među ostalim zato što su molekule vode bliže jedna drugoj nego molekule zraka.

“To znači da će pri visokoj vlažnosti tijelo dobivati značajno više topline ako je temperatura zraka viša od topline tijela i gubiti značajno više ako je ona niža”, kaže.

“Glavni mehanizam hlađenja organizama je isparavanje, odnosno znojenje. Isparavanje je proces u kojem toplinska energija pokreće titranje molekula i njihovo razdvajanje. To znači da se isparavanjem troši dosta energije za prekidanje veza između molekula tekućine i prelazak tekučine u plinovito stanje. Ako u zraku ima puno vlage, isparavanje je otežano. To znamo i iz iskustva da se mokra odjeća sporo suši kada je zrak vlažan unatoč visokoj temperaturi zraka. Vrlo jednostavnom računicom može se izračunati da ljudski organizam pri jednakoj temperaturi zraka od 38°C i vlažnosti od 20% tijekom jednog sata znojenjem izgubi oko 226 kJ. To je oko deset puta više od 22.6 kJ, koliko izgubi pri vlažnosti od 100%. Povećana vlažnost zraka u Osijeku u odnosu na druge kontinentalne gradove zasigurno doprinosi poteškoćama u hlađenju te pogoduje razvoju dodatnih komplikacija kod bolesnika koji pate od kardiovaskularnih bolesti”, tumači Hackenberger.

Smanjenje zelenih površina

Kako smo već naveli, postoje brojni drugi čimbenici koji mogu utjecati na ishode zabilježene u ovom istraživanju.

Jedan od onih koje ne bi trebalo zanemariti je masovno uklanjanje visokog drveća i njihova zamjena patuljastim, što je bila praksa u Osijeku u zadnjih dvadesetak godina.

Hackenberger, koji živi i radi u Osijeku, kaže da su u prošlosti stanovnici Osijeka jako dobro znali što su to lipanjske i srpanjske vrućine te da su stoga sadili mahom visoka drveća s velikim, bujnim krošnjama.

“Rezultat su bile daleko niže temperature u gradu nego što su to danas. Samo povećanje prosječne temperature u Osijeku, kao direktna posljedica klimatskih promjena, nije pridonijelo u toj mjeri povećanju temperature zraka u gradu koliko je to učinila sjeća visokih stabala i nedostatak krošanja koje mogu upiti ogromnu količinu energije. Primjerice, krošnja platane može tijekom jednog dana apsorbirati oko 86 MJ (megadžula) energije, lipe oko 60 MJ, a hrasta oko 40 MJ.

U Zavodu za kvantitativnu ekologiju Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izrađujemo modele i simulacije utjecaja klimatskih promjena te kombinacije utjecaja klimatskih promjena i antropogenih djelovanja na živi svijet i općenito ekološke sustave. Nažalost, ne postoje verificirana povijesna mjerenja prizemne temperature zraka na visini od 2 m tijekom ljetnih mjeseci u urbanoj sredini Osijeka, no ona je zasigurno danas veća nego što je bila ranijih godina. Prema našim proračunima, u pojedinim dijelovima grada u ljetnim mjesecima ona je viša za oko 10°C nego što je bila u vrijeme dok je u tim dijelovima grada bilo visokih stabala s velikim krošnjama. Naime, vrlo lako se može izračunati, ako krošnja lipe pravi hlad na asfaltu površine dvadesetak kvadratnih metara, da bi bez nje u vrijeme ljetnog solsticija i temperature zraka od 38°C temperatura tog asfalta iznosila oko 67°C. To znači da je tamo gdje nema drveća temperatura zraka u prizemnom sloju daleko viša od temperature zraka u hladovini”, tumači naš stručnjak.

Starenje stanovništva u Osijeku

Pritom upozorava da postoji još cijeli niz drugih čimbenika koji su mogli utjecati na rezultate studije.

“Jedan je starenje, odnosno senilizacija stanovništva. Posljednjih je godina puno mladih ljudi napustilo Osijek, tako da se prosjek starosti stanovništva povećao. Tu su i loše prehrambene navike, kao i neznanje o tome kako na pravilan način postupati u uvjetima visokih temperatura. Pivo i hladni gazirani napici gotovo su pravilo, no oni zapravo samo doprinose lošim statistikama”, ističe Hackenberger.

Što je moguće poduzeti?

Srnec kaže da je na rezultate studije, a u svrhu zaštite zdravlja, odnosno smanjenja smrtnosti zbog visokih ili niskih temperatura zraka, moguće reagirati na dva načina.

“Jedan je prilagoditi se ekstremnim vremenskim situacijama. Upravo iz tog razloga u Hrvatskoj se ljeti već desetak godina upozorava na toplinske valove, a nekoliko godina kraće i zimi na hladne. DHMZ izdaje upozorenja, a HZJZ, Crveni križ i druge relevantne institucije djeluju savjetima i mjerama pomoći ranjivim i ugroženim skupinama”, kaže Srnec.

“Drugi način je ublažavanje vjerojatnosti pojave mogućih ekstremnih vremenskih pojava. Poznato je da se gradovi zbog urbanizacije, guste naseljenosti i prometa griju brže od rubnih dijelova. Riječ je o takozvanom urbanom toplinskom otoku. Planskom sadnjom drveća, izgradnjom stambenih četvrti na način da se uvaži lokalna cirkulacija zraka pojedine mikrolokacije i time omogući prirodno provjetravanje, pametnom gradnjom te korištenjem alternativnih izvora energija za grijanje i hlađenje, poboljšanjem efikasnosti gradskog prometa s ciljem smanjenja korištenja osobnih vozila u središtu gradova, razdoblja s visokim i niskim temperaturama bi se lakše podnosila, a istovremeno bi se ostavljao i manji ugljični otisak gradu.

Na kraju treba reći da je iz mjerenih temperatura zraka vidljiv porast srednje temperature zraka, ali i maksimalnih i minimalnih temperatura. To posljedično znači da imamo u prosjeku toplija ljeta i manje hladne zime. Projekcije za klimu u budućnosti daju nastavak ovog trenda, a to znači da povećana smrtnost zbog hladnoća iz ove studije u budućnosti djelomično može biti smanjena, dok bi ljetna smrtnost zbog vrućina mogla biti dodatno povećana”, upozorava naša meteorologinja.

Hackenberger smatra da bi podatke studije trebalo ozbiljno shvatiti.

“Barem, bi to trebali ozbiljno shvatiti oni koji su za to plaćeni. Zavodi za javno zdravstvo, odbori, povjerenstva, odjeli lokalnih samouprava itd. Oni bi svi trebali napraviti analize te donijeti i provesti akcijske planove. To ne bi trebalo biti posebno teško ni osobito skupo. Među ostalim, moglo bi se saditi više drveća”, poručio je Hackenberger.