MINISTAR
zdravstva
Vili
Beroš
je
u
središnjem
Dnevniku

HTV-a
poručio
kako
bi
projekt
helikopterske
hitne
medicinske
službe
trebao
enormno
pomoći
pacijentima.
“Ovo
je
doista
velik
iskorak
za
hrvatski
zdravstveni
sustav”,
rekao
je.

“Vladino
obećanje,
moje
obećanje
i
sretni
smo
što
možemo
razgovarati
već
u
ovom
trenutku
o
implementaciji
hitne
helikopterske
medicinske
službe
koja
doista
spašava
živote
hrvatskih
građana,
ali
ne
samo
hrvatskih
građana
nego
i
posjetitelja
Lijepe
Naše,
što
je
iznimno
važno
u
turističkoj
sezoni”,
dodao
je. 

Tvrdi
da
su,
ako
se
organizira
spašavanje
u
okviru
tzv.
zlatnog
sata,
šanse
za
preživljavanje
30%
do
50%
veće
u
slučajevima
težeg
ozljeđivanja
i
težih
zdravstvenih
incidenata.
“To
je
tzv.
zlatni
sat
gdje
je
svaka
minuta
od
iznimne
važnosti.
Stoga
je
brzina
odgovora
zdravstvene
službe
od
nevjerojatne
uloge.
Ovaj
će
iskorak
biti
od
enormne
pomoći
hrvatskom
zdravstvenom
sustavu
i
našim
građanima”,
objasnio
je. 

“Možda
promijenimo
odluku”

“Gledali
smo
da
pokrijemo
čitavu
Hrvatsku,
upravo
u
okviru
tog
zlatnog
sata.
Upravo
stoga
je
rođena
ideja
o
četiri
HEMS
baze,
koje
pokrivaju
čitavo
područje
Republike
Hrvatske.
Doduše,
prijelazno
rješenje
je
zadržavanje
baze
u
Dubrovniku,
koju
će
i
dalje
suportirati
Ministarstvo
unutarnjih
poslova,
na
čemu
im
zahvaljujemo”,
kazao
je. 

“To
je
sjajan
posao
koji
oni
dolje
u
Dubrovačko-neretvanskoj
županiji
obavljaju,
tako
da
je
sve
koncipirano
na
način
da
pokrijemo
područje
čitave
Republike
Hrvatske
i
osiguramo
u
onim
područjima
gdje
je
to
potrebno
24-satnu
prisutnost.
A
u
onim
područjima
gdje
je
razvijena
cestovna
mreža,
gdje
je
velik
broj
bolnica,
znači
u
kontinentalnoj
Hrvatskoj,
za
početak
ovog
projekta
će
pokrivenost
biti
tijekom
dana”,
nastavio
je
ministar. 

“No,
vidjet
ćemo
kakva
će
biti
situacija,
pa
možda
i
promijenimo
tu
odluku.
U
svakom
slučaju,
ona
je
sada
utemeljena
na
račun
procjene
struke,
na
račun
procjene
ranijeg
iskustva
iz
jednog
pilot-projekta
i
na
osnovu
studija
izvodljivosti
Hitne
helikopterske
medicinske
službe
u
RH”,
naglasio
je. 

“Građane
ne
zanimaju
osnivačka
prava”

Osvrnuo
se
i
na
reformu
koja
predviđa
da
upravljanje
nad
bolnicama
preuzme
država.
Grad
Zagreb
i
barem
još
dvije
županije
najavljuju
ustavne
tužbe. 

“Prijenos
osnivačkih
prava,
a
ne
i
samog
vlasništva
koje
je
ustavna
kategorija
i
koje
je
nepovredivo,
nije
političko
pitanje,
već
je
pitanje
postizanja
organizacijske,
kadrovske
i
financijske
održivosti
zdravstvenog
sustava.
Na
taj
način,
prijenosom
osnivačkih
prava,
omogućavamo
adekvatnije
upravljanje
hrvatskim
zdravstvenim
sustavom
i
reformu
bolničkog
zdravstvenog
sustava
te
reorganizaciju
istog”,
uvjeren
je. 

“To
moramo
i
napraviti
na
korist
ne
politike,
ne
bilo
koga
od
nas
u
vladi
ili
u
Ministarstvu,
nego
na
korist
naših
građana.
Jer,
kao
što
sam
vam
i
zadnji
put
rekao,
hrvatske
građane
ne
zanima
pitanje
osnivačkih
prava,
zanima
ih
pitanje
dostupnosti
i
kvalitete
zdravstvene
usluge”,
naglasio
je. 

“Nije
sve
crno
kako
se
govori”

Komentirao
je
i
ogroman
dug
prema
veledrogerijama,
koji
prema
zadnjim
podacima
iznosi
600
milijuna
eura.
Najavio
je
kako
taj
problem
planiraju
riješiti
provođenjem
reformi.
“Upravo
zato
smo
i
utemeljili
reformu
hrvatskog
zdravstvenog
sustava,
jer
od
početka
govorimo
da
ovakav
zdravstveni
sustav
nije
niti
organizacijski,
niti
kadrovski,
niti
financijski
održiv.
Međutim,
reforma
i
podizanje
prvih
elemenata
nije
moguće
preko
noći”,
poručio
je. 

“Jedan
od
koraka
u
stabilizaciji
financijskog
zdravstvenog
sustava
je
upravo
prijenos
osnivačkih
prava.
Međutim,
reći
ću
kako
nije
sve
crno
kako
se
govori.
Prekjučer
smo
svjedočili
u
našem
dnevnom
tisku
podacima
o
gubitku
HZZO-a.
Ministar
Primorac
je
odmah
demantirao
tu
vijest,
a
mogu
isto
tako
i
ja.
Hrvatski
zavod
za
zdravstveno
osiguranje
je
ostvario
u
odnosu
na
prošlu
godinu
povećanje
prihoda
za
223
milijuna
eura,
odnosno
13%”,
dodao
je.

Tvrdi
kako
je
u
medijima
krivo
predočeno.
“U
medijima
je
uspoređen
plan
financijskih
aktivnosti,
a
ne
sami
rezultati,
dakle
aktualno
financijsko
stanje.
To
je
jedna
nevjerojatna
pogreška
onog
koji
je
to
radio.
Stoga
mi
je
drago
da
je
intervenirao
ministar
Primorac
i
da
je
rekao
kako
postižemo
određena
poboljšanja
u
financijskom
smislu
u
hrvatskom
zdravstvenom
sustavu”,
naveo
je. 

“Međutim,
da
bismo
bili
još
uspješniji,
moramo
reorganizirati
bolnički
zdravstveni
sustav,
moramo
isto
tako
promijeniti
način
financiranja.
Ja
sam
vam
danas
pokušao
dobiti
relevantne
podatke
o
izdvajanjima
u
državama
Europske
unije.
Tako
ću
vam
reći
da
Njemačka
izdvaja
5599
eura
po
stanovniku
u
jednoj
godini
za
zdravstvene
potrebe.
Hrvatska
je
negdje
962
eura”,
rekao
je
Beroš.

“Priče
da
netko
nekome
pogoduje
nisu
utemeljene”

Govorio
je
i
o
problemima
Središnjeg
informacijskog
zdravstvenog
sustava
(CEZIH)
koji
je
dosta
često
padao
u
zadnje
vrijeme.
Najavio
je
da
će
građani
i
dalje
moći
podizati
svoje
lijekove
na
recept
te
je
govorio
o
rješavanju
problema
kada
dođe
do
pada
sustava.

“U
ugovoru
stoji
da
se
različite
stvari
moraju
rješavati
u
okviru
različitog
vremenskog
perioda.
Prema
tome,
možete
biti
sigurni,
ako
ugovorna
klauzula
i
kriteriji
govore
da
se
nešto
mora
penalizirati,
da
će
stručne
službe
koje
detektiraju
i
zadužene
su
za
sagledavanje
takvih
aktivnosti
penalizirati
ako
je
potrebno”,
izjavio
je.

Naglasio
je
kako
CEZIH
kao
najznačajniji
i
najkompleksniji
dio
hrvatskog
informatičkog
sustava
radi
na
staroj
infrastrukturi
u
zgradi
HZZO-a
koja
nema
ni
pravi
“backup”
podataka
te
da
je
to
sada
zastarjela
tehnologija.
“Upravo
iz
tog
razloga
unatrag
godinu
i
pol
dana
traje
proces
ugovaranja
i
početka
migracije,
preseljenja
podataka
u
centar
dijeljenih
usluga,
dakle
državnu
instituciju,
gdje
će
na
državnoj
informatičkoj
infrastrukturi
biti
prisutni
svi
podaci”,
objasnio
je. 

“Sam
proces
migracije,
bez
obzira
na
to
što
netko
misli,
toliko
je
kompleksan
i
moguće
uzrokuje
nekakve
poremećaje
u
funkcioniranju,
da
je
to
jednostavno
u
informatičkoj
branši
nemoguće
predvidjeti
i,
naravno,
treba
brzo
reagirati”,
nastavio
je.
Tvrdi
da
Ministarstvo
kao
vlasnik
CEZIH-a,
za
razliku
od
operatera
koji
je
HZZO,
stalno
nadzire
poslovne
procese.

“U
trenutku
svake
pojave
disfunkcionalnosti
tražimo
očitovanje
o
vrsti,
razlogu,
a
ono
što
je
nama
najvažnije
–
vremenu
otklanjanje
kvarova.
Nekakve
priče
o
tome
da
netko
nekom
pogoduje
apsolutno
nisu
utemeljene.
Riječ
je
o
srcu
hrvatskog
zdravstvenog
sustava,
informatičkom
srcu,
i
napravit
ćemo
sve
u
Ministarstvu
da
ono
funkcionira
i
dalje
jako
dobro.
Odnosno,
nastojimo
unaprijediti
njegovo
funkcioniranje”,
zaključio
je.