Vlada
američkog
predsjednika
Joea
Bidena
planira
proširiti
barijere
na
granici
s
Meksikom,
koje
su
bile
perjanica
imigracijske
politike
prethodnog
šefa
države
Donalda
Trumpa.

Taj
je
potez
u
srijedu
najavilo
Ministarstvo
unutrašnje
sigurnosti,
rekavši
da
je
zid
hitno
potreban.

Biden
je
danas
rekao
novinarima
da
ne
misli
da
barijere
funkcioniraju,
ali
da
vlada
mora
potrošiti
novac
izdvojen
za
tu
svrhu.

Prije
prošlih
izbora,
predstavnik
Demokratske
stranke
kritikovao
je
useljeničku
politiku
svog
republikanskog
prethodnika
i
obećao
da,
ako
on
bude
izabran,
“neće
biti
izgrađen
ni
metar
dodatnog
zida”.

U
stvarnosti,
međutim,
Bidenovi
postupci
u
velikoj
mjeri
slijede
Trumpovu
eru,
dok
ljudi
koji
traže
bolje
životne
uslove
u
SAD-u
i
dalje
u
velikom
broju
dolaze
na
južnu
američku
granicu.

Vlada
trenutno
računa
na
dodatnih
27
kilometara
graničnih
barijera
duž
rijeke
Rio
Grande
u
državi
Texas.
Plan
pokriva
područje
koje
migranti
najčešće
koriste
za
ulazak
u
Sjedinjene
Američke
Države.

Prema
Vladi,
kako
bi
se
ubrzala
gradnja
zida,
potrebana
je
izmjena
od
dvadesetak
zakona
za
zaštitu
okoliša
i
teritorija
pod
upravom
potomaka
prastanovnika.

“Sada
postoji
hitna
i
neposredna
potreba
za
izgradnjom
fizičkih
barijera
i
cesta
u
blizini
granice
Sjedinjenih
Američkih
Država
kako
bi
se
spriječio
ilegalni
ulazak
u
Sjedinjene
Američke
Države
u
ciljanim
područjima”,
priopćilo
je
Ministarstvo
unutrašnje
sigurnosti.

Kada
su
predsjednika
Bidena
danas
upitali
o
najavi,
rekao
je
novinarima
da
“ne
može
zaustaviti”
izgradnju
barijera.
Kongres
je
odredio
novac
za
ovu
svrhu
i
vlada
ga
sada
ne
može
koristiti
ni
za
što
drugo.

Na
pitanje
misli
li
da
je
granični
zid
učinkovito
sredstvo,
Biden
je
rekao:
“Ne”.

U
tome
se
očito
slaže
s
meksičkim
predsjednikom
Andrésom
Manuelom
Lopezom
Obradorom,
koji
novu
najavu
ocjenjuje
kao
“korak
nazad”.

“To
ne
rješava
problem.
Moramo
se
usredotočiti
na
uzroke
(migracije)”,
rekao
je
Lopezom
Obrador.

Broj
hapšenja
migranata
s
američke
strane
granice
izuzetno
je
velik
u
posljednje
dvije
godine,
a
mjesečni
zbroj
“susreta”
s
izbjeglicama
više
puta
premašuje
200.000.

Ljudi
često
odlaze
u
SAD
iz
srednjoameričkih
država
pogođenih
nasiljem
i
siromaštvom
ili
iz
nestabilnih
zemalja
poput
Venezuele
i
Haitija.