U FBiH se u ovoj godini, u odnosu na 2022., ipak bilježi porast broja zaposlenih, i to po svim županijama, ali i porast iznosa prometa putem fiskalnih uređaja

Unatoč manjoj ekonomskoj aktivnosti u ovoj godini, a što je posljedica aktivne borbe financijskih sektora protiv inflacije, kao i najave recesijskih kretanja na određenim tržištima s kojima BiH ostvaruje značajnu suradnju, u Federaciji BiH se u ovoj godini, u odnosu na 2022., ipak bilježi porast broja zaposlenih, i to po svim županijama, piše Večernji list BiH.

Brojke variraju, od skromnijih do značajnijih, a ukupno gledajući stanje, na dan 30. rujna 2023. u Federaciji BiH bilo je 543.863 zaposlenih, i to po klasifikaciji po prebivalištu zaposlenika. To je rast od 5527 osoba u odnosu na 2022., kada je po istoj metodologiji bilježeno 538.336 zaposlenika. Kada se promatra stanje po pojedinim županijama, vidljivo je kako je broj zaposlenih iz svake od njih uglavnom nešto veći u odnosu na broj zaposlenih po sjedištu poslodavca u svakoj od županija, a što u prijevodu znači – dio stanovnika svake od deset županija svoj radni odnos ostvaruje na prostoru neke druge županije.

Rast broja zaposlenih

Prema podacima Porezne uprave FBiH, iz Sarajevske županije na dan 30. rujna bila je zaposlena 147.571 osoba, a slijedi Tuzlanska županija iz koje je bilo 104.247, što je porast u odnosu na prošlu godinu, kada je taj broj iznosio 103.774. Na trećem mjestu je Zeničko-dobojska županija iz koje su bile zaposlene 87.672 osobe, dok četvrto mjesto drži Hercegovačko-neretvanska županija iz koje je na dan 30. rujna bilo zaposleno 56.395 osoba. Kada je riječ o Srednjobosanskoj županiji, koja se nalazi na petom mjestu, Porezna uprava u svojem izvješću bilježi kako je s toga područja bilo zaposleno 52.539 osoba, a slijedi Unsko-sanska županija (39.083) te Zapadnohercegovačka iz koje je bilo zaposleno 22.139 osoba.

Iz Hercegbosanske županije na kraju rujna bilo je zaposleno 11.690 osoba, a slijede Bosansko-podrinjska (8358) te Posavska županija (7.524). Kada je riječ o županijama u kojima je zabilježen značajan porast broja zaposlenih u godinu dana, vidljivo je kako se ističu Sarajevska županija, u kojoj se bilježi 2469 više zaposlenih, Hercegovačko-neretvanska s 1290 više zaposlenih te Posavska županija – u kojoj je broj zaposlenih porastao za 1682. Zanimljive podatke o ekonomskoj moći pojedinih lokalnih zajednica (općina i gradova) svakako je moguće vidjeti i kroz ostvareni promet putem fiskalnih uređaja.

Prvih pet mjesta zauzimaju tri sarajevske općine, Tuzla i Mostar. Općina Novi Grad Sarajevo tako je od siječnja do kraja rujna bilježila 3.690,680.956 maraka prometa putem fiskalnih uređaja, slijedi Ilidža s 3.296,370.218 maraka, Tuzla s 2.755,384.256, Mostar s 2.680,269.210 maraka te Sarajevo centar s 2.548,144.928 maraka prometa. Ukupno je, dakle, u pet navedenih lokalnih zajednica ostvareno gotovo 15 milijardi maraka prometa što, osim broja stanovnika, jasno govori i o ekonomskoj snazi. Posebno zanimanje izaziva fenomen Tešnja, grada s tek 43 tisuće stanovnika, a koji je po fiskalnom prometu na sedmom mjestu, ispred nekih većih gradskih središta.

Istodobno, o snazi zapadnohercegovačkog gospodarstva već se dosta toga zna. Međutim, brojke i egzaktni podaci ponovno upućuju na zaključak kako su lokalne zajednice iz ZHŽ-a u samom vrhu po prometu koji se bilježi fiskalnim uređajima, Tako se Široki Brijeg nalazi na visokom devetom mjestu sa zabilježenih 1.316,772.211 maraka prometa, a koji se našao značajno ispred većih gradskih središta. Vrlo blizu je i Posušje s ostvarene 951,545.482 marke.

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 30. 9. 2023. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 98.968 fiskalnih uređaja putem kojih je u rujnu 2023. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.228,499.139,27 KM.

Javni prihodi

Inače, novi podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazuju kako je došlo do značajnog porasta prikupljanja javnih prihoda u ovom entitetu. Porezna uprava potvrdila je kako su porezni obveznici u razdoblju siječanj – rujan 2023. godine uplatili 5.458,541.735 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isto razdoblje 2022. godine više za 732,804.298 KM ili za 15,51%, a u odnosu na siječanj – rujan 2019. godine više za 1.543,262.764 KM ili za 39,42%.

The post Tri sarajevske općine, Tuzla i Mostar zabilježili promet od 15 milijardi KM, Široki Brijeg i Tešanj fenomeni a blizu je i Posušje first appeared on ABCportal.info.

Objava Tri sarajevske općine, Tuzla i Mostar zabilježili promet od 15 milijardi KM, Široki Brijeg i Tešanj fenomeni a blizu je i Posušje pojavila se prvi puta na ABCportal.info.