• Ovo je tako daleko od svega što smo ikada vidjeli. Gotovo je nevjerovatno – izjavio je Valter Mejer, koji prati nivo morskog leda u NASA-i.

Stručnjaci za polarna područja upozoravaju da bi nestabilnost Antarktika mogla izazvati ozbiljne posljedice. Proširenje leda u velikom obimu oko Antarktika regulira temperaturu planete jer bijela površina odbija Sunčevu energiju nazad u atmosferu i istovremeno hladi vodu oko kontinenta. Bez tog leda koji hladi planetu, Antarktik bi mogao postati izvor topline umjesto izvor hlađenja, upozoravaju stručnjaci.

Morski led koji pluta na površini Antarktičkog okeana sada mjeri manje od 17 miliona kvadratnih kilometara. To je čak 1,5 miliona kvadratnih kilometara manje od septembarskog prosjeka i znatno ispod prethodnih zimskih rekorda. Radi se o površini oko pet puta većoj od Velike Britanije.

Mejer nije optimističan i smatra da se morski led neće značajno obnoviti.

Naučnici još uvijek pokušavaju utvrditi sve faktore koji su doveli do tako niskog nivoa leda, a proučavanje trendova na Antarktiku u svakom slučaju je bilo izazovno.

BUĐENJE ČUDOVIŠTA?

U godini kada su oboreni brojni globalni rekordi u toploti i temperaturi okeana, neki naučnici ističu da je nizak nivo leda pokazatelj na koji treba obratiti pažnju.

• Možemo vidjeti koliko je sve to još ranjivo – kaže Robi Malet sa Univerziteta u Manitobi, koji radi na Antarktiku.

Tanak morski led uz ekstremne hladnoće i jake vjetrove dodatno komplicira posao njegovom timu.

• Postoji rizik da se led odlomi i otplovi u more s nama na njemu – kaže Malet.

Morski led se formira na kopnu od marta do oktobra, tokom zimskog perioda na južnoj hemisferi, a ljeti se značajno topi. On čini složen ekosistem sa santom leda, kopnenim ledom i velikim plutajućim ledenim pločama na kopnenom ledu koji pluta uz obale. Djeluje kao zaštitni omotač za led koji prekriva kopno i sprečava zagrijavanje okeana.

Karolina Holms iz britanskog Instituta za polarno istraživanje objašnjava da bi puni uticaj smanjenja morskog leda mogao postati vidljiv kako sezona prelazi u ljeto, kada se otvaraju mogućnosti za nezaustavljiv ciklus topljenja leda. S manjkom morskog leda, otvorena područja oceana apsorbiraju sunčevu svjetlost umjesto da je reflektuju, što dovodi do zagrijavanja morske vode i daljeg topljenja leda.

Naučnici to nazivaju “efektom ledenog albeda”.

To bi moglo dovesti do daljnjeg zagrijavanja planete i poremetiti uobičajenu ulogu Antarktika kao regulatora globalnih temperatura.

• Pitanje je da li budimo čudovište Antarktika. To bi bila apsolutna katastrofa za svijet – kaže glaciolog Martin Sigert.

DEŠAVA SE NEOČEKIVANO

Postoje znakovi da se ono što se već dešava s ledenim pločama Antarktika kreće prema najgorim mogućim scenarijima, što je iznad onoga što je bilo predviđeno, ističe Ana Hog sa Univerziteta u Leedsu.

Od 90-ih godina, gubitak kopnenog leda Antarktika doveo je do porasta nivoa mora za 7,3 mm. Čak i skromno povećanje nivoa mora može izazvati opasne visoke okeanske talase koji mogu uništiti obalne zajednice. Ako bi značajne količine kopnenog leda na Antarktiku počele da se tope, posljedice bi bile katastrofalne za milione ljudi širom svijeta.

Kao samostalan kontinent okružen vodom, Antarktik ima vlastiti vremenski i klimatski sistem. Sve do 2016. godine morski led na Antarktiku se širio i rastao zimi. No, u augustu 2022. godine, ekstremna toplotna talasa pogodila je istočni Antarktik, podigavši temperature na -10 stepeni Celzijusa u doba kada je trebalo da budu oko -50.

• Kada sam počeo proučavati Antarktik prije 30 godina, nikada nismo mislili da tamo mogu nastupiti ekstremni vremenski uslovi – kaže profesor Sigert.

Leti, ledena površina je premašila rekordne minimume u tri od proteklih sedam godina, uključujući i februar ove godine. Neki naučnici čak vjeruju da ovi rekordi niskog nivoa leda mogu značiti dramatičnu temeljnu promjenu koja se događa na kontinentu – promjenu u uslovima koji su tu regiju držali izolovanom od dešavanja u ostatku svijeta.

NAUČNI DIVLJI ZAPAD

Udaljenost Antarktika i nedostatak istorijskih podataka znače da je mnogo toga još nepoznato.

• Antarktik je još uvijek “Divlji zapad” u naučnom smislu – ističe Robi Malet.

Naučnici znaju koliko se prostire morski led, ali na primjer ne znaju koliko je debeo. Razjašnjenje te zagonetke moglo bi radikalno promijeniti klimatske modele za to područje.

Na naučnoj bazi “Rotera”, profesor Malet koristi radar za proučavanje debljine morskog leda u okviru međunarodnog istraživačkog projekta pod nazivom “Defijant”. Malet i drugi naučnici još pokušavaju utvrditi uzroke smanjenja zimskog leda.

• Postoji šansa da je to zaista čudan izraz prirodne varijabilnosti, što znači da su mogli djelovati mnogi prirodni faktori i istovremeno uticati na to područje.

Rekordno topli okeani ove godine vjerovatno su faktor koji pridonosi tome, sugeriraju naučnici, jer topla voda neće se smrznuti. Takođe, može biti i promjena u okeanskim strujama i vjetrovima koji utječu na temperaturne promjene na Antarktiku. Trenutno se razvija vremenski fenomen El Niño, koji uzrokuje povećanje globalnih temperatura, a iako je trenutno slab, može suptilno doprinijeti smanjenju morskog leda.

Malet kaže da postoje vrlo dobri razlozi za zabrinutost.

• Ovo je potencijalno stvarno alarmantan znak klimatskih promjena u Antarktiku kakav nije viđen u posljednjih 40 godina. Sada se događa – zaključuje Malet.

(Jutarnji / BBC)

The post SVIJET ČEKA KATASTROFU: NAUČNICI UPOZORAVAJU NA BUĐENJE LEDENOG ČUDOVIŠTA first appeared on Hayat.ba.