Iako je najvažniji kršćanski blagdan zapravo Uskrs, Božić je u životima mnogih, vjerojatno, omiljeniji. Danas Božić slave i oni koji su kršćani i oni koji nisu jer je postao pravi obiteljski blagdan, no nekada i nije bilo tako. Umanjenica riječi “Bog” kod Hrvata je Božić, a preuzeta je kao naziv blagdana i zapravo označava dan na koji se rodio mali Bog, odnosno Isus.

Pripreme, gužve…

Pripreme za najradosniji kršćanski blagdan već odavno su počele. Već četvrti tjedan crkve su u ranim jutarnjim satima bile krcate kršćanskim pukom. Brojni su se katolici sudjelovanjem na zornicama pripremali za nadolazeći kršćanski blagdan. Tijekom zornica, ali i na svim drugim misama pred ispovjedaonicama se u dugim redovima čekalo za ispovijed. U nedjelju će se zapaliti i četvrta, posljednja adventska svijeća, uz koju su se okupljale obitelji uz molitvu. U nedjelju je i Badnji dan. Već tjednima su ulice okićene tisućama trepćući svjećica koje najavljuju najradosniji blagdan kod kršćana, ali i danima su pozivale na okupljanje, proslavu, druženje s najmilijima.

U kućama se, svakako uz pomoć najmlađih, kite ili su se već okitili borovi i pod njih se redaju lijepo umotani darovi koji će se, po tradiciji, otvoriti na božićno jutro. Gužve vladaju danima, posvuda. Cestama se automobili lagano provlače, tražeći mjesto za parkiranje. Registracije na vozilima upućuju na to da je mnoštvo naših iseljenika stiglo iz inozemstva, uglavnom iz zapadnih zemalja, proslaviti Božić sa svojim obiteljima i u domovini, rodnome kraju.

I u trgovinama su gužve, kupuje se sve što treba, i to u velikim količinama. Sve kako bi se Božić dočekao kako i priliči, ničega ne smije nedostajati. Unatoč visokim cijenama i stalnim poskupljenjima, u ove blagdanske dane se ne štedi. – Lani sam odojak plaćao 10-ak maraka, a ove godine i dvostruko više. Sve je poskupjelo gotovo dvostruko, a moja mirovina porasla tek malo – tvrdi starija gospođa gurajući u jednom trgovačkom centru pred sobom košaricu napunjenu raznim proizvodima. Jer, kako kaže, dolazi joj obitelj, mora pripremiti ručak i slastice, darivati djecu i unučad.

Prema nekim izračunima, za ovaj Božić bit će potrebno izdvojiti od 300 do 500 KM, čak i više. Za pristojan doček računa se na svakog člana obitelji u prosjeku 100 KM. Naravno, oni sa skromnijim primanjima računaju kako će im znatno manje biti dostatno da spreme blagdansku trpezu. Štedjeli su tijekom godine, a neki i dosta toga sami pripremali. Od razne hrane, slastica, suhoga mesa do izrade darova… kako bi smanjili novčane izdatke.

Darovi i smisao

Za Božić se, kako smo i rekli, ne štedi. U mjesecu smo u kojem najviše trošimo, a trgovci najviše zarađuju. Koliko god se pazilo, u lovu na blagdanski duh i ove ćemo godine srušiti rekord. Božićna groznica svakako je već tu. Trgovački centri bliješte okićeni lampicama, kuglicama i ostalim ukrasima, kao i blagdanskim sniženjima, a gužve su upravo pred sam blagdan najveće. Veliki broj ljudi kupuje u posljednji tren, a kako kažu, ne žele da im meso i ostale stvari potrebne za božićni ručak stoje dugo u hladnjacima.

Hrvati, iako često mnogi ističu kako nemaju novca, baš vole potrošiti za Božić i počastiti svoje obitelji i sebe raznim darovima. A darovi, znamo svi vrlo dobro, koštaju. Prema procjenama, blagdanska košarica ove će godine biti dosta skuplja, bolje reći, znatno skuplja, međutim, očekuje se kako će se, kao i svake godine na kraju, pred sam blagdan, cijene malo izjednačiti. I dok ga većina kršćanskih crkvi slavi 25. prosinca, po julijanskom kalendaru Božić se slavi tek

7. siječnja. Sam Božić postao je dio tradicije. Ovaj važni blagdan je unatrag posljednjih desetljeća populariziran i komercijaliziran, pa su se, nažalost, zapostavile temeljne vrijednosti koje predstavlja. Postalo je važno kićenje bora i kupnja mnoštva darova, a ono što je doista bitno izgubilo se, onako, usput. Slavljenje Božića s godinama je bivalo sve raširenije, a gozbe sve obilnije.

Također je postalo popularno i pjevanje božićnih pjesama. Blagdansko raspoloženje bilo je veselo, često se pilo i jelo te slavilo, a ta se tradicija održala do danas. Sve se češće mogu čuti kritike kako je Božić potpuno komercijaliziran te da se izgubio njegov pravi smisao. Mnogi više i ne znaju što se zapravo na Božić slavi, već ga povezuju isključivo s blještavilom okićenih borova i skupih darova. Božićna poruka da je Bog uskrsnuo za spas ljudi te priča o Isusovu rođenju u štalici jer za njega nije bilo mjesta u svratištu, kao da je u drugom planu, iza  potrošačke groznice.

U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskog vijenca s četiri svijeće, svake nedjelje pali se po jedna

Božićna pšenica sije se na dan sv. Barbare ili na dan sv. Lucije, kako u kojem kraju

Naziv Badnjak povezan je s riječju “bdjeti” jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje

Domovi su se prije na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, osobito zelenilom, a to su najčešće činila djeca

Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice, izrađene najčešće od drva. Ostaju do blagdana Bogojavljanja

Poslije večere na Badnjak, prema običajima, mnogi katolici se okupljaju i odlaze na misu polnoćku

I dok Božić većina kršćanskih crkvi slavi 25. prosinca, po julijanskom kalendaru on se slavi tek 7. siječnja

Prema nekim izračunima, za ovaj Božić bit će potrebno izdvojiti od 300 do 500 KM, a mnogi će i znatno više

Objava Svakom članu obitelji za pristojan blagdanski ručak i dar potrebno barem 100 KM pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.