Otkriće drevnih drvenih trupaca na obalama rijeke u Zambiji promijenilo je razumijevanje arheologa o drevnom ljudskom životu. Istraživači su pronašli dokaze da je drvo korišteno za izgradnju strukture prije gotovo pola miliona godina.

Nalazi, objavljeni u časopisu Nature, sugerišu da su ljudi u kamenom dobu gradili nešto što je moglo biti sklonište.

“Ovo otkriće promijenilo je moje mišljenje o našim ranim precima”, rekao je arheolog profesor Larry Barham. Naučnik sa Univerziteta u Liverpoolu vodi istraživački projekt Deep Roots of Humanity, koji je iskopao i analizirao drevno drvo.

Ovo otkriće moglo bi promijeniti sadašnje vjerovanje da su drevni ljudi vodili jednostavan, nomadski život.

“Napravili su nešto novo, veliko, od drveta. Upotrijebili su svoju inteligenciju, maštu i vještine kako bi stvorili nešto što nikad prije nisu vidjeli, nešto što nikada prije nije postojalo”, rekao je profesor Barham.

Istraživači su također otkrili drevne drvene alate, uključujući štapove za kopanje. Ali ono što ih je najviše oduševilo bila su dva komada drveta koji su se našli pod pravim kutom jedan u odnosu na drugi.

“Jedan leži preko drugog i oba komada drveta imaju urezane ureze”, rekao je arheolog sa Univerziteta u Aberystwythu, profesor Geoff Duller.

“Jasno se vidi da su ti zarezi izrezani kamenim oruđem. To čini da se dva trupca slažu i postanu strukturni objekti”, kazao je Duller.

Daljnja analiza potvrdila je da su trupci stari oko 476.000 godina.

Članica tima Perrice Nkombwe, iz muzeja Livingstone u Zambiji, rekla je: “Bila sam zapanjena saznanjem da je obrada drva tako duboko ukorijenjena tradicija. Sinulo mi je da smo otkrili nešto izvanredno.”

Do sada su dokazi o ljudskoj upotrebi drva bili ograničeni na pravljenje vatre i izradu alata kao što su štapovi za kopanje i koplja.

Jedno od najstarijih drvenih otkrića bilo je 400.000 godina staro koplje u prahistorijskompijesku u Clacton-on-Sea, Essex, 1911. godine. Osim ako se ne čuva u vrlo specifičnim uvjetima, drvo jednostavno istrune.

Ali na vijugavim riječnim obalama iznad slapova Kalambo, blizu granice Zambije i Tanzanije, bilo je natopljeno vodom i ukiseljeno tisućljećima. Tim je izmjerio starost slojeva zemlje u kojima je zakopan, koristeći luminiscentno datiranje.

Zrnca stijena apsorbiraju prirodnu radioaktivnost iz okoliša tokom vremena, u biti se pune poput sićušnih baterija, kako je to rekao profesor Duller. A ta se radioaktivnost može osloboditi i mjeriti zagrijavanjem zrna i analizom emitirane svjetlosti. Veličina dva trupca, od kojih je manji oko 1,5 m, sugeriše da je onaj ko ih je spajao gradio nešto značajno.

Malo je vjervjatno da je to bila koliba ili stalno prebivalište, mogao je biti dio platforme za sklonište, kaže tim.

“To bi mogla biti neka vrsta strukture za sjedenje pored rijeke i pecanje. Ali teško je reći kakva je to potpuna struktura mogla biti “,rekao je prof. Duller.

Također nije jasno koja ga je vrsta drevnog čovjeka – ili hominida – izgradila. Na ovom lokalitetu dosad nisu pronađene kosti. A drvo je puno starije od najranijih fosila modernog čovjeka – ili Homo sapiena, koji su stari oko 315.000 godina.

“Mogao je biti Homo sapiens, a mi samo još nismo otkrili fosile iz tog doba”, rekao je profesor Duller.

Prevezeni u Veliku Britaniju na analizu i konzerviranje, drveni artefakti pohranjuju se u spremnike koji oponašaju vodu koja ih je tako lijepo očuvala posljednjih pola miliona godina. Ali uskoro će se vratiti u Zambiju kako bi bili izloženi.

“Ovim otkrićem nadamo se da ćemo obogatiti našu zbirku i iskoristiti nalaze za informiranje o tradiciji obrade drveta u Zambiji”, rekla je gospođa Nkombwe.

Nastavak rada na nalazištu Kalambo Falls, dodala je, “ima potencijala za produbljivanje našeg znanja o drevnim tehnikama obrade drva, majstorstvu i ljudskoj interakciji s okolišem”.