Ministar
finansija
i
trezora
Bosne
i
Hercegovine
Srđan
Amidžić
prošle
sedmice
je
kazao
da
“budžet
vjerovatno
neće
biti
usvojen
na
vrijeme
zbog
suludih
zahtjeva
budžetskih
korisnika”.
Istakao
je
da
je
dobio
zahtjeve
budžetskih
korisnika
koji
premašuju
2,7
milijardi
KM,
što
smatra
neodgovornim,
te
je
poručio
da
nikada
neće
potpisati
takav
budžet.
Ovogodišnji
budžet
iznosi
1,3
milijarde
maraka.

Posebno
je
prozvao
Ministarstvo
odbrane
BiH,
na
čijem
je
čelu
Zukan
Helez.

Nakupilo
se

–
Umjesto
da
Ministarstvo
odbrane
pokaže
najveće
razumijevanje
i
da
dođe
sa
budžetskom
realnošću,
izlazi
sa
zahtjevom
koji
je
u
ekonomskom
smislu
finansijski
sulud
zahtjev.
Ako
neko
očekuje
da
ću
ja
pregovarati
sa
Ministarstvom
odbrane,
a
dobijem
zahtjev
na
milijardu
i
770
miliona
KM,
ja
ga
pozivam
da
radi
moj
posao.
To
je
veće
od
budžeta
svih
75
korisnika
u
2023.
godini.
Budžet
veći
četiri
puta
od
onoga
što
je
odobreno,
rekao
je
Amidžić.

Ministar
odbrane
BiH
Zukan
Helez
u
izjavi
za
Oslobođenje,
objašnjavajući
taj
zahtjev,
podsjeća
da
je
2016.
godine
Predsjedništvo
BiH
u
sastavu
Mladen
Ivanić,
Bakir
Izetbegović
i
Dragan
Čović
usvojilo
Plan
modernizacije
Oružanih
snaga
u
kojem,
kako
je
rekao,
tačno
piše
šta
treba
u
narednom
periodu
da
kupimo
od
opreme
i
naoružanja.
Plan
je
potvrđen
u
februaru
2017.

–
Od
tada
mi
smo
dužni
i
obavezni,
jer
je
Predsjedništvo
vrhovni
komandant
OS,
da
radimo
po
tom
planu.
Da
bismo
nabavili
opremu
i
naoružanje
koje
je
modernije,
mi
smo
trebali
novac
iz
budžeta.
Svake
godine
po
tom
planu,
koliko
je
planirano,
mi
smo
slali
u
Vijeće
ministara.
Nikad
nam
nisu
odobrili.
Znate
kako
je
to
funkcionisalo,
korona,
pa
napuštanje
institucija,
neusvajanje
budžeta…
Uglavnom,
nijednu
od
tih
tranši
nismo
dobili.
I
mi
svake
godine
njih
planiramo,
jer
po
zakonu
ne
smijemo
to
izostaviti.
To
se
nakupilo,
milijarda
i
700
i
nešto
miliona,
i
mi
svake
godine
njima
to
predočimo,
kaže
Helez.

Dodaje
kako
su
svjesni
da
ne
mogu
od
jednog
budžeta
to
dobiti,
ali
da
bi
uspjeli
u
narednom
periodu
da
realizuju
godišnje
potrebe,
dodaju
određenu
stavku
iz
zahtjeva
od
milijardu
i
700.

Koje
su
posljedice
ovakvih
zahtjeva,
direktni
odgovor
nismo
dobili.

–
Mi
smo
dužni
po
zakonu
da
evidentiramo
te
naše
zahtjeve,
jer
mi
ne
smijemo
nijednu
našu
stavku
izostaviti.
Ponavljam,
napravili
bismo
krivično
djelo.
Znači,
ne
bismo
radili
po
planu
Predsjedništva
koji
je
usvojen
i
mi
smo
obavezni
da
to
dostavljamo
Vijeću
ministara.
Kako
će
to
Vijeće
ministara
tretirati
i
taj
zajednički
fiskalni
okvir
napraviti,
to
je
sad
do
politike,
odnosno
političke
većine,
dogovora
i
kompromisa,
koja
je
trenutno
na
vlasti
u
državnim
institucijama.
Zato
mi
sve
to
planiramo.
Pokušavamo
da
to
otkočimo
i
krenemo
u
proces.
To
je
put
kako
da
naoružamo
OS,
drugi
put
je
od
naših
prijatelja
i
na
svu
sreću
to
nije
zaustavljeno,
to
ide
i
to
traje,
naglašava
Helez.

Prema
Helezovim
riječima,
za
narednu
godinu
biće
traženo
povećanje
budžeta
za
ovo
ministarstvo
od
18
miliona
KM.

Vojno-politički
analitičar
Đuro
Kozar
smatra
da
je
preliminarni
zahtjev
ministra
Heleza
bio
pretjeran.

–
Mislim
da
je
ta
cifra
trebala
da
bude
puno
manja,
ali
to
ne
znači
da
Oružane
snage
BiH
ne
treba
da
se
moderniziraju
u
svakom
pogledu.
Zašto?
Zato
što
je
jedna
od
misija
naše
vojske
odbrana
zemlje
u
slučaju
da
neko
izvana
ili
iznutra
ugrozi
naš
suverenitet
ili
teritorijalni
integritet.
Prema
tome,
vojska
treba
da
ima
ono
što
joj
treba
i
to
ne
treba
niko
da
osporava.
Dakle,
BiH
je
u
takvoj
situaciji
da
i
pored
prisustva
međunarodnih
vojnih
snaga,
EUFOR-a
na
primjer,
ona
mora
voditi
računa
da
ima
vlastitu
odbranu
koja
je
sposobna
da
se
u
svakom
trenutku
suprotstavi
bilo
kojoj
vrsti
vanjske
ili
unutarnje
agresije,
podvlači
Kozar.

Dinamičan
mehanizam

On,
također,
podsjeća
na
dokument
koji
je
Predsjedništvo
BiH
kao
vrhovna
komanda
OS
donijelo
i
da
se
taj
dokument
nije
realizirao
do
sada.

–
Jednostavno,
u
nekoliko
budžetskih
perioda
mi
smo
imali
samo
290
miliona
maraka
za
OS.
Čak
je
bilo
nekih
perioda
kad
se
ni
taj
iznos
do
kraja
nije
realizirao
iz
raznih
razloga.
Nije
bilo
dovoljno
para
za
vojsku.
To
se
itekako
osjetilo
na
stanju
naoružanja
i
opreme,
jer
je
ono
zaostajalo
u
mnogo
čemu
ne
samo
za
državama
članicama
NATO-a
nego
i
za
onima
koje
još
nisu
u
tom
vojnom
savezu.
Dakle,
država
itekako
duguje
OSBiH
da
se
namiri
ono
što
je
propušteno
u
proteklom
periodu,
jer
je
vojska
dinamičan
mehanizam,
zaključuje
Kozar.