Koliko košta razvod u BiH?

Koliko košta razvod u BiH?

Link na izvornu vijest

Svi
smo
gledali
te
filmove.
Upoznaju
se
mladić
i
djevojka,
zaljube
se
jedno
u
drugo
i
nakon
niza
prepreka
se
vjenčaju
i
žive
sretno
do
kraja
života.
Ali
šta
se
desi
kada
se
ovo
“sretno
do
kraja
života”
pretvori
u
onu
groznu
riječ
na
“r”,
piše
Forbes.

Prema
posljednjim
dostupnim
podacima
državne
Agencije
za
statistiku,
koji
su,
nažalost,
tek
iz
2021.
godine,
broj
razvedenih
brakova
se
popeo
na
2.871
dok
je
broj
sklopljenih
brakova
za
istu
godinu
bio
17.835.
Uvidom
u
iste
podatke
vidimo
da
je
evidentan
porast
stope
razvoda
brakova,
dok
broj
parova
koji
se
odluče
stupiti
u
bračnu
zajednicu
stagnira,
barem
u
posljednjih
pet
godina.

Prije
nego
što
krenemo
dublje
u
ovu
temu,
još
jedna
zanimljivost
iz
ove
statistike
je
da
dobna
skupina
koja
je
najzastupljenija
u
tabeli
sklopljenih
brakova
su
mladi
parovi
između
20-24
godine
dok
se
parovi
u
dobnoj
skupini
40-49
najčešće
razvode.
To
nam
govori
da
prosječni
brak
u
Bosni
i
Hercegovini
traje
nekih
20
godina
nakon
čega
se
partneri
odluče
razići.

Dakle,
da
se
vratimo
temi
teksta.
Zbog
čega
je
došlo
do
ovako
naglog
povećanja
stope
razvoda?
Čini
se
da
su
trendovi
koji
su
na
Zapadu
počeli
još
prije
20-30
godina
došli
i
do
nas.
Bez
ulaženja
u
često
navođene
razloge,
kao
što
su
opća
moralna
dekadenca,
kolektivna
sklonost
hedonizmu,
tzv.
razmaženost
mlađih
parova
i
sl.,
voditi
ćemo
se
pouzdanim
podacima
naučnih
istraživanja
izvana
i
domaćim
stručnjacima
da
bolje
razumijemo
pojavu
ovog
fenomena.

Osim
sociološko-demografskog
aspekta,
bavit
ćemo
se
i
ekonomskim
aspektom
razvoda,
to
jest,
koliko
košta
razvesti
se
i
koje
su
potencijalne
finansijske
posljedice
takve
odluke.

Zašto
se
sve
češće
razvodimo?

Iako
nama
u
BiH
nedostaju
ozbiljnije
sociološke
i
psihološke
studije
o
tome
zašto
je
došlo
do
povećanja
stope
razvoda,
možemo
se,
sad
zasad,
osloniti
na
istraživanja
koja
su
sproveli
vodeći
univerziteti
u
zapadnim
državama
Evrope
i
SAD-u.
Prema
američkom
ekonomskom
časopisu
Forbesu,
u
2023.
godini
u
SAD
je
zabilježeno
689.308
razvoda,
dok
je
došlo
do
sklapanja
1.985.072
brakova,
što
je
rezultiralo
stopom
brakova
od
6
na
1.000
ljudi.
Polovina
prvih
brakova
završava
se
razvodom,
dok
drugi
i
treći
brakovi
imaju
čak
i
veću
stopu
razvoda.
U
prosjeku,
razvodima
je
potrebno
više
od
godinu
dana
da
se
okončaju,
što
parove
košta
oko
7.000
dolara,
a
mnogi
se
ponovo
vjenčaju,
pri
čemu
se
64%
muškaraca
i
52%
žena
ponovo
vjenčaju
nakon
razvoda.

Međutim,
ono
što
bi
nas
moglo
uveliko
iznenaditi
je
stopa
razvoda
po
državama.
Nekako
smo
navikli
da
pričamo
o
stopi
razvoda
u
zapadnim
zemljama.
Tako
na
primjer,
Sjedinjene
Američke
Države
imaju
stopu
razvoda
od
2,5,
što
je
više
od
globalnog
prosjeka
od
1,8,
ali
to
nije
zemlja
s
najviše
razvoda.

Ono
što
bi
moglo
iznenaditi
naše
čitatelje
je
to
da
je
većinski
muslimanska
zemalja,
poznata
po
svojim
čarobnim
plažama
i
vilama
za
odmor,
Maldivi,
na
vrhu
liste
sa
stopom
od
5,52,
a
slijedi
je
još
jedna
od
većinski
muslimanskih
zemlja,
Kazahstan
sa
4,6
dok
je
Rusija
na
trećem
mjestu
sa
3,9.

S
druge
strane,
zemlje
poput
Šri
Lanke,
Gvatemale
i
Vijetnama
imaju
izuzetno
niske
stope
razvoda,
a
Šri
Lanka
ima
stopu
od
0,15,
vjerovatno
zbog
strogih
zakona
o
razvodu
zasnovanim
na
krivnji.
Na
drugom
kraju
ovog
spektruma
se
nalaze
zemlje
u
kojima
je razvod
potpuno
zabranjen,
a
to
su
samo
dvije
zemlje:
Republika
Filipini
i
Vatikan
.

Međutim,
jedna
statistika
po
pitanju
razvoda
značajno
upada
u
oči,
barem
što
se
tiče
SAD-a,
a
to
je
stopa
razvoda
po
spolu.
Tako
je,
na
primjer,
primjetno
da
69%
razvoda
u
SAD-u
iniciraju
žene,
što
je
značajna
većina
među
heteroseksualnim
parovima.
Ovaj
trend
naglašava
proaktivnu
ulogu
žena
u
raskidu
brakova
i
može
se
pripisati
njihovim
većim
mentalnim
i
emotivnim
odgovornostima,
posebno
kada
osjećaju
da
im
nedostaje
sistem
podrške.
Od
tih
69%,
negdje
oko
80%
žena
koje
iniciraju
razvod
imaju
fakultetsku
diplomu.
Korelacija
koja
se
svojevrsno
sama
nameće
na
osnovu
ovih
podataka
je
što
je
žena
obrazovanija,
veće
su
šanse
da
će
podnijeti
zahtjev
za
razvod.

Koliko
košta
sam
proces
razvoda?

Psiholozi
kažu
da
je
razvod,
pored
smrti
užeg
člana
porodice
ili
prijatelja,
jedan
od
najstresnijih
događaja
koja
osoba
može
doživjeti.
Pored
činjenice
da
ostajete
bez
partnera
od
koga
se
vjerovatno
niste
htjeli
razvesti
kada
ste
stupali
u
brak,
imamo
i
finansijski
aspekt
koji
doprinosi
ovom
stresu.
Da
bismo
izračunali
koliko
košta
razvod
braka,
moramo
prvo
shvatiti
da
Porodični
zakon
Federacije
BiH
predviđa
dvije
vrste
razvoda. Prvi
je
sporazumni
razvod
braka
,
kojim
posreduje
kantonalna
Socijalna
služba,
i
to
je
onaj
jeftiniji.
Ova
vrste
razvoda
je
i
daleko
brža
i
jednostavnija.
Druga
vrsta
je
razvod
braka
tužbom
 preko
Općinskog
suda
i
podrazumijeva
znatno
veće
troškove
i
dugotrajniji
proces.
Čitava
procedura,
naravno,
zavisi
i
od
toga
da
li
par
ima
zajedničku
maloljetnu
djecu,
jer
to
dodatno
produžava
proces.

Kod
sporazumnog
razvoda
braka,
proces
je
poprilično
jasan.
Zahtjev
podnosite
Socijalnoj
službi
uz
kratko
obrazloženje.
Zanimljiva
je
činjenica
da
se
u
Jugoslaviji
nakon
Drugog
svjetskog
rata
bračno
pravo
regulisalo
Osnovnim
zakonom
o
braku
FNRJ
koji
je
stupio
na
snagu
1946.
godine
gdje
su
razlozi
za
razvod
braka
počivali
na
načelu
krivnje,
a
razvod
se
gledao
kao
sankcija
za
kršenje
ili
neispunjenje
bračnih
dužnosti,
ili
s
druge
strane
na
načelu
poremećenosti
bračnih
odnosa.
Krivnja
bračnog
druga
negativno
je
utjecala
na
pravne
posljedice
prestanka
braka,
a
pravo
na
traženje
sporazumnog
razvoda
nije
ozakonjeno,
ali
se
moglo
postići
da
bračni
drugovi
zajednički
traže
razvod
braka
u
slučaju
da
navedu
opravdane
razloge.
Sa
raspadom
Jugoslavije
i
po
završetku
rata
u
BiH,
Federalnim
Porodičnim
zakonom
je
ukinuto
dokazivanje
krivice.

Ukoliko
par
nema
djecu
ili
ako
se
dogovore
oko
skrbništva,
podnošenje
zahtjeva
za
sporazumni
razvod
košta
360
KM
bez
PDV-a.
Uz
dogovor
partnera,
određuje
se
alimentacija,
koja
je
prepuštena
parovima.
Porodičnim
zakonom
nije
predviđeno
zajedničko
skrbništvo
nego
primarni
skrbnik,
odnosno
roditelj
s
kojim
djeca
žive,
što
je
u
preko
90
posto
slučajeva
majka.
Ovaj
postupak
traje
nekoliko
sedmica
i
bude
vrlo
brzo
okončan.

Međutim,
ako
dođe
do
tužbe
zbog
neslaganja
partnera
oko
bilo
kojeg
dijela
podjele
imovine
ili
skrbništva
nad
djecom,
ovaj
postupak
može
koštati
i
preko
dvije
hiljade
maraka
i
može
trajati
od
godinu
dana
do
nekoliko
godina.

Ukoliko
se
bračni
partneri
odluče
na
sudski
razvod,
taj
proces
može
potrajati
dugo,
iako
je
zakonski
hitan.
Razvod
braka
obično
traje
oko
godinu
dana,
posebno
ako
postoje
nesuglasice
oko
starateljstva
nad
djecom,
visine
alimentacije
koja
se
kreće
od
50
do
1.000
KM
po
djetetu,
i
pitanja
supružničkog
izdržavanja.

Šta
nakon
razvoda?

Nakon
razvoda,
iako
je
teško
doći
do
zvaničnih
podataka,
često
se
događa
da
žene
napuštaju
zajednički
dom
s
djecom,
što
ih
izlaže
značajnom
finansijskom
teretu.
Pronalaženje
stana
ili
smještaja
postaje
prioritet,
a
situaciju
dodatno
komplikuje
činjenica
da
roditelji
žena
zbog
društvene
stigme
koja
još
postoji
oko
razvoda
često
ne
pružaju
podršku,
što
primorava
žene
da
iznajme
stan.

Međutim,
cijene
stanova
za
iznajmljivanje
stalno
rastu,
te
prosječna
mjesečna
najamnina
stana
često
premašuje
600
KM
bez
režija.
Borba
oko
redovnog
plaćanja
alimentacije
također
postaje
značajan
izazov.
Nažalost,
prema
posljednjim
dostupnim
podacima,
samo
osam
posto
očeva
ispunjava
svoju
obavezu
izdržavanja
djece.
Mnogi
očevi
prijavljuju
minimalne
prihode
od
400
KM,
čak
iako
posjeduju
vlastite
firme
ili
ostvaruju
znatno
veće
prihode.
S
druge
strane,
neki
odlaze
čak
i
u
inostranstvo
kako
bi
izbjegli
svoje
obaveze. Krivični
zakon
i
Federacije
Bosne
i
Hercegovine
i
Republike
Srpske
ne
navodi
da
neplaćanje
alimentacije
predstavlja
krivično
djelo
.

Ovo
stavlja
majke
i
djecu
u
tešku
situaciju,
jer
se
često
suočavaju
s
ekonomskim
poteškoćama
i
nesigurnošću
nakon
razvoda.
Očigledno
je
da
problemi
koji
proizlaze
iz
razvoda
braka
imaju
sistemsku
prirodu
i
zahtijevaju
ozbiljne
promjene
u
zakonodavstvu
kako
bi
se
bolje
zaštitili
interesi
žena
i
djece
u
ovim
situacijama.
Postojeći
zakoni
često
nisu
dovoljno
efikasni
i
ne
primjenjuju
se
dosljedno,
što
dovodi
do
nepravde
i
poteškoća
za
one
koji
su
najranjiviji
u
procesu
razvoda.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?