Kruna vojne operacije Maestral, koja je bila prvi pravi zajednički oblik djelovanja Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane s Armijom BiH, dogodila se u Jajcu u kojemu se danas obilježava 28. obljetnica oslobađanja i na kojoj će se ponovno s ponosom istaknuti 30-metarska hrvatska trobojnica na povijesnome Hrvojevu gradu, a postrojbe koje su sudjelovale odat će počast poginulima za slobodu.

Omjer 51/49

S njima će biti i hrvatsko političko vodstvo iz BiH i Hrvatske. Ova operacija, koja je predstavljala i umijeće propagandnog ratovanja zbog niza objavljenih lažnih događaja, imala je i značajnu potporu zapadne Alijanse jer je srpski moral bio iznimno nizak zbog toga što su gotovo desetak dana njihove položaje oko Sarajeva tukli zrakoplovi zbog masakra na Markalama u Sarajevu. No, iznad svega, hrvatska čizma donijela je veliku pobjedu i korak bliže razgraničenju od 51/49, koliko je ranije na Kontaktnoj skupini bila određena raspodjela teritorija između Federacije BiH i Republike Srpske, te samome kraju rata. Kako otkriva portal Hrvatska povijest, nakon jednomjesečne stanke od završetka Oluje, pokretanje nove operacije Maestral držalo se ne samo u tajnosti nego se i posebnim oblicima djelovanja nastojalo zbuniti neprijatelja u određivanju glavnog smjera napada hrvatskih snaga. Tako je, primjerice, objavljena vijest o sportskom natjecanju 1. i 2. Gardijske brigade u Gospiću, a policija je regulirala promet zbog dolaska sudionika natjecanja, kojeg zapravo nije ni bilo. Tako se htjelo preusmjeriti pozornost na aktivnosti u Zbornom području Gospić. Nakon svega neprijatelj je pojačavao obranu i pozornost upravo na ovom zbornom području. Maestral je operacija isplanirana u Kninu, u novouspostavljenom Zapovjedništvu Zbornog područja Split, a izravno je vođena iz sela Vrba kod Glamoča. U pripremi i provedbi operacije, koja se odvijala na relativno nepoznatom terenu, a usto u prva dva dana i nepovoljnim vremenskim uvjetima, zemljovidi su bili vodiči kao važna pomoć u svakom novom proboju hrvatskih snaga i upoznavanju terena koji je bio pred njima. Od koristi su bile i snimke bespilotnih letjelica jer pojedini putovi nisu bili ucrtani. Tako je šumski put prema Vitorogu prepoznat zahvaljujući snimkama iz zraka. U dva smjera su nadirale hrvatske snage. Prvi je bio Glamoč – Šipovo – Jajce. Prvog dana operacije, koja je započela ujutro po magli i niskoj naoblaci, probijena je neprijateljska obrana te ostvareno početno napredovanje hrvatskih snaga (oslobađanje naselja Pribelja).

Šipovo – Drvar

Drugog dana Sedma gardijska brigada oslobađa važni prijevoj Mlinište na cesti Glamoč – Mrkonjić Grad, a Četvrta prodire do Jastrebnjaka, dok je Prvi hrvatski gardijski zdrug sa snagama HVO-a i Specijalne policije MUP-a HR HB napredovao do planine Vitorog. Četvrtog dana snage HVO-a oslobađaju planinu Demirovac iznad Kupresa, čime je uspješno završena prva faza operacije.

U nastavku operacije cilj je oslobađanje Šipova, što su snage HVO-a i HV-a ostvarile petog dana operacije. Konačno, šestog dana operacije oslobođeno je i Jajce, čime su hrvatske snage ostvarile sve postavljene ciljeve na ovom smjeru napada. Napadna djelovanja hrvatskih snaga na zapadnom smjeru prema Drvaru i prijevoju Oštrelj započela su sedmog dana operacije, što je ujedno i završna faza Maestrala. Hrvatske su snage odlučno nastavile prodor i prisilile neprijatelja na povlačenje prema Bosanskom Petrovcu, a iz smjera Bihaća prema Petrovcu probijale su se snage i 5. korpusa Armije BiH. Planinom Klekovača ovladao je 3. GB HVO-a, a završni čin bilo je oslobađanje Drvara i šireg područja, uključujući i prijevoj Oštrelj. Sve to bilo je uvod u operaciju Južni potez i dolazak do Banje Luke.

Zoran Krešić/Vecernji.ba