U
jednom
trenutku
bilo
je
sedam
dana
intenzivne
kiše,
ako
ste
tretirali
lozu
nekim
kontaktnim
ili
drugim
sredstvom,
u
to
vrijeme
loza
nije
mogla
asimilirati
ta
organska
sredstva
da
bi
se
zaštitila.
To
je
bio
kratak
period.
Oni
uporni
ljudi
koji
su
intenzivno
radili
u
ovim
abnormalnim
uvjetima,
dakle
umjesto
od
8
do
14
dana
razmaka
tretiranja
u
normalnim
uvjetima,
uspjeli
su
spasiti
svoju
lozu
jer
su
je
tretirali
peti
ili
šesti
dan
–
objašnjava
glavni
enolog
Vinarije
Čitluk
te
dodaje
kako
je
tu
bitan
faktor
odigralo
i
slušanje
struke.

Ljudi
koji
su
uspjeli
spasiti
svoje
vinograde
imaju
grožđa
jednako
kao
i
prošle
godine,
a
jednaka
je
ostala
i
kvaliteta.

–

Sedmicu
dana
već
trgamo,
ove
je
godine
kvaliteta
grožđa
koje
je
ostalo
identična
lanjskoj
godini.
Vinograde
koji
su
nastradali,
sada
ih
je
bitno
sačuvati
za
narednu
godinu
berbe.
Peronospora
je
tu,
preintenzivna
je
i
nikada
nije
bila
ovakva,
trebat
će
odraditi
finu
rezidbu
i
nakon
toga
dva
zimska
prskanja
protiv
te
bolesti
kako
se
ona
ne
bi
proširila
i
u
narednu
godinu.
Znamo
da
sve
bolesti
vinove
loze
prezimljavaju
na
tlu
i
opalom
lišću,
kapljice
kiša,
rose
i
vjetrovi
nose
tu
bolest
i
šire
je
dalje.
Treba
biti
oprezan
da
bismo
nešto
imali
i
naredne
godine
–
upozorava
on.

Kako
kaže,
veoma
bitnu
ulogu
igraju
vinogradarski
položaj,
nagibi,
kameniti
tereni,
veća
nadmorska
visina.

–
U

Brotnju
je
najviše
stradalo
područje
čitlučkog,
čerinskog
i
hamzićkog
polja.
Ti
vinogradi
se
nalaze
na
nižim
nadmorskim
visinama,
a
to
je
ovisilo
i
o
tome
koliko
je
gdje
palo
kiše.
Istočni
dijelovi
Brotnja
poput
Tepčića,
Dobrog
Sela
su
imali
manje
oborina
i
uspjeli
su
zaštititi
vinograde
–
rekao
je
Prusina.

Za
razliku
od
privatnih
i
malih
vinogradara
Vinarija
Čitluk
je
u
potpunosti
sačuvala
svoje
vinograde.

–

Vinarija
je
sačuvala
100
posto
svoje
vinograde,
kod
nas
nema
bolesti
jer
smo
išli
ranijom
zaštitom.
Mi
imamo
pet
plantažnih
vinograda,
na
svakom
je
diplomirani
inženjer
agronomije
koji
sve
nadzire.
I
mene
osobno
se
dosta
puta
pozove
za
savjet,
više
u
vinskom
segmentu,
ali
to
je
bilo
učestalije
prije
tridesetak
godina.
Ljudi
su
se
educirali,
zapamtili
su
moje
savjete,
koriste
ih
i
to
mi
je
drago
–
kazao
je.

Manja
količina
grožđa
utjecat
će
i
na
formiranje
njegove
cijene,
kao
i
na
cijenu
vina.

–

Cijene
grožđa
i
cijene
vina
već
polako
idu
prema
gore,
osobito
kod
onih
koji
imaju
manje
količine.
Čujem
da
su
neki
već
stavili
cijenu
od
2
KM
po
kilogramu,
dok
je
prošle
godine
bilo
1,10
do
1,30
KM,
a
negdje
i
do
1,50
KM.
Smatram
da
je
cijena
od
2
KM
neka
objektivna
cijena.
Neko
ide
i
do
2,50
KM,
ali
to
ovisi
o
položaju
i
kvaliteti.
Nije
ista
kvaliteta
grožđa
na
dubokom
tlu
i
na
tlu
koje
je
‘škrto’.
Na
škrtom
tlu
žilavka
je
otpornija
i
daje
bolju
kakvoću,
a
blatina
voli
nešto
dublja
tla
–
pojašnjava
Prusina.

Vinarija
Čitluk
je
najstarija
i
najveća
vinarija
u
BiH
te
ima
veliki
izvoz.

–

Vinarija
Čitluk
više
od
pedeset
posto
svog
asortimana
izvozi,
u
zemlje
EU,
susjedne
zemlje.
Veoma
smo
zadovoljni,
jedino
čime
nismo
zadovoljni
je
izvoz
na
kinesko
tržište
kojega
je
poremetila
pandemija
koronavirusa.
Nama
je
ogroman
vjetar
u
leđa
davalo
kada
nam
ode
sedam
do
deset
kontejnera
crvenog
(crnog)
vina
visoke
kakvoće
i
dobrih
cijena,
a
sada
je
to
nešto
manje.
Izvozimo
u
25
ili
26
zemalja,
čak
i
u
Nepal.
Vjerujem
da
smo
možda
čak
prva
vinarija
koja
je
to
uradila,
ne
samo
na
prostoru
bivše
Jugoslavije,
nego
i
srednje
Europe
–
pohvalio
se
Prusina.

Vinarija
Čitluk
također
izvozi
i
u
Japan,
SAD,
Njemačku,
a
posebno
je
istaknuo
liniju
“Teuta”
koja
ima
devet
vina.

Liniji
smo
dali
ime
po
Teuti,
moćnoj
ilirskoj
kraljici
koja
je
vladala
ovim
prostorima.
U
toj
liniji
imamo:
žilavku,
žilavku
selekciju,
rosế
na
bazi
blatine,
‘Amforu’
(prezrelo
grožđe
koje
je
dva
mjeseca
bilo
na
dropu,
maceriralo
i
od
kojeg
se
dobije
narančasto
vino),
blatinu,
trnjak,
vranac,
plavac
mali
i
‘Tribus’
(u
kojemu
se
nalaze
hercegovačke
sorte
vranac,
blatina
i
trnjak
u
istom
omjeru).
Naša
vina
imaju
dobru
cijenu
i
odličnu
kvalitetu
i
nemamo
problema
s
njihovom
prodajom
–
naglasio
je.

Osim
tradicionalnih
sorti,
Vinarija
Čitluk
ima
vinograde
i
francuskih,
talijanskih
i
drugih
sorti
od
kojih
pravi
ostala
vina,
a
poseban
hit
su
cuvee
vina,
fuzija
vina
od
različitih
sorti,
godišta
ili
vinogradarskih
položaja.

–

Jedno
od
naših
najnovijih
izdanja
je
i
cuvee
bijeli,
mješavina
francuskih
sorti
chardonnaya
i
sauvignon
bijelog
u
omjeru
pola-pola,
koje
je
bilo
hit
na
tržištu
prošle
godine.
Radili
smo
i
cuvee
crveni
Percento,
gdje
smo
stavili
40
posto
cabernet
sauvignona,
30
posto
francuskog
merlota
te
syraha
–
rekao
je.

Primijetio
je
kako
u
posljednje
vrijeme
bolje
idu
bijela
i
laganija
vina
jer
ljudi
danas
konzumiraju
laganiju
hranu,
ali
da
crna
vina
imaju
bolje
zdravstvene
benefite.

Hercegovina,
a
posebno
čitlučko
vinogorje,
poznata
je
po
sortama
žilavke
i
blatine,
koje
u
posljednje
vrijeme
na
raznim
vinskim
takmičenjima
redovno
iza
sebe
ostavljaju
poznate
svjetske
sorte.