SABORSKI
zastupnici
usuglasili
su
se
danas
da
je
važno
donijeti
Strateški
plan
Hrvatske
zaklade
za
znanost
(HRZZ)
za
petogodišnje
razdoblje
te
jače
povezati
znanstvenu
zajednicu
i
poslovni
sektor,
no
opora
drži
da
planirana
sredstava
za
znanost
nisu
dovoljna.

Kako
to
vlada
misli
podržavati
znanost
ako
joj
iz
godine
u
godinu
smanjuje
sredstva,
pitala
je
Urša
Raukar
(Možemo)
u
raspravi
o
Strateškom
planu
Zaklade,
središnje
organizacije
za
financiranje
znanstvenih
istraživanja
i
istraživača
u
ranoj
fazi
razvoja
karijere
u
svim
znanstvenim
područjima.

Predstavnik
Zaklade
Slavko
Perica
kaže
kako
ima
izgleda
da
će
se
proračun
Zaklade
povećati
već
kod
idućeg
rebalansa
državnoga
proračuna
i
da
će
biti
veći
nego
do
sada.
Umirujuću
poruku
šalje
i
vladin
predstavnik
Ivica
Šušak.

SDP-ovku
zanimalo
kako
Zaklada
planira
privući
nove
kadrove

Vlada
napominje
da
su
iskazani
iznosi
samo
početni
financijski
plan
za
ovu
godinu
te
bi
ih
u
navedenom
Planu
trebalo
korigirati,
sukladno
rebalansu
i
proračunskim
projekcijama
za
dvije
sljedeće
godine,
kazao
je.
Slijedom
toga,
vlada
je
prihvatila
tri
amandmane
Vesne
Bedeković
(HDZ)
koja
su
na
tom
tragu.

Marko
Pavić
(HDZ)
“jako
dobrim”
drži
da
Zaklada
ima
temeljno
financiranje
od
20-30
milijuna
eura
te
ističe
kako
su
dodatna
financiranja
ono
što
je
ranije
falilo,
a
sada
dolazi
u
punom
zamahu.
Intencija
osnivanja
Zaklade
je
da
temeljna
sredstva
idu
preko
države,
ali
da
budu
multiplicirana,
bilo
ulaganjima
iz
privatnog
sektora
ili
ulaganjima
iz
fondova,
kakvi
su
europski,
rekao
je
Pavić. 

Andreju
Marić
(SDP)
zanimalo
je
kako
Zaklada
misli
privući
nove
kadrove,
smatra
i
kako
se
treba
ojačati
suradnja
akademske
zajednice
i
industrije
i
gospodarstva.
Perica
je
suglasan
da
bi
ta
suradnja
mogla
biti
bolja,
najavljuje
da
će
se
raditi
da
se
to
stanje
popravi
te
da
će
Zaklada
na
“najbolji
mogući
način”
raditi
na
kadrovskom
jačanju.

HDZ-ovac
o
znanosti
koja
koketira
sa
Sotonom

HDZ-ov
Rade
Šimičević
pitao
je
što
kad
se
suočimo
sa
znanošću
koja
“koketira
sa
Sotonom”,
kako
se
akademska
zajednica
može
oduprijeti
izazovima
kad
se
radi
u
retrogradne
svrhe,
kad
se
ne
ulaže
u
razvoj,
nego
u
urušavanje
društva.
“Moguće
je
da
ima
znanstvenika
koji
rade
na
opisani
način,
no
uvjeren
sam
da
je
znanstvena
zajednica
progresivna”,
odgovorio
mu
je
Perica.

Marijana
Puljak
(Centar)
pitala
je
pak,
namjerava
li
Zaklada
poticati
znanstvene
institucije
da
prihvate
Europski
kodeks
znanstveno-istraživačke
čestosti
te
je
li
Zaklada
imala
akciju
etike
u
znanosti
s
obzirom
na
dosta
skandala
s
plagiranim
doktoratima.

“Nema
znanstveno-istraživačkog
rada
bez
etičnosti,
anomalije
koje
spominje
se
događaju”,
kaže
predstavnik
Zaklade.
Navodi
i
da
Zaklada
financira
stotine
projekata
u
kojima
ima
i
spomenutih
problema
te
da
se
u
zadnje
vrijeme
oslanja
na
etička
povjerenstva
ustanova
u
kojima
se
takve
stvari
događaju.

Zaklada
ne
bi
bila
subjekt
koji
bi
arbitrirao,
ali
bi
poticala
etičnost,
vjeruje
da
su
ustanove
gdje
se
istraživanja
provode
kompetentnije.
Strateškim
planom
HRZZ-a
predviđena
su
tri
temeljna
cilja:
jačanje
znanstvene
izvrsnosti
i
inovativnosti,
jačanje
kapaciteta
i
međunarodne
prepoznatljivosti
Zaklade
te
jačanje
uloge
znanosti
u
gospodarstvu,
društvu
i
među
građanima.

Znate
li
nešto
više
o
temi
ili
želite
prijaviti
grešku
u
tekstu?