Bosna
i
Hercegovina
je
u
prvih
10
mjeseci
ove
godine
najviše
izvozila
u
Njemačku,
u
koju
je
plasirala
proizvoda
u
vrijednosti
2,3
milijarde
KM,
te
Hrvatsku
2,2
milijarde
KM.

Podaci
Vanjskotrgovinske
komore
BiH
koji
su
ustupljeni
“Nezavisnim
novinama”
pokazuju
da
smo
nakon
ove
dvije
države
najviše
robe
plasirali
u
Srbiju,
za
1,7
milijardi
KM,
Austriju
1,5
milijardi
KM,
te
Sloveniju
1,2
milijarde
KM.

“Najznačajnija
uvozna
tržišta
za
10
mjeseci
ove
godine
su
Hrvatska
4,4
milijarde
KM,
Srbija
3,3
milijarde
KM,
Njemačka
2,1
milijardu
KM,
Slovenija
1,9
milijardi
KM
i
Italija
1,8
milijardi
KM”,
piše
u
ovim
podacima.

Tako
je
za
10
mjeseci
ove
godine
ukupna
vrijednost
izvezene
robe
iznosila
14,5
milijardi
KM
i
manja
je
za
šest
posto,
odnosno
939,1
milijuna
KM
u
odnosu
na
isto
razdoblje
prethodne
godine.

“Ukupan
uvoz
za
deset
mjeseci
2023.
godine
u
Bosnu
i
Hercegovinu
iznosio
je
23,6
milijardi
KM
i
manji
je
za
dva
posto,
odnosno
553,4
milijuna
KM
u
odnosu
na
isto
razdoblje
2022.
godine”,
stoji
u
podacima.

Najviše
se
izvozila
električna
energija,
za
iznos
od
927.307.941
milijuna
KM,
pa
izolirana
žica
za
573.615.613
KM,
te
željezne
ili
čelične
konstrukcije
za
515.043.493
KM.

S
druge
strane,
najviše
su
se
uvozili
naftna
ulja
i
ulja
dobivena
od
bitumenskih
minerala
za
2,057
milijardi
KM,
osobna
i
druga
motorna
vozila
za
935.829.010
KM,
te
lijekovi
za
567.797.274
KM.

Dodali
su
da
je
u
2022.
godini
iz
BiH
izvezeno
robe
u
ukupnoj
vrijednosti
od
18,4
milijarde
KM,
što
je
više
za
26%
u
odnosu
na
2021.
godinu.

“Istovremeno
je
uvezeno
robe
u
ukupnoj
vrijednosti
od
29,1
milijardu
KM,
što
je
povećanje
za
33%
u
odnosu
na
prethodnu
godinu”,
kazali
su
iz
STK
BiH.

Ekonomista
Igor
Gavran
rekao
je
za
“Nezavisne
novine”
da
su
nam
oba
ova
tržišta,
a
posebno
hrvatsko,
blizu
i
jako
dobro
poznata,
pa
je
mnogo
lakše
tamo
pronaći
tržište
i
izvoziti,
i
zato
i
ostvarujemo
solidan
izvoz
u
odnosu
na
neka
druga
tržišta.

“Drugi
bitan
čimbenik
je
postojanjetvrtki
iz
ovih
država
u
BiH
(posebno
njemačkih),
koje
izvoze
iz
BiH
na
svoje
matično
tržište,
često
u
okviru
iste
grupacije”,
kazao
je
Gavran.

Prema
njegovim
riječima,
dalje
povećanje
izvoza
je
svakako
moguće
i
nema
nekih
formalnih
prepreka,
već
je
prije
svega
do
naše
(ne)konkurentnosti
i
(nepovoljnih)
uvjeta
poslovanja
u
BiH.

“Aktualni
dodatni
problem
je
loša
ekonomska
situacija
u
EU,
uključujući
i
Njemačku
i
Hrvatsku,
možda
posebno
Njemačku
i
dio
njezinog
tržišta
gdje
mi
plasiramo
najviše
robe,
što
umanjuje
potražnju
i
za
našim
proizvodima.
Mislim
da
je
puno
lakše
boriti
se
za
veći
udio
na
domaćem
tržištu
i
potiskivanje
uvoza
tamo
gdje
i
dalje
imamo
previše
uvozne
robe,
uključujući
i
onu
iz
ovih
država,
a
i
ostala
tržišta
gdje
izvozimo
malo
ili
nimalo
su
prilika
koju
trebamo
iskoristiti”,
naglasio
je
Gavran.