Odavno je došlo digitalno doba, mobilni uređaji gotovo da su postali produženi dio naše ruke, dio nas bez kojega ne možemo funkcionirati. Iako tehnologija može olakšati proces učenja, pojavom ChatGPT-ja pojavila se i opasnost da se studentska ili učenička angažiranost svede na minimum.

U dobu smo u kojem sve manje koristimo vlastiti mozak, a sve se više oslanjamo na tehnološka dostignuća, na olakšavanje i posla i studija. Stara poslovica kaže “bez muke nema nauke”, a “nauka” je danas zaista u opasnosti da postane ugrožena.

Provjerili smo kako se  fakulteti i srednje škole bore s ChatGPT-jem, umjetnom inteligencijom kojom se koriste studenti i učenici za pisanje seminara i domaćih zadaća.

Preciznost kojom umjetna inteligencija piše zabrinjavajuća je. Posebno bi mogla koristiti studentima talijanistike, anglistike ili bilo kojeg stranog jezika. ChatGPT pravi je poliglot te prevodi na razini iskusnoga govornika bilo kojeg izabranog jezika, a za razliku od staromodnog Google Translatea, ne pravi značajnije pogreške.

‘KAD MI SE NE DA ČITATI‘
Skupina splitskih studenata otkrila nam je kad se najčešće koriste ovim tehnološkim čudom:

– ChatGPT koristim kad mi se ne da čitati neku literaturu, kako bih dobio sažete informacije o djelu. Koristim ga za pisanje jednostavnijih seminara, koji se većinom baziraju na proučavanju literature, a nekim je kolegama koristan za prijevode tekstova. Ne može u potpunosti zamijeniti studentski angažman, ali sigurno može olakšati zadatak i skratiti vrijeme koje je potrebno da se nešto obavi – kazao nam je sugovornik, s kojim se složio ostatak vesele ekipe koju smo susreli u splitskom Kampusu.

Prorektor za znanost i kvalitetu prof. dr. sc. Igor Jerković kazao nam je da je Sveučilište u Splitu upravo objavilo znanstveni rad u kojem je ispitana studentska populacija i uporaba ChatGPT-ja.

– Istraživanje je provedeno u vrijeme dok je ova verzija alata još uvijek bila u samim začetcima u akademskoj zajednici, odnosno dok su samo rijetki imali neko iskustvo s radom na njemu. Pokazalo je da je potrebno imati određeno predznanje ne samo iz teme o kojoj se piše, nego i o postavljanju upita, kritičke interpretacije dobivenih informacija te načina usmjeravanja alata kako bi se dobili što bolji rezultati – kazao nam je prorektor.

Rekao je i da ipak postoje alati za prepoznavanje sadržaja koje je generirala umjetna inteligencija. Sveučilište u Splitu ima razvijenu politiku akademske čestitosti te provodi edukacije iz područja akademske čestitosti koje su primjenjive na sve oblike sprječavanja neautentičnosti sadržaja, pa tako i onoga u vezi s korištenjem umjetne inteligencije.

AKADEMSKA ČESTITOST
Prodekanica za nastavu s Ekonomskog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Smiljana Pivčević kazala nam je da je akademska čestitost standard definiran nacionalnim regulativama.

– Prvi i ključni korak u osiguravanju akademske čestitosti jest edukacija. Provodimo je kroz sve naše studijske programe, pisane upute i materijale, kao i dodatne radionice za studente. Drugi je korak praćenje i kontrola rada studenata u pridržavanju navedenih pravila i uputa. Osim pregleda i ocjenjivanja od strane nastavnika, već duži niz godina za provjeru autentičnosti studentskih radova koristimo Turnitin, program za otkrivanje plagijata – kazala nam je prodekanica.

Objasnila je da spomenuti alat od travnja sadrži i AI detektor, ali je mogućnost provjere zasad dostupna samo za radove na engleskom jeziku. Stoga je u detekciji i dalje nezamjenjiva sposobnost nastavnika da procijeni je li student zaista samostalno napisao rad. Navodi kako je zanimljivo da se neki nastavnici za pomoć pri detekciji obraćaju i samom ChatGPT-ju.

SREDNJE ŠKOLE
Kako se splitske gimnazije bore s nelegitimnim korištenjem umjetne inteligencije, objasnila nam je Deana Bokšić, ravnateljica III. gimnazije u Splitu, poznatije kao MIOC.

– Naši se profesori kontinuirano educiraju o korištenju ChatGPT-ja te smo nedavno pozvali i profesora, stručnjaka s PMF-a da nam održi predavanje na tu temu, da nas uputi kako ChatGPT koristiti u edukativne svrhe, kao nešto što može biti od pomoći učenicima i nama samima. Svjesni smo činjenice da je to nešto što postoji, svakim danom se usavršava i svima je ponuđeno na korištenje. Profesori nastoje učenike usmjeriti da ChatGPT ne zloupotrebljavaju, nego da ga upotrebljavaju u pozitivne svrhe, kada im je potrebno, vodeći računa da se prema tako napisanom tekstu/eseju odnose kritički i nastoje biti upoznati sa znanstvenim izvorima kojima se ChatGPT koristi – kazala je ravnateljica.

Dodala je da ako je istraživački rad napisan koristeći ChatGPT u potpunosti (a što nije dopušteno), jedan od načina da se provjeri razumijevanje učenika je da se od tog istog ChatGPT-ja zatraži da generira ključna pitanja iz teksta. Učenik koji ne stoji iza napisanog rada neće znati odgovore. Tada rad ne može biti vrednovan kao njegov, a sankcije ovise o unaprijed dogovorenima i postavljenim kriterijima pojedinog profesora.

LAKO PROVJERIMO SADRŽAJ
S obzirom na to da se, na kraju dana, sve oslanja na rad pojedinih profesora, obratili smo se nekima od njih. Magdalena Mrčela, profesorica hrvatskog i latinskog jezika, kaže da nije primijetila da kolege osobito strahuju od ChatGPT-ja.

– Informacijski smo pismeni pa vrlo lako provjerimo sadržaje koji odudaraju od tipičnih konstrukcija ili leksika za uzrast učenika kojima predajemo. Na kraju krajeva, naši kurikuli i noviteti poput pisanja eseja sa središnjom tvrdnjom i sami se dobro “brane” od takvih pokušaja. Primjerice, ako je prije i moglo proći “tema će biti Posljednji Stipančići” (samim time i vrlo lako doći do korektna odgovora, odnosno internetskog plagijata ili kompilacije), sad ipak dobijete vrlo precizan zadatak poput “Lucija Stipančić žrtva je patrijarhata”, uz to i jasne smjernice koje morate strogo slijediti u strukturi koju godinama vježbate s profesorima – kazala nam je.

O slučaju je progovorila i jedna profesorica engleskog i talijanskog jezika koja je željela ostati anonimna.

– I prije pojave ChatGPT-ja neki su učenici običavali koristiti tekstove s interneta bez navođenja izvora, što je lako prepoznati, a i pronaći brzom pretragom na internetu jer bi se radilo o jezičnim konstrukcijama koje se ne koriste ni u usmenom ni u pismenom izražavanju, ali u tim slučajevima obično bi se “zaboravili” pridržavati zadanih smjernica za pisanje pa bi im se prepisivanje obilo o glavu. S pojavom ChatGPT-ja neki su pokušaji varanja postali sofisticiraniji pa se jednostavno bilo kakvi zadaci pisanja odrađuju u razredu, bez korištenja tehnologije – kazala nam je.

Na kraju nam je jedino preostalo pitati glavnog aktera ove priče što kaže na ovo sve, pa smo pitali ChatGPT pomaže li učenicima i studentima napisati seminare i domaće zadaće, a on je diplomatski odgovorio:

– Iako mogu pružiti informacije i pomoći u razumijevanju tema, važno je napomenuti da ne potičem plagijat ili pisanje radova umjesto studenata. Dijalog s vama može uključivati diskusiju o temama, pružanje smjernica ili objašnjenja, ali sam stvoren kako bih podržao učenje i razumijevanje, a ne zamijenio vlastiti napor. Ako imaš pitanja o određenoj temi ili trebaš pomoć u razumijevanju nekog koncepta, slobodno ih postavi. U tom smislu, rado ću ti pomoći.

Sve su nas i od prije škole učili da su u “laži kratke noge”, pa se studentima i učenicima poručuje da plagiraju na vlastitu odgovornost jer je korištenje ovog alata itekako lako detektirati.

Što je zapravo ChatGPT

Pitali smo ChatGPT da nam se predstavi. Evo što nam je rekao.

– Ja sam ChatGPT, razvijen od strane OpenAI, a arhitektura na kojoj sam temeljen zove se GPT-3.5, što je kratica za “Generative Pre-trained Transformer 3.5”. Moja svrha je pružiti korisnicima mogućnost komunikacije s računalom putem prirodnog jezika.

Kao “pre-trenirani” model, znači da sam treniran na velikim količinama teksta prije nego što stupim u interakciju s korisnicima. Tijekom tog procesa, apsorbirao sam raznovrsne informacije iz mnogih izvora, ali važno je napomenuti da nemam osobno iskustvo ni svijest. Moj rad se temelji na obradi i generiranju teksta na temelju zadanog konteksta – kazao nam je ChatGPT.

Objava Koliko učenici i studenti koriste ChatGPT i kako se profesori bore s pokušajima varanja? ‘Vrlo lako provjerimo‘ pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.