Europsko
vijeće
odlučilo
je
otvoriti
pristupne
pregovore
s
Ukrajinom
i
Moldavijom,
BiH
je
i
dalje
na
čekanju.
Do
kuda
je
BiH
stigla
na
svom
putu
prema
članstvu;
što
napredak
te
države
na
europskom
putu
znači
za
Hrvatsku,
zapadni
Balkan
i
Europu,
pitali
smo
Željanu
Zovko,
zastupnicu
u
Europskom
parlametnu,
potpredsjednicu
Odbora
za
vanjske
poslove
i
Izaslanstva
za
odnose
s
BiH
i
Kosovom.

–
Komisija
je
dobila
naputak
da
završi
još
jednom
uvid
u
to
što
je
Bosna
i
Hercegovina
do
zadnjeg
trenutka
napravila
u
uvjetima
koji
su
pred
nju
predstavljeni
prilikom
zadnjeg
izvješća
koje
je
dato
i
gdje
je
rečeno
da
se
mora
ispuniti
dovoljno
dobar
i
prihvatljiv
napredak
kako
bi
se
otvorili
pregovori.
Ono
što
je
BiH
dobila
ovim
izvješćem
i
sa
zadnjim
zasjedanjem
Vijeća
je
osiguranje
da
će
se
pregovori
otvoriti
ukoliko
Komisija
potvrdi
da
su
ovi
zadnji
zakoni
i
sve
ono
što
je
vijeće
ministara
učinilo
stoje
i
da
je
čitava
procedura
provedena,
rekla
je.

Istaknula
je
kako
smatra
da
se
igraju
apsolutno
posljednje
minute
i
do
bitno
do
ožujka,
prije
nego
što
se
dogode
veliki
izbor
u
čitavoj
Europskoj
uniji,
otvoriti
pregovore.

–
Naš
predsjednik
vlade
uspio
je
uvjeriti
da
se
mora
do
ožujka
apsolutno
odraditi
ovaj
posao
i
da
se
i
BiH
uz
Ukrajinu,
Moldaviju
i
Gruziju,
mora
dati
poticaj
da
ide
naprijed,
da
se
taj
čitav
proces
nastavi,
rekla
je
Zovko.

Istaknula
je
da
za
razliku
od
Ukrajine
i
Moldavije
i
svih
diplomatskih
službi
koje
su
radile
svoj
posao
na
terenu,
mi
vidimo
da
Hrvatska
odrađuje
posao
za
BiH.

–
Trudimo
se
i
u
Europskom
parlamentu
objasniti
da
se
procedure
moraju
završiti,
da
se
do
ožujka
moraju
otvoriti
pregovori,
jer
se
može
dogoditi
da
se
dovede
u
pitanje
opstanak
svega
pozitivnog
što
je
do
sada
provodila
Borjana
Krišto
kao
Predsjedavajuća
Vijeća
ministara,
rekla
je
Zovko.

–
Poslije
toga
sve
se
mijenja.
Vidimo
da
rastu
populističke
snage,
rastu
svi
koji
su
skeptični
prema
daljnjem
proširenju
EU-a
i
ne
treba
se
više
čekati,
istaknula
je.

Zovko
je
rekla
kako
Ukrajina
gdje
se
vodi
rat,
odupire
se
ruskoj
agresiji,
a
paralelno
radi
reformske
procese,
antikorupcijske
zakone,
i
sve
ono
što
je
bitno
kako
bi
ispunila
sve
uvjete
da
bi
se
zadovoljio
europski
pristup.

–
Bosna
i
Hercegovina,
medijska
scena,
živi
u
još
u
nekoj
lažnoj
prošlosti
misleći
da
je
jedina
bitna
u
ovom
svijetu.
Ono
što
je
shvaćeno
od
strane
vlade
premijera
Plenkovića,
znači
od
njega
samog
je
da
je
ovo
jedini
trenutak
gdje
se
Bosna
i
Hercegovina
može
ubaciti
na
taj
zadnji
vlak,
a
kasnije
će
se
sve
mijenjati,
jer
je
bitno
da
iskoristi
trenutak
gdje
je
geostrateški
bitno
za
stare
članice
Europske
unije
da
se
nastavi
proširenje.

Istaknula
je
kako
je
BiH
dugo
godina
bila
više
pod
zaštitom
SAD-a
i
njihove
diplomacije
koji
su
morali
odigrati
neke
ključne
korake.

–
Da
nije
bilo
lobiranja
premijera
Plenkovića
oko
izbornog
zakona
i
zauzimanja
američke
administracije,
Europska
unija
se
ne
bi
zauzela
da
se
riješi
to
pitanje,
nego
bi
sjedili
i
čekali
što
će
se
dogoditi.
Mi
ne
smijemo
dopustiti
da
Bosna
i
Hercegovina
opet
postane
problem,
rekla
je
Zovko.

Naglasila
je
i
da
je
Bosna
i
Hercegovina
ključ
sigurnosti
zapadnog
Balkana,
pa
i
šire.

–
Mislim
da
je
bitno
za
građane
Republike
Hrvatske
da
moraju
biti
izuzetno
zainteresirani,
sve
politike
u
Republici
Hrvatskoj,
da
se
pregovori
otvore.
Jer
ono
što
ja
vidim
i
od
strane
baltičkih
zemalja,
od
strane
Poljske,
Rumunjske
i
svih
onih
koji
su
se
do
zadnjeg
dana
zalagali
za
otvaranje
pregovora
sa
Ukrajinom,
Moldavijom
i
Gruzijom,
pokazuje
koliko
su
svjesni
sigurnosnog
pitanja
da
te
zemlje
budu
pod
okriljem
EU-a,
ako
već
ne
mogu
pod
NATO.
Širenje
EU-a
oni
su
izuzetno
ozbiljno
shvatili.
Kod
nas
je
to
shvatio
premijer
Plenković
i
mi
smo
to
shvatili
kao
bitno
sigurnosno
pitanje,
pored
pitanja
što
su
i
Hrvati
tu
apsolutno
čimbenik
koji
mora
odlučivati,
koji
mora
ostati
u
vlasti,
ostati
legitiman
i
uvući
tu
zemlju
u
EU,
jer
bez
toga
Republika
Hrvatska
se
ne
može
sama
boriti
sa
svim
onim
migrantskim
valovima
koje
vidimo
i
koje
ćemo
očekivati
u
budućnosti,
zaključila
je
Zovko.