LIVNO / Mještani tvrde kako se nad njima vrši teror otimanja zemljišta
Grad
Livno
sve
je
privlačniji
za
kineske
investitore
koji
vlasnicima
mnogobrojnih
koncesija,
prema
tvrdnjama
nekolicine
mještana,
nude
milijunske
iznose
za
otkup
prava
nad
tim
koncesijama
ili
sklapanje
posebnog
ugovora.
Kada
se
radi
o
koncesijama
na
području
Livna
scenarij
je
uvijek
isti.
Nakon
što
su
date
na
korištenje,
koncesije
su
godinama
u
fazi
mirovanja,
da
bi
se
onda
preprodavale
za
milijunske
iznose
drugim
firmama.
U
tom
lancu,
osim
preprodavača,
nitko
drugi
nema
koristi.
Ni
županija,
ni
grad,
a
najmanje
mještani,
o
čemu
je Žurnal već
u
nekoliko
navrata
pisao.
Slično
se
dogodilo
i
sa
vjetroparkom Ivovik u
koji
su
kineski
investitori
uložili
oko
130
milijuna
eura.
Sa
gradnjom
se
počelo
u
tijeku
2022.,
a
snaga
ove
vjetroelektrane
iznosit
će
84
MW.
Otimačina
privatnog
zemljišta
Firmu
VE
Ivovik
d.o.o.
Livno
osnovao
je Ivica
Matković.
Ugovor
o
koncesiji
za
izgradnju
vjetroelektrane
potpisao
je
2008.
sa
Ministarstvom
gospodarstva
HBŽ.
LIVANJSKI
VJETROPARK
/
Otac
Mate
Rimca
tvrdi
da
je
oštećen
za
milijune
maraka
Ovaj
projekt
je
bio
u
fazi
mirovanja
sve
do
2014.
kada
su
članovi
obitelji
Matković
za
oko
osam
milijuna
maraka
ovu
koncesiju
prodali
kineskim
investitorima.
Sjedište
firme
prelazi
u
Sarajevo.
Prema
podacima
registra
poslovnih
subjekata
u
BiH,
kao
osnivači
ove
firme
navode
se Ekrem
Nanić iz
Banje
Luke, Cntic
Capital
co
Limited iz
Hong
Konga,
te
firma
iz
Luksemburga Wind
Power
S.à
r.l.
Kao
jedan
od
osnivača
ranije
se
spominjala
i
firma
Sinohydro
Holding
iz
Hong
Konga,
ali
su
oni
u
rujnu
prošle
godine
izvršili
prijenos
vlasničkih
udjela
na
firmu
iz
Luksemburga.
Generalni
direktor
VE
Ivovik
je Xiao
Xin.
Osim
sumnjivih
investitora
sporno
je
i
to
što
je
gradnja
počela,
a
da
nikada
nisu
riješeni
imovinsko-pravni
odnosi.
To
je
i
razlog
zbog
kojeg
su
protiv
ove
firme
zbog
ometanja
privatnih
posjeda
tužbu
podnijeli Slavko
Ivković, Ante
(Dane)
Ivković
i
Ante
(Ivana)
Ivković.
Ova
tužba
je
trenutno
pred
Općinskim
sudom
u
Livnu.
Pripremno
ročište
je
održano
13.
lipnja
ove
godine
i
dogovoreno
je
da
na
lice
mjesta
izađe
vještak
geodetske
i
poljoprivredne
struke.
Dva
vještaka
su
otkazali
vještačenje,
da
bi
sud
5.
rujna
donio
rješenje
kojim
je
odredio
vještaka Aidu
Skrobo iz
Travnika
za
provedbu
potrebnog
vještačenja.
“Ročište
je
određeno
za
25.10.
Navedenom
rješenju
prethodila
su
dva
rješenja
kojim
su
imenovani
vještaci
geodetske
struke
za
provedbu
potrebnog
vještačenja,
a
koji
su
se
u
podnescima
od
4.7.
i
24.7.
izjasnili
da
nisu
u
mogućnosti
izvršiti
tražena
vještačenja
iz
opravdanih
razloga”,
odgovorili
su
na
upit
novinara
iz
Općinskog
suda
u
Livnu.
Iako
su
imovinsko-pravni
odnosi
neriješeni,
firma
Ivovik
ima
sve
potrebne
dozvole.
Oni
su
još
ranije
za
Žurnal
kazali
da
su
sa
županijskim
Ministarstvom
poljoprivrede,
vodoprivrede
i
šumarstva
zaključili
ugovore
o
pravu
služnosti
i
o
zakupu
šumskog
zemljišta
jer
su
se,
kako
kažu
za
Žurnal,
u
„katastru
Livna
uvjerili
da
je
kao
posjednik
na
spornim
parcelama
upravo
ovo
Ministarstvo“
i
na
osnovu
toga
su
izvršili
plaćanje
i
izmirili
svoje
obveze
prema
posjednicima.
Međutim,
prema
starom
premjeru,
vlasnici
spornih
parcela
su
Ivkovići.
Žurnal
je
u
posjedu
vlasničkog
lista
iz
srpnja
prošle
godine
na
kojem
se
to
i
vidi,
a
isti
podaci
su
još
i
na
geoportalu.
Vjetroagregati
nedaleko
od
kuća
Na
području
Livna
je
planirana
izgradnja
još
nekoliko
vjetroparkova.
Mještani
i
aktivisti
već
odavno
upozoravaju
na
to
da
novousvojenom
prostornom
planu
nema
studije
o
utjecaju
vjetroelektrana
na
okoliš.
Navodno
je
izgradnja
vjetroparkova
predviđena
na
cijelom
prostoru Kruga,
sjeverno
od
grada
i
sela
Ivovik
i Tušnica na
istoku
i Orlovača južno
od
Livna.
Firma
HB
Wind
dobila
je
koncesiju
još
2007.
za
izgradnju
VE
Orlovača,
snage
42,90
MW,
sa
13
turbina.
Projekt
je
godinama
bio
neaktivan,
a Vlada
FBiH je
na
sjednici
u
veljači
2020.
u
paketu
usvojila
informacije
o
davanju
prethodne
suglasnosti
za
izdavanje
energetskih
dozvola
za
VE
Ivovik
i
Orlovača.
Tako
je
ovaj
projekat
ponovo
zaživio.
U
registru
poslovnih
subjekata
BiH
za
firmu
HB
Wind
nisu
navedeni
osnivači,
dok
uvidom
u
Akta.ba
u
vlasničkoj
strukturi
se
spominju
imena Tomislav
Lijović,
Ivan
Novak,
Josip
Milas,
Željko
Kurtović,
Ivan
Škorić i
drugi,
dok
je
direktorica Žana
Rimac.
Zanimljivo
je
da
prema
Akti.ba u
prošloj
godini
su
imali
jednog
radnika
i
bili
su
bez
prihoda.
Mještani
nekoliko
livanjskih
sela
se
bune
izgradnji
ove
vjetroelektrane
navodeći
da
se
planirani
vjetroagregati
nalaze
u
blizini
sela Drinova
međa,
Dobro,
Dola,
Megdan,
Potkraj
i
Vidoši.
Upozorili
su
i
na
to
da
je javna
rasprava
održana
prije
14
godina i
da
na
njoj
nisu
izneseni
svi
potrebni
detalji
kako
bi
oni
mogli
iskazati
svoje
mišljenje
o
položaju
agregata.
U
prigovorima
koje
su
uputili
na
prethodnu
procjenu
utjecaja
na
okoliš
za
ovaj
projekat
naveli
su
da
se
neki
od
vjetroagregata
grade
samo
220
metara
od
kuća.
Koncesionar
podnio
kaznenu
prijavu
Balkan
Energy
Wind
dobila
je
2011.
koncesiju
za
izgradnju VE
Mučevača.
Prema
Akta.ba,
direktorica
je Adisa
Balić,
a
u
vlasničkoj
strukturi
se
spominje
ime Rolanda
Hrkača.
U
upravi
su Aleksandar
Hrkač,
Adisa
Balić
i
Željka
Brlečić,
dok
se
kao
direktor
spominje Tomislav
Lijović koji
se
nalazi
u
vlasničkoj
strukturi
HB
Wind.
Braća
Hrkač
su
i
u
upravi
kompanije
Balkan
Broker
Group.
Alexander
Hrkač
je
trgovac
dionicama
iz
Osijeka,
čija
je
kompanija
Vrijednosnice
2006.
godine
izgubila
dozvolu
za
trgovanje
na
Zagrebačkoj
burzi,
i
koji
je
imao
značajnu
ulogu
u
privatizaciji
Bosnalijeka.
O
poslovanju
i
ulozi
braće
Hrkač
u
BiH
Žurnal
je
pisao
nekoliko
puta.
Pisali
su
o
Hrkaču
i
kada
je
premijer
Federacije
BiH Fadil
Novalić ignorirao
preporuke
Pravobranitelja
o
nezakonitoj
kupovini
zgrade
Energoinvesta.
Iako
nije
službeno
potvrđeno,
koncesija
ove
firme
je
navodno
u
međuvremenu
prebačena
na
drugog
koncesionara.
Ono
što
je
za
Žurnal
potvrđeno
iz
Tužiteljstva
HBŽ
jeste
da
su
iz
firme
Balkan
Energy
Wind
podnijeli
kaznenu
prijavu
protiv
ministrice
gospodarstva Dijane
Puzigaća,
bivšeg
ministra Miloša
Bauka i
zaposlenika
ministarstva Mate
Šiška zbog
zloupotrebe
položaja
i
nesavjesnog
rada
u
službi.
U
listopadu
2021.
donesena
je
naredba
o
neprovođenju
istrage.
Na
ovu
naredbu
je
uložena
žalba
Federalnom
tužiteljstvu,
ali
je
ona
odbijena.
Pod
terorom
otimanja
zemljišta
Mještani
Livna
su
i
ranije
u
nekoliko
navrata
za
Žurnal
isticali
da
oni
nisu
protiv
koncesija,
već
protiv
načina
na
koji
se
one
dodjeljuju,
a
ogorčeni
su
i
lokalnom
vlašću
koja
im
zbog
istih
tih
koncesija
otima
njihova
privatna
zemljišta.
Oni
za
Žurnal
tvrde
da
su
“pod
terorom
otimanja
zemljišta”.
Na
sve
ovo
već
godinama
upozorava
i Ivo
Dolić koji
je
i
sam
zaposlenik
Ministarstva
gospodarstva.
On
tvrdi
da
se
izdavanjem
koncesija
ne
poštuje
zakonska
procedura
i
da
smo
u
situaciji
da
se
prvo
dodjeljuje
koncesija,
da
se
područja
bilježe
po
koordinatama
i
da
se
to
onda
stavlja
u
klauzulu
ugovora
budućem
koncesionaru
da
on
rješava
imovinsko-pravne
odnose,
umjesto
županije.
Ovo
je
slučaj
upravo
i
sa
vjetroelektranom
Ivovik.
Dolić
objašnjava da
bi
nešto
moglo
biti
predmet
koncesije
prvo
je
potrebno
imati
prostorni
plan,
pa
proglasiti
javni
gospodarski
interes,
objaviti
javni
natječaj,
provesti
postupak
izvlaštenja
i
nakon
toga
sa
potencijalnim
koncesionarima
potpisati
ugovor.
„Ne
poštuje
se
zakonska
procedura.
Kada
gradite
veliki
energetski
objekt
koji
prelazi
snagu
od
5
MW
morate
dozvolu
tražiti
od
centralne
vlade,
a
u
ingerenciji
županija
na
nižoj
razini
su
sve
firme
i
dozvole
do
pet
megawata.
Sve
iznad
rješava
država“,
navodi
Dolić.
Tko
je
u
pozadini
priče
o
koncesijama
Mještani
Livna
podsjećaju
da
je
na
području
njihove
županije
dodijeljeno
preko
30
koncesija
i
da
veliki
broj
njih
ugrožava
ljude
i
njihovu
imovinu.
Za
primjer
navode
vjetrenjaču
Orlovača
gdje
su
planirani
vjetroagregati
na
oko
200
metara
od
kuća.
Ističu
da od
brojnih
planiranih
vjetroparkova
nemaju
apsolutno
ništa,
te
prema
njihovim
neslužbenim
procjenama
grad
Livno
od
vjetroparka
Ivovik
godišnje
će
u
proračunu
imati
samo
70-ak
tisuća
KM
prihoda.
„To
ne
može
biti
ni
za
povećanje
plaća,
a
da
ne
govorimo
o
drugim
stvarima
koje
se
mogu
uraditi
sa
prihodima
od
koncesija“,
naglašavaju.
Simptomatično
je
i
to
što
se
u
pozadini
priče
o
koncesijama
stalno
pojavljuju
ista
imena,
a
jedno
od
njih
je
i
pomoćnika
ministra
za
industriju,
energetiku
i
rudarstvo
Mate
Šiška.
Protiv
njega
je
i
ove
godine
podnesena
kaznena
prijava
zbog
koncesije
dodijeljene
firmi Lara-Natural
d.o.o. Livno.
On
je
ranije
za
Žurnal
kazao
da
je
ova
prijava
smiješna
i
da
nema
veze
sa
stvarnošću.
Ime
Mate
Šiška
spominjalo
se
i
u
vezi
eksploatacije
vrijednog
kamena
na
području
HBŽ.
I
u
ovom
slučaju
stvar
sa
koncesijama
je
ista
kao
i
u
slučaju
koncesija
za
vjetroelektrane,
konkretno
VE
Ivovik.
Kineski
investitori
su
otkupili
koncesije
od
domaćih
firmi
i
na
taj
način
su
ušli
u
neke
od
kamenoloma
u
BiH,
a
slično
se
dogodilo
i
sa
kamenolomom
na
lokalitetu Vaganj kod
Livna,
pisala
je hercegovina.info
