Površine koje zauzima i proizvedene količine još su uvijek simbolične, međutim očito da je batat uhvatio korijene u najplodnijem dijelu doline Neretve, Višićkoj kaseti. Vlatko Maslać jedan od pionira u proizvodnji ove kulture ističe da je batat počeo uzgajati iz znatiželje, za obiteljske potrebe prije petnaestak godina, da bi u međuvremenu izrastao u vodećeg proizvođača sadnog materijala u ovom dijelu Hercegovine.
„Moja obitelj batat je počeka konzumirati prije petnaestak godina. Kad smo zadnjih godina vidjeli da raste tražnja, jer je narod prepoznao tu kulturu, krenuli smo dalje. Cijelo vrijeme mi smo sami proizvodili presadnice za nas i naše potrebe, a kad se ukazala potreba za ozbiljnijom proizvodnjom presadnica povećali smo proizvodnju. Prije dvije, tri godine napravili smo kući manje klijalište, ove godine smo ga modernizirali, kako će ići vidjet ćemo.

-Vi ste od proizvođača batata iz Hrvatske i svijeta preuzeli tehnologiju proizvodnje presadnica, kako je to krenulo?

-Kad se uđe u proces proizvodnje nije teško kako to ljudi misle. Negdje u drugom mjesecu biljke se zažile, treba osigurati odgovarajuću vlagu i temperaturu, da udare izboji. Kad izboji dostignu sedam do deset centimetara biljke se opet zažiljavaja, a negdje krajem četvrtog, u petom i šestom mjesecu, nije bitno, važno da nema mraza i leda sadnica se sade u pripremljenu zemlju. Dakle, u vrijeme sadnje ne smije biti mraza, pa je najpovoljnije saditi ga u drugoj polovici petog i u šestom mjesecu. Širok mu je dijapazon sadnje, ako se rano sadi, rano se i vadi. Zavisno od sorte ima vegetacijski ciklus od 90 do 120, pa čak i do 140 dana. Ako se rano izvadi problemi su s udaranjem klice, ako se vadi u osmom mjesecu njemu je toplo, moraš imati skladišne prostore da mu oboriš temperaturu, njemu je to jako bitno nakon vađenja da se odradi stabilizacija. Temperatura od nekih 30 stupnjeva za pet, šest dana, obara se na 10 do 15 stupnjeva, s tim da se trebaju imati uvjeti za skladištenje. U takvim uvjetima se može čuvati po godinu dana, pa se stari i novi mogu preklapati.

-Zanimljivo, batat je u prodajnim centima jako skup, dok vi proizvođači kažete da za to nema potrebe, jer je rentabilan i na više nego upola nižoj cijeni od prodaje?

-Tako je, to je jedan od glavnih razloga zašto on ne ulazi više u prodaju. Njegov okus i njegova tzv. slatkoća, ljudi misle slatko, slatko, pa nije on uopće sladak, tipa kao krumpir kasnije, tamo u proljeće, kad malo zasladi. To mu je maksimom. To nije štetno, taj šećer koji on ima u sebi nije štetan za razliku od krumpira koji je pun škroba. E, sad koliko ljudi će to prepoznati druga je stvar, ali kažem jedan od glavni razloga zašto nije traženiji, je visoka cijena u malo prodaji. Naša cijena u veleprodaji nije tolika, nije ni blizu, ona se vrti oko dvije do tri marke, možda dvije, dvije i pol, to je sasvim pristojna cijena, pa ne mora on u maloprodaji biti sedam osam maraka!? Malo smo ispitivali tržište, u Europi najskuplji batat u maloprodaji, je u Bosni i Hercegovini, mislim da naš standard nije najbolji da batat bude najskuplji, baš kod nas. Za malo veću, ozbiljniju proizvodnju, mi se planiramo širiti koliko budemo mogli, ideja je da se on izvozi. Ne možemo ga izvoziti primjerice u Hrvatsku gdje je četrdeset, pedeset posto jeftini.

Batat je ekološki proizvod, a ima i široku primjenu

Govoreći o primijeni batata gospodin Maslać ističe:

„Batat ima široku primjernu i jako je bitno na koji način se priprema. Ima više vrsta neka je dobra za kuhanje, neka za pečenje, neka je za pire, neka za pomfrit, sve ima svoje prednosti. Danas ima Internet ima YouTube, može se vidjeti može se na mali milijun načina pripremati. I mi stalno ispitujemo, tragamo za novim pripravcima. Nedavno smo probali sok od batata, to bi svakako preporučio, sok od narančastog barata, naglasak je od narančastog, uz koji ide jedna jabuka, to je prava kombinacija. Tko može neka oproba. Može dakle kao hrana, kao sok, mi ga pripremao kao slasticu za razne kolače, krempite to baš bude za prste polizati“, kaže gospodin Maslać.

Mi bismo na koncu ove priče dodali da su poljoprivrednici doline Neretve, možda i nesvjesni, naprosto prisiljeni tragati za novim kulturama. Uz rajčicu s kojom su se kao nekada s paprikom, etablirali na tržištu BiH pa i šire, moraju tražiti nove prikladne kulture, na to ih potiče činjenica da je zbog kasnih mrazeva proizvodnja bresaka i nektarina postala prerizična. Jedan od tih kultura je batat čija je proizvodnja ekološka, te razne vrste tikava o čemu ćemo drugi puta. Dakle, krče se nekad sveprisutni breskvici, a sade batat, tikve i uskoro će po svemu sudeći i masline.

Inače, batat potječe iz tropskih predjela Južne Amerike, kao primjerice kukuruz. Ljudi ga upotrebljavaju najmanje 5.000 godina, danas je raširena kultura u tropskim zemljama. Najveći proizvođač je Kina 80 posto svjetske proizvodnje, slijede Indonezija, Uganda…

Tekst i foto: Dušan Musa

Objava Nove kulture u Hercegovini: Potreba i znatiželja dovele batat pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.