Europska sila Njemačka bori se sa snažnom mješavinom kratkoročnih i dubljih strukturnih problema koji su – zajedno s podijeljenom i izgleda neučinkovitom vladom – potaknuli ekonomiste da govore o “europskom bolesniku”. Evo pogleda na neke od izazova s kojima se suočava najmnogoljudnija država EU, piše The Guardian.

Zašto njemačko gospodarstvo pati?

Sveobuhvatne reforme rada u kasnim 90-im godinama praćene velikom potražnjom u Kini i na tržištima u razvoju pomogle su stvaranju milijuna radnih mjesta i potaknule snažan gospodarski rast u Njemačkoj kroz dva desetljeća.

Međutim, čini se da sada ovaj ekonomski model posrće. Međunarodni monetarni fond predviđa da će Njemačka biti jedino gospodarstvo u skupini G7 čiji će BDP pasti 2023. godine. Dijelom su problemi posredni i stoga su vjerojatno privremeni: slabije kinesko gospodarstvo i utjecaj ruskog rata protiv Ukrajine.

Potražnja za robom koju njemački izvozni sektor uglavnom proizvodi – strojevima, automobilima, alatima, kemikalijama – varira ovisno o stanju svjetskog gospodarstva.

Ali trenutni pad također je razotkrio dugoročne probleme koji utječu na ekonomsku učinkovitost zemlje. Ekonomisti ukazuju na ubrzano starenje njemačkog stanovništva, manjak velikih ulaganja u infrastrukturu i visoke stope poreza na dobit.

Očekuje se pad proizvodnje za 0.5% u 2024. Dugoročno gledano, prijetnje uključuju kinesku konkurenciju na tržištu električnih automobila i troškove postizanja neto nule, koji su u Njemačkoj veći zbog njene ogromne, energetski intenzivne industrijske baze i odbijanja nuklearne energije, prenosi Index.hr.

Je li država dorasla zadatku?

Upravljanje brzim ekonomskim, društvenim i geopolitičkim promjenama općenito zahtijeva otvorenost, prilagodljivost i brzo donošenje odluka državnih institucija – što nisu baš karakteristike njemačke birokracije.

Digitalizacija zaostaje za velikim dijelom u Europi. Njemačka se i dalje uvelike oslanja na gotovinu, koja je činila oko 40% plaćanja na prodajnim mjestima prošle godine u odnosu na 8% u Švedskoj. Brza širokopojasna internetska povezivost se poboljšava, ali je još uvijek nestabilna.

Čelnik njemačkog udruženja digitalne industrije nazvao je zemlju “propalom državom” u smislu usluga digitalne vlade. Obrada građevinskih dozvola, operativnih dozvola i registracija poduzeća traje mnogo dulje od prosjeka EU.

Sve to ima strukturni učinak na produktivnost, kao i administraciju koju se često kritizira kao pretjerano sporu, pretjerano legalističku, nepotrebno opreznu i kojoj je potrebna dalekosežna reforma. Njemačka birokracija je, kao posljedica toga, legendarna.

Što vlada radi po tom pitanju?

Nakon više od polovice njezina četverogodišnjeg mandata, 82% njemačkih birača nije zadovoljno ili uopće nije zadovoljno učinkom osporavane i podijeljene koalicije Olafa Scholza, koju čine SPD s lijevog centra, Zeleni i neoliberalni FDP.

Scholzov SPD pao je na treće mjesto iza oporbe desnog centra CDU/CSU i ekstremno desne Alternative für Deutschland (AfD), dok je rejting Zelenih najniži u posljednjih pet godina, a FDP je izgubio trećinu svoje podrške.

Koalicija je naslijedila mnoge trenutne probleme u zemlji i obećala je velike reforme kako bi ih riješila – ali covid, potpora Ukrajini i energetska kriza stavili su veliki pritisak na njezino obećanje da će se modernizirati bez štete po pojedinačne sektore.

Vlada koju se smatra neučinkovitom krajem prošle godine primila je dodatni udarac kada je ustavni sud presudio da je njezin proračun za 2024. prekršio fiskalna pravila sadržana u ustavu, što je izazvalo proračunsku krizu od više milijardi eura.

Odluka je značila da vlada nije mogla preusmjeriti 60 milijardi eura preostalih iz pandemijskog fonda za hitne slučajeve u fond za klimu i transformaciju, namijenjen poticanju zelene tranzicije Njemačke i modernizaciji industrije.

Sastaviti proračun bez tog novca bit će teško. Zeleni nerado pristaju na kompromis po pitanju zaštite okoliša i socijalne potrošnje, FDP odbija ukinuti ustavnu kočnicu zaduživanja i želi velike proračunske rezove, a SPD je zapeo u sredini.

Zbog niza neuspjeha na državnim izborima, pada popularnosti i alarmantnog uspona AfD-a, čini se da je svaka stranka sve odlučnija jasno se razlikovati od ostalih, zbog čega je još teže pronaći dogovor o ključnim ekonomskim politikama.

Tko štrajka i zašto?

Njemački državni ured za reviziju kaže da je državna željeznička mreža Deutsche Bahn u stalnoj krizi, s dugovima od 30 milijardi eura i najnižim razinama točnosti u osam godina.

Za to su kriva desetljeća nedovoljnog ulaganja, smatraju sindikati. Sindikat strojovođa pozvao je na “neograničene štrajkove” od 8. siječnja, što bi moglo izazvati velike poremećaje, uglavnom zbog zahtjeva za 35-satnim, umjesto 38-satnim tjednom.

Unatoč djelomičnom zaokretu vlade u četvrtak, poljoprivrednici nastavljaju sa svojim prosvjedima protiv planova za smanjenje subvencija za dizel i poreznih olakšica za poljoprivredna vozila. Bio je to dio planiranih rezova u potporama poljoprivrednom sektoru od 900 milijuna eura.

Poljoprivrednici kažu da će planirani rezovi ugroziti njihovu egzistenciju i konkurentnost njemačke poljoprivrede te su upozorili da će od 8. siječnja biti “prisutni posvuda na način na koji zemlja nikada prije nije doživjela”.

Prijevoznici su zabrinuti zbog viših cestarina, dok bi neki liječnici od 9. siječnja mogli odlučiti zatvoriti ordinacije u znak podrške zahtjevima medicinske struke za više državne potpore preopterećenom sustavu.

Kasnije tijekom godine predstoje krugovi kolektivnih pregovora u maloprodaji, građevinarstvu, zračnom prijevozu, kemijskoj, metalnoj i elektroindustriji. U posrnulom gospodarstvu i dok se kriza troškova života nastavlja, sve bi moglo biti daljnje žarište za štrajk.

Dnevnik.ba