UMIROVLJENICI se sve češće i glasnije žale na nepoštivanje zakonskog roka za donošenje rješenja o umirovljenju, a slijedom toga i kašnjenja prve isplate. Odobrenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kažu nam, čekaju više od šest mjeseci od prestanka radnog odnosa i podnošenja zahtjeva. U tom periodu umirovljenici nemaju nikakve prihode te se moraju snalaziti kako bi preživjeli.

Umirovljenik: Egzistencija mi je ugrožena zbog neefikasnosti države

Šest mjeseci bila je narušena egzistencija umirovljeniku R.L. (podaci poznati redakciji) koji je svoj radni vijek završio u ZET-u. Prvog travnja se oprostio sa svojim kolegama i otišao u mirovinu, a mjesec dana prije predao je zahtjev. 

U kolovozu nam se umirovljenik požalio kako rješenje o mirovini ne stiže. Jedina promjena nakon njegovih pritužbi bila je u lipnju određena akontacija u visini od 500 eura mjesečno do donošenja rješenja o mirovini.

“Predao sam zahtjev za starosnu mirovinu koji je bio pravovremen i potpun, a moram napomenuti kako je postojao i predzahtjev s izračunom iz 2022. godine, što znači da su postojali svi uvjeti za donošenje rješenja. Kao čovjek i branitelj stavljen sam u diskriminirajuć položaj i ugrozili su mi egzistenciju, a sve zbog neefikasnosti državne administracije”, smatra umirovljenik koji je čekao rješenje za oko 900 eura starosne mirovine. 

“Rekli su mi da su na godišnjem”

Nakon njegovih žalbi i naših medijskih upita na koje HZMO prvotno nije htio dostaviti informacije zbog GDPR-a, umirovljenik je dobio rješenje o mirovini zadnji dan kolovoza. Skoro šest mjeseci od predanog zahtjeva ostvario je svoje pravo, mirovinu koju je zakonski trebao dobiti u roku od 30 dana odnosno 60 dana od predanog zahtjeva. 

“Kada sam podnio zahtjev, i sami su mi rekli kako će sve biti gotovo u mjesec dana. Naravno, to nije bilo tako. Zvao sam ih i požurivao. Kada sam pitao zašto još uvijek nisu izdali rješenje, oni su rekli kako su na godišnjem. Pita li mene itko želim li ja ići na more? To sigurno ne mogu s ovih 500 eura koje su mi bili uplatili u lipnju”, ispričao nam je umirovljenik. 

Nakon pola godine čekanja napokon je dobio prihode za koje je radio više od pola života. No, kaže nam kako postoje i oni koji se nisu uspjeli izboriti za prihode koji im zakonski pripadaju. Više od godinu dana čeka i njegov poznanik, iako su svi papiri uredni te dodaje kako zna i druge koji nisu dobili primanja u zakonskom roku.

Umirovljeniku služba krivo izračunala kada ostvaruje prava na mirovinu

Osim dugotrajnog čekanja, drugi umirovljenik, čiji su podaci također poznati redakciji, ispričao nam je kako se četiri mjeseca lažno nadao ostvarenju svojih prava. 

Kako bi saznao kada može u mirovinu, savjetovao se s pravnom službom mirovinskog osiguranja koja mu je izračunala kako s prvim danom veljače 2023. godine ostvaruje prava na mirovinu. On je krajem prosinca prošle godine predao zahtjev za starosnu braniteljsku mirovinu.

“Nakon što nam rješenje u veljači nije stiglo na kućnu adresu, nazvali smo ih da pitamo što se događa. Kratko su nam rekli kako je zahtjev na obradi te da će po završetku biti poslan na adresu”, kazao nam je umirovljenik koji tada nije ni pomišljao da ni devet mjeseci nakon prvog zahtjeva neće dobiti mirovinu.

Umirovljenik: Ostali smo bez svega, a oslonili smo se na državu

U to vrijeme, pričaju nam, supruga je zbog zdravstvenih razloga bila primorana napustiti posao te su izgubili jedino stabilno primanje u obitelji. No, kažu, nisu se brinuli jer su se oslonili na državu. 

“To nam je bila velika greška jer nam je u četvrtom mjesecu na vrata stigla odbijenica. Točno tako. Bili smo bez primanja već duže vrijeme kad smo saznali da su u pravnoj službi pogrešno izračunali dan s kojim mogu u mirovinu.

Nakon toga smo ponovno predali zahtjev na osnovu pravne službe koja nam je rekla kako ću prava ostvariti 15. rujna”, ispričao je umirovljenik koji još uvijek strepi hoće li za nekoliko dana ponovno doći odbijenica i koliko će zapravo čekati. 

Ministarstvo šuti, odgovore dao HZMO

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zbog GDPR-a, tvrde, nije mogao komentirati zbog čega su naši sugovornici čekali svoja jedina primanja. U prvom upitu zatražili smo očitovanje o problemima sugovornika, ali i odgovore na općenita pitanja: koliki je zakonski rok i koliko umirovljenici u prosjeku čekaju rješenja. 

No, iz HZMO-a nisu bili ažurni pri odgovaranju na naš upit. Dok su nam nekoliko dana objašnjavali razloge zbog kojih ne mogu davati informacije o slučaju R.L., odlučili su kako neće poslati odgovore na ostala pitanja. Njih smo dobili tek nakon ponovljenog upita. 

Zbog kašnjenja mirovina obratili smo se Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, no oni nam nisu uopće odgovorili na upit, već su to prepustili HZMO-u. Upit smo poslali i Sindikatu umirovljenika Hrvatske na koji nisu odgovorili do trenutka objave teksta. 

Iz Ministarstva i sindikata nisu objasnili zbog čega se dugotrajno čekaju rješenja mirovina, čime se ugrožava egzistencija građana. Odgovor je pokušala dati institucija zbog koje kasne rješenja, a potom i isplate mirovina. 

HZMO: Prosječno trajanje postupka kod starosnih mirovina je ispod 60 dana

Rok za donošenje rješenja u upravnom postupku propisan je Zakonom i on iznosi 30, odnosno 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, ovisno o tome radi li se o ispitnom postupku koji se provodi kako bi se utvrdilo činjenično stanje važno za donošenje rješenja. Tvrde kako se većina predmeta obradi u zakonskom roku. 

“Iako postoji određeni broj predmeta koji se zbog objektivnih razloga rješavaju u roku dužem od 60 dana (utvrđuju se inozemni staževi, provodi vještačenje i sl.), prosječno trajanje postupka kod starosnih mirovina je ispod 60 dana, što je rezultat poboljšanja u organizaciji poslovanja, modernizacije poslovnih procesa, jačanja informatičke podrške i novih kadrovskih rješenja”, kazali su iz HZMO-a. 

Kada su u pitanju postupci, kažu kako se vode prema načelima zakonitosti i utvrđivanja materijalne istine. Duljina trajanja postupka do donošenja rješenja ovisi o složenosti samog predmeta, kao i o urednosti zahtjeva.

“U pravilu HZMO donosi rješenja u zakonom propisanom roku, a na činjenicu u kojem će roku biti doneseno rješenje utječe urednost zahtjeva, jesu li svi podatci kompletirani, o kojem pravu se radi, jer na duljinu trajanja postupka utječu i činjenice koje se utvrđuju od strane drugih tijela”, kazali su te dodali: 

“Ako se podnosi zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu koje podrazumijeva provođenje postupka vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji je nadležan za donošenje nalaza i mišljenja na temelju kojeg se donosi rješenje o pravu, ili kada se traže podatci od poslodavca, HZMO ne može utjecati na duljinu trajanja postupka.”

Kašnjenje i kršenje zakonskog roka pravdaju povećanim brojem zahtjeva

Napomenuli su kako propisani rokovi za donošenje rješenja nisu prekluzivni te kako ostvarivanje prava nije uvjetovano rokom, što znači da će umirovljenicima biti isplaćeni zaostaci od trenutka ostvarivanja prava. 

Umirovljenik R.L. ne pronalazi se u njihovim obrazloženjima zbog čega je mirovinu čekao šest mjeseci jer je zahtjev, kaže, bio pravovremen i potpun. Njemu je još uvijek nejasno kako imaju vremena za donošenje akontacije koju je dobio u iznosu od 500 eura, ali za rješenje nemaju. 

Iz HZMO-a kašnjenje i kršenje zakonskog roka pravdaju i povećanim brojem zahtjeva za ostvarivanje prava iz njihovog osiguranja za 100%. Do povećanog obima posla, kažu, došlo je zbog izmjene zakona. 

“Uz ostale izmjene je omogućeno korisnicima starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine ostvarenje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine. Mogućnost da korisnik starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine može ostvariti i pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine podrazumijeva da je korisniku priznato pravo i na starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu.”

Na naš upit očitovala se i Matica umirovljenika Hrvatske čija je predsjednica Višnja Fortuna članica Upravnog vijeća HZMO-a. Ona kaže kako su upoznati s radom Zavoda, odnosno obimom posla u ovoj godini koji se udvostručio.

“Tim izmjenama prepoznati su napori i usvojeni prijedlozi Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske da se omogući isplata dijela obiteljske mirovine u visini od 27% nakon smrti supružnika, uz primanje vlastite mirovine. Riječ je o zaista velikom uspjehu jer prije zakonskih izmjena korisnik je morao odlučiti želi li primati vlastitu mirovinu ili samo obiteljsku.

To napominjemo jer je do sada oko 140 tisuća građana Hrvatske starijih od 65 godina predalo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Dakle, do sada je riješeno više od 100 tisuća zahtjeva, što nije zanemariv podatak. U tom smislu duljinu rješavanja zahtjeva treba promatrati uzimajući u obzir sve činjenice koje utječu na to”, kazala je predsjednica Fortuna.