Insekticid
chlorpyrifos
već
tri
godine
ne
smije
se
koristiti
kao
zaštitno
sredstvo
u
poljoprivredi
na
području
Europske
unije.
Pa
unatoč
tome
neki
ga
još
koriste.
U
mandarinama
podrijetlom
iz
Hrvatske
prilikom
izvoza
u
Srbiju
nedavno
je
pronađena
povećana
količina
ostataka
pesticida,
chlorpyrifosa,
piše Slobodna
Dalmacija.

Pošiljka
je
vraćena
u
Hrvatsku
i
naloženo
je
njezino
uništenje
budući
da
je
opasna
za
život
i
zdravlje
ljudi
koji
bi
takvu
mandarinu
konzumirali.
Riječ
je
o
organofosfatnom
insekticidu
koji
se
koristi
u
poljoprovredi
za
ubijanje
brojnih
štetočina,
uključujući
insekte
i
crve
ali
iznimno
je
opasan
za
ljude
i
druge
toplokrvne
organizme.

Rizik
za
zdravlje
ljudi
je
velik
pa
se
mandarine
u
kojima
je
otkriven
chlorpyrifos-ethyl
moraju
neškodljivo
uništiti.
Proizvod
nije
u
skladu
s
Uredbom
(EZ)
br.
396/2005
Europskog
parlamenta
i
Vijeća
od
23.
veljače
2005.
o
maksimalnim
razinama
ostataka
pesticida
u
ili
na
hrani
i
hrani
za
životinje
biljnog
i
životinjskog
podrijetla.

Sustav
Europske
unije
za
brzo
obavještavanje
o
sigurnosti
hrane
(RASFF)
objavio
je
da
je
u
uzorcima
mandarina
koji
su
uzeti
u
Hrvatskoj
18.
listopada
pronađeno
0,044
mg/kg
pesticida
chlorpyrifosa.

Iz
Ministarstva
poljoprivrede,
šumarstva
i
vodoprivrede
Srbije
priopćili
su
da
je
ovo
je
druga
po
redu
sporna
pošiljka
mandarina
iz
Hrvatske
u
kojoj
je
otkriven
insekticid.
Zanimljivo
je
spomenuti
da
je
od
prošle
godine
chlorpyrifos
zabranjen
i
u
Srbiji
dok
ga
je
Europska
komisija
zabranila
još
2020.
godine,
koji
se
od
tada
nikako
ne
smije
se
koristiti
kao
zaštitno
sredstvo
u
poljoprivredi,
piše Slobodna
Dalmacija.

Tako
je
odlučila
Europska
komisija
i
toga
bi
se
trebale
pridržavati
sve
zemlje
članice.

Međutim,
to
očito
nije
tako
jer
je
ljetos
chlorpyrifos
pronađen
u
pekarskim
proizvodima-
Stracciatella
kolač,
mramorni
blok,
mrmorni
kuglof,
seljački
kuglof,
mramorni
kolač,
čokoladni
kolač
jednog
austrijskog
proizvođača
koji
su
se
prodavali
u
brojnim
trgovačkim
centrima.

Europska
agencija
za
sigurnost
hrane
(EFS)
procijenila
je
rizik
ovog
pesticida
kao
‘izrazito
toksičnog
po
zdravlje
ljudi‘,
što
je
bilo
dovoljno
da
se
zaštitna
sredstva
na
bazi
chlorpirifos
etila
(Califos,
Dursban,
Pirifos
i
drugi)
zabrane
prostoru
Europske
unije.

Također
je
zabranjen
uvoz
voća
i
povrća
u
EU
i
iz
trećih
zemalja
u
kojima
se
nalazi
ova
kemikalija,
no
u
ovom
zadnjem
slučaju
treća
zemlja
je
zabranila
uvoz
mandarina
iz
Hrvatske,
dakle
Europske
unije.

Sredstva
na
bazi
chlorpirifos
na
širem
području
Dalmacije
su
se
najčešće
koristila
prilikom
sadnje
luka
i
češnjaka
protiv
štetnika
u
tlu
te
na
voću
i
povrću
protiv
lisnih
uši
i
insekatata,
poput
sredozemne
voćne
muhe,
koja
je
ove
jeseni
veliki
štetnik
u
plantažama
mandarina.
Upravo
se
zato
ostatak
chlorpirifos
pronašao
u
mandarinama.

Proizvođači
mandarina
sa
kojima
smo
razgovarali
osuđuju
ovakvo
ponašanje
neodgovornih
pojedinaca
koji
ugrožavaju
zdravlje
ljudi
i
sramote
ostale
poštene
poljoprivrednike,
koji
pošteno
obrađuju
mandarine
i
prodaju
ih.
Ovako
se
nanosi
ljaga
čitavoj
dolini
Neretve
na
vrhuncu
sezone
berbe
mandarina
–
rekli
su
nam.

Naime,
Ministarstvo
poljoprivrede,
uprava
za
stručnu
podršku
savjetuju
tretiranje
plantaža
usmjereno
na
suzbijanje
mediteranske
voćne
muhe
pripravkom
Success
Bait
čija
je
karenca
(vrijeme
od
tretiranja
pa
do
ubiranja
ploda)
na
mandarinama
i
agrumima
četiri
dana,
piše Slobodna
Dalmacija.

Prema
Fitosanitarnom
informacijskom
sustava
Ministarstva
poljoprivrede
dozvolu
za
suzbijanje
mediteranske
voćne
muhe
imaju
još
pripravci:
Decis
2,5
EC,
Decis
100,
Scatto,
Rotor
super,
Demetrina
čija
karenca
iznosi
30
dana
pa
oni
nisu
primjenjivi
u
sezoni
berbe
mandarina
i
drugih
agruma.

Međutim,
na
terenu
doznajemo
da
ovo
sredstvo
sa
najkraćom
karencom
nije
učinkovito
pa
se
pojedinci
odlučuju
na
primjenu
“jačih”
nedopuštenih
sredstava
poput
chlorpirifosa,
čime
ugrožavaju
zdravlje
ljudi.

Nažalost,
laboratorijska
istraživanja
su
potvrdila
veliku
štetnost
chlorpirifosa
za
ljudsko
zdravlje.
Dokazano
je
da
izloženost
chlorpirifosu može
utjecati
na
neurološki
razvoj,
pa
i
oštetiti
još
nerođeno
dijete.
Tako
su
ga
povezivali
s
poremećajima
u
razvoju
mozga,
poremećajima
pažnje
(hiperaktivnosti)
i
hormonskog
sustava
kod
djece,
zaostajanjem
u
rastu,
smanjenim
kvocijentom
inteligencije.

U
Hrvatskoj
je
svojevremeno
bilo
registrirano
čak
devet
sredstava
za
zaštitu
bilja
na
osnovnih
aktivnih
tvari
chlorpirifos
i
chlorpirifos-metila,
koji
se
ne
smiju
koristiti
a
ukoliko
ih
ilegalno
koriste
poljoprivrednici
riskiraju
novčane
kazne
od
398,00
do
13272,00
€.

Večernji.ba