Ova europska zemlja se priprema za napad Rusije: ‘Doći će do nove invazije. Nije pitanje ako, već kada’
U
kontekstu
rastuće
napetosti
između
Rusije
i
susjednih
baltičkih
država,
poput
Estonije,
Latvije
i
Litve,
članice
Europske
unije
i
NATO
saveza
pažljivo
prate
situaciju.
U
jutarnjim
satima
prosinca,
dok
slabi
snijeg
prekriva
estonsku
šumu,
odjekuje
zvuk
drona
Black
Hornet,
signalizirajući
početak
vojne
vježbe
na
otoku
Saaremaa
u
Baltičkom
moru.
Dron
precizno
određuje
koordinate
oklopnih
vozila
Griffon,
proizvedenih
u
Francuskoj,
kojima
upravljaju
invazijske
trupe
zaustavljene
improviziranom
nagaznom
minom
na
cesti.
Ovaj
događaj
označava
sudjelovanje
francuske
vojske
u
godišnjim
vojnim
vježbama
Estonske
obrambene
lige
(EDL).
Estonski
vojnici
tako
se,
zajedno
s
francuskim
saveznicima,
suočavaju
s
izazovima
u
simuliranoj
razmjeni
vatre
s
neprijateljskim
snagama.
A
zašto?
Cilj
im
je,
piše
Politico,
biti
spreman
u
slučaju
da
ruski
predsjednik
Vladimir
Putin
proširi
svoje
vojne
ambicije
s
Ukrajine
na
baltičke
zemlje.
–
Rusija
želi
povećati
svoju
moć.
Po
mom
mišljenju,
doći
će
do
sljedeće
invazije.
U
našoj
zajednici
ne
pitamo
se
što
ako,
nego
pitamo
kada
–
kazuje
poručnik
Kristjan
Kaup,
lokalni
načelnik
stožera
EDL-a.
Naime,
u
kontekstu
rastuće
napetosti
između
Rusije
i
susjednih
baltičkih
država,
poput
Estonije,
Latvije
i
Litve,
članice
Europske
unije
i
NATO
saveza
pažljivo
prate
situaciju.
Nakon
nezakonite
Putinove
aneksije
Krima
2014.
godine,
baltičke
države
povećale
su
izdatke
za
obranu,
a
sve
češće
upozoravaju
na
opasnost
koju
predstavlja
autoritarni
ruski
čelnik
Vladimir
Putin.
U
sklopu
jačanja
vojnog
odgovora
na
istoku,
Francuska
rotira
svoje
trupe
kroz
Estoniju
od
2017.
godine
kao
dio
NATO-ove
pojačane
prisutnosti.
Francuski
predsjednik
Emmanuel
Macron
dodatno
je
pojačao
misiju
Lynx,
koja
sada
uključuje
300
vojnika,
surađujući
s
trupama
iz
SAD-a
i
Ujedinjenog
Kraljevstva.
Ova
zajednička
taktička
suradnja
ima
za
cilj
ne
samo
obuku
EDL-a
već
i
prilagodbu
francuskih
vojnih
snaga
na
ratovanje
visokog
intenziteta
u
savezničkom
okruženju.
U
EDL-u,
organizaciji
koja
je
ustrojena
1918.
godine
tijekom
osiguravanja
estonske
neovisnosti
od
Ruskog
Carstva,
a
ponovno
uspostavljena
1990.
godine
nakon
raspada
Sovjetskog
Saveza,
sudjeluju
vojnici
volonteri
koji
se
aktivno
pripremaju
za
potencijalni
sukob.
Saaremaa,
strateški
estonski
otok
u
Baltičkom
moru,
s
2400
EDL-ovih
članova
od
43.000
stanovnika,
predstavlja
ključnu
točku
u
ovim
vježbama.
Naglasak
vježbi
leži
u
simulaciji
scenarija
invazije,
gdje
EDL
i
francuske
postrojbe
moraju
zajednički
zaustaviti
neprijateljske
snage,
uništiti
neprijateljski
radar
i
pružiti
koordiniran
odgovor.
Izazovi
poput
nedostatka
opreme
za
noćno
gledanje
kod
Estonaca
i
prilagodbe
francuskih
vojnika
na
hladnu
klimu
dodatno
kompliciraju
vježbu.
Inače,
piše
Politico,
suradničko
vojno
partnerstvo
Francuske
i
Estonije,
koje
seže
unatrag
do
2011.
godine,
reflektira
širu
promjenu
u
francuskoj
obrambenoj
politici.
Dok
se
francuska
vojska
povlači
iz
postkolonijalnih
afričkih
zemalja,
sada
jača
svoju
prisutnost
u
istočnoeuropskim
regijama.
Početkom
2023.
godine
Francuska
je
takouspostavila
kopneno
zapovjedništvo
za
Europu,
a
povećana
vojna
oprema,
uključujući
oklopna
vozila
Griffon,
poslana
je
u
Estoniju
kako
bi
se
osigurala
dugoročna
stabilnost.