U
Pino
Nature
Hotelu
održana
je
panel-diskusija
o
pravilnoj
prehrani
djece
kojom
bi
se
zaustavio
visok
stepen
pretilosti
vrtićke
i
školske
djece.

Panel
je
upriličen
u
susret
8.
Dječijem
sajmu
koji
se
ove
godine
održava
11.
i
12.
novembra
u
dvorani
Mirza
Delibašić
u
Skenderiji
pod
sloganom
“Imam
pravo
jesti
zdravo”.
Organizatorica
panel-diskusije,
predsjednica
udruženja
Moderno
društvo,
Maja
Graholski
istaknula
je
da
je
skup
predstavnika
institucija
iz
oblasti
zdravstva
i
obrazovanja,
škola,
vrtića,
Fakulteta
za
sport
i
tjelesni
odgoj,
udruženja
nutricionista
i
vijeća
roditelja
rezultirao
zaključkom
da
je
promjena
svijesti
građana
i
roditelja,
nastavnog
osoblja
kao
i
djece
o
pravilnoj
ishrani
neophodan,
ali
i
dug,
složen
i
multidisciplinaran
proces,
ali
da
je
važno
da
pojedine
institucije
već
rade
na
poboljšanju
ishrane
kroz
različite
projekte
zbog
čega
se
pokazala
ključnim
razmjena
iskustava
i
dobrih
praksi.

“Ovo
je
tek
početak
zajedničkog
puta
koji
je
sigurno
izazovan
za
sve
nas,
ali
nam
mora
biti
prioritet
radi
zdrave
budućnosti
naše
djece.
Razgovaramo
o
uhranjenosti
kao
globalnoj
problematici,
ali
kod
nas
prijeti
da
preraste
u
pandemiju.
Ovdje
ne
tražimo
krivca,
ne
upiremo
prstom
u
bilo
koga,
već
želimo
da
nađemo
zajednička
rješenja
i
način
za
njihovu
provedbu
dok
još
nije
kasno”,
dodala
je
Kojundžić.

“Trenutno
je
gojaznost
najčešći
poremećaj
u
dječijoj
dobi
u
evropskom
regionu
gdje
je
oko
20
posto
djece
prekomjerno
teško,
a
od
njih
trećina
je
gojazna
i
pod
povećanim
rizikom
od
oboljevanja
od
insulin
nezavisnog
dijabetesa
(tip2),
hipertenzije
i
poteškoća
sa
spavanjem
i
psihosocijalnim
problemima.
Nužno
je
mijenjati
i
fiskalnu
politiku
jer
ne
može
biti
isti
porez
na
duhan,
kao
na
voće
i
povrće.
Nutritivno
bogati
proizvodi
bez
aditiva,
soli
i
šećera
trebaju
biti
podržani
fiskalnom
politikom
zemlje”,
istaknula
je
dr.
sci
Aida
Filipović-Hadžiomeragić
iz
Zavoda
za
javno
zdravstvo
FBiH.
Dodala
je
da
bi
bilo
neophodno
ukloniti
reklame
za
nezdrave
grickalice,
sokove
i
slatkiše
iz
mikrosredina
škola.

Pomoćnik
ministra
zdravstva
FBiH,
prim.
dr
Goran
Čerkez
istaknuo
je
da
se
do
pozitivnih
koraka
naprijed
ne
može
doći
dok
se
u
rješavanje
problema
ne
uključe
svi
sektori
počevši
od
zdravstva,
obrazovanja
do
medija.

“Važno
je
napraviti
mapu
puta
i
da
se
zna
gdje
je
početak,
a
gdje
kraj.
Puno
se
radi,
ali
ne
metodološki.
Na
zdravstvenom
sistemu
je
da
educira
sve
druge
sektore
o
njihovoj
ulozi
i
pomogne
da
se
nepovoljna
statistika
zaustavi
i
preokrene,
a
primjeri
iz
drugih
država
su
upravo
pokazali
da
se
sistemskim
radom
i
uključenošću
svih
segmenata
društva
to
može,
jer
mi
stručnjaka
imamo”,
istaknuo
je
Čerkez
i
dodao
da
sadržaj
ishrane
djece
utječe
i
na
njihovo
mentalno
zdravlje
što
je
podržala
kolegica
psihologinja
Asima
Bratanović
navodeći
primjere
iz
prakse.

Merima
Mašić,
vanjski
saradnik
Ministarstva
za
odgoj
i
obrazovanje
Kantona
Sarajevo,
objasnila
je
da
ministarstvo
od
naredne
godine
počinje
transformaciju
od
kantina
do
školskih
restorana,
koja
je
podržana
kroz
projekat
„SchoolFood4Change“
koji
finansira
EU.
Cilj
je
motivirati,
podržati
i
omogućiti
školama
da
pruže
obroke
koji
su
inovativni,
prijateljski
prema
klimi,
zdravi,
ukusni,
bez
otpada
i
koje
odražavaju
lokalni
identitet.

„Znamo
da
ovo
nije
jednokratna
trka
nego
maraton
i
zahtjevan
proces.
Ovdje
nije
riječ
samo
o
hrani,
već
o
prilikama
za
razvoj
higijenskih
vještina
i
stavova
učenika,
zdravih
navika
i
za
socijalizaciju.
Promjene
koje
treba
da
napravimo
možemo
temeljiti
na
već
postojećim
dobrim
praksama
i
tu
je
moguće
dobiti
podršku
kroz
EU
socijalne
projekte,
ali
i
mentorstvo
gradova
koji
su
ih
već
proveli.
BiH
je
jedna
od
20
najsiromašnijih
zemalja
svijeta
i
napori
koje
činimo
moraju
ići
u
smjeru
da
svako
dijete
ima
jedan
topli
obrok
osiguran
u
školi.
Na
nivou
Kantona
Sarajevo
trenutno
samo
15%
djece
ima
topli
obrok.
Kroz
EU
fondove
moguće
je
povući
sredstva
kojim
bi
se
platili
topli
obroci
za
četiri
dana
u
sedmici,
a
da
se
jedan
dan
pokriva
iz
vlastitih
budžeta.
Statistike
kažu
da
51%
djece
u
BiH
dolazi
iz
siromašnih
obitelji”,
istaknula
je
Mašić.

Profesorica
Selma
Karić
iz
Srednje
škole
za
tekstil,
kožu
i
dizajn
u
Sarajevu
se
posebno
fokusirala
na
siromaštvo
djece
istaknuvši
primjer
energetskih
pića
koja
djeca
donose
u
školu
u
zamjenu
za
obrok
i
piće
u
jednom.
“Ne
smijemo
zaboraviti
da
su
nam
djeca
gladna.
Uvedite
tople
obroke
u
škole”,
poručila
je
profesorica.

Pozitivnu
praksu
obroka
koji
se
prave
u
centralnoj
kuhinji
i
koji
podrazumijevaju
pravilnu
ishranu
djece
vrtićke
dobi
prezentirala
je
direktorica
JU
Djeca
Sarajeva,
Ilda
Bekrić.

“Usprkos
nastojanjima
da
djeca
imaju
zdrav
obrok,
neophodna
nam
je
veća
podrška
roditelja.
Sve
nam
je
teže
animirati
roditelje
da
se
uključe
na
tematske
sastanke
koje
organizujemo.
Odaziv
je
oko
40%,
a
taj
podatak
dovoljno
govori.
Nedostaje
roditeljske
angažiranosti
na
otklanjanju
uočenih
izazova.
Vremena
se
mijenjaju
i
uvođenje
škole
za
roditelje
prije
nego
dobiju
djecu
sve
više
se
nameće
kao
potreba.”-
kazala
je
Bekrić.

Učesnici
panela
usaglasili
su
se
da
nije
tačno
da
svaki
roditelj
zna
šta
je
najbolje
za
djecu
i
da
preveliko
popuštanje
djeci
u
vrsti
hrane
koju
jedu
dovodi
čak
i
do
tzv.
nutricionističkog
zanemarivanja.
Pojedinačna
istraživanja
u
BiH
su
i
pokazala
slabo
znanje
o
pravilnoj
ishrani
i
roditelja
i
djece.

Nevena
Pandža,
klinička
nutricionistkinja
iz
SKB
Mostar
istaknula
je
da
se
u
praksi
suočava
sa
djecom
koja
zbog
pretilosti
imaju
visok
pritisak,
predijabetes
i
probavne
smetnje.

“Problem
predstavljaju:
nedostatak
edukacije,
naslijeđene
obiteljske
navike,
velike
porcije
za
djecu,
preskakanje
doručaka
i
agresivni
marketing.
Ponekad
roditelji
zabranjuju
unos
slatkiša
i
grickalica
nadajući
se
da
će
djeca
time
odabrati
zdrave
alternative,
ali
to
često
ima
suprotan
učinak.
Ograničavanje
hrane
koja
je
ukusna
povećava
žudnju
i
može
navesti
djecu
da
jedu
kada
nisu
gladna,
što
nije
rješenje.
Raznolika
prehrana
podrazumijeva
svakodnevni
unos
cjelovitih
žitarica,
voća,
povrća,
zdravih
masti
i
proteinskih
namirnica”,
dodala
je
nutricionistkinja
Pandža.

Iz
Vijeća
roditelja
Kantona
Sarajevo
istaknuli
su
da
institucije
imaju
saradnju
i
podršku
roditelja,
ali
da
se
uočavaju
brojni
problemi
zbog
činjenice
da
se
već
doneseni
Pravilnik
koji
je
trebao
biti
dio
rješenja
derogira
drugim
zakonima,
pa
besplatni
obrok
na
kraju
podrazumijeva
hljeb
i
salamu,
što
je
nedopustivo.

Usaglašeno
je
i
da
se
ne
može
govoriti
o
pravilnoj
ishrani
bez
tjelovježbe.
Lejla
Šebić,
profesorica
Fakulteta
sporta
i
tjelesnog
odgoja
poentirala
je
da
djeca
od
prvog
do
petog
razreda
osnovne
škole
sa
profesorima
sporta
i
tjelesnog
odgoja
trebaju
vježbati
najmanje
tri
puta
sedmično.

“Djeca
su
nam
postala
motorički
nesposobna
i
to
se
najbolje
vidi
od
prvog
do
petog
razreda,
što
je
pretjerana
potreba
roditelja
za
prevelikom
zaštitom.
Djeca
se
više
ne
penju
na
drvo
već
stoje
kraj
drveta.
Za
promjene
nam
nisu
potrebne
velike
fiskulturne
sale,
i
u
nekoj
učionici
se
može
napraviti
sredina
za
postizanje
bolje
posture
djeteta”
–
dodala
je
Šebić.

Tokom
panela
prezentirana
su
iskustva
Osnovne
škole
“Vladimir
Nazor”
iz
Zenice
koja
je
pozitivan
primjer
brige
o
pravilnoj
ishrani
djece.

Na
panel-diskusiji
organiziranoj
u
susret
Dječijem
sajmu
učestvovali
su:
Federalno
ministarstvo
zdravstva,
Zavod
za
javno
zdravstvo
FBiH,
Ministarstvo
za
odgoj
i
obrazovanje,
Ministarstvo
zdravstva
Kantona
Sarajevo,
Udruženje
za
primjenjeni
nutricionizam
u
BiH,
SKB
Mostar,
Save
the
children,
SOS
Dječija
sela
u
BiH,
FASTO,
Osnovna
škola
“Vladimir
Nazor”
iz
Zenice,
Vijeće
roditelja
Kantona
Sarajevo,
Srednja
škola
za
tekstil,
kožu
i
dizajn
u
Sarajevu,
dm
i
Organix.

Podsjetimo,
Dječiji
sajam
održat
će
se
11.
i
12.
novembra
u
dvorani
Mirza
Delibašić
u
Skenderiji
amabasadorica
sajma
je
Amra
Džeko.
Ulaza
na
sajam
je
slobodan
a
djecu
i
roditelje
očekuje
zabava,
druženje,
bogat
festivalski
program,
pokloni
i
nutricionističko
savjetovalište
i
radionice
o
pravilnoj
prehrani.