Lidija
Bradara,
predsjednica
Federacije
BiH,
u
intervjuu
za Oslobođenje govori
o
blokadama
FBiH,
reformama
na
putu
ka
EU
i
intervencijama
visokog
predstavnika
u
BiH

Gospođo
Bradara,
prošli
put
kad
ste
govorili
za
naš
list,
kazali
ste
da
vjerujete
da
će
proračun
FBiH
za
ovu
godinu
biti
usvojen
na
vrijeme.
U
2024.
smo
ušli
sa
odlukom
o
privremenom
financiranju
za
prva
tri
mjeseca
koju
će
Zastupnički
dom
Parlamenta
FBiH
razmatrati
24.
siječnja.
Uzimajući
u
obzir
sve
okolnosti,
vjerujete
li
da
će
federalni
proračun
biti
uskoro
usvojen?

–
Istina,
nadala
sam
se,
zagovarala
da
napravimo
taj
iskorak
i
konačno
na
vrijeme
donesemo
tu
važnu
odluku,
da
rasterećeno
počnemo
s
novim
procesima
u
novoj
godini.
Odluka
o
privremenom
financiranju
je
donesena
na
Vladi,
a
na
dnevnom
redu
sjednice
Zastupničkog
doma
federalnog
Parlamenta
je
24.
siječnja.

Dva
čitanja

Oglas

O
tome
sam
razgovarala
s
predsjedateljima
oba
doma,
odnosno
gospodinom
Tomislavom
Martinovićem
i
gospodinom
Mladenom
Boškovićem,
s
obzirom
na
to
da
je
gospođa
Mirjana
Marinković-Lepić
na
bolovanju.
Dvije
sjednice
Zastupničkog
doma
su
zakazane,
no
zasad
bez
proračuna.
Dom
naroda
će
lakše
ispuniti
ovu
obavezu,
no
i
pored
te
odluke,
i
dalje
moramo
misliti
na
proračun.
Izgledno
je
da
će
njegov
prijedlog
biti
uskoro
i
na
Vladi
i
na
Parlamentu.
Nije,
naravno,
lako
pomiriti
sve
moguće
realne
i
nerealne
zahtjeve,
a
pri
tome
je
ovo
i
prvi
proračun
koji
ovaj
saziv
Vlade
usvaja.
Ipak,
pozitivno
je
što
sada
imamo
vremena
i
za
dva
čitanja
proračuna
kako
bismo
ispunili
maksimum
demokratskih
standarda,
odnosno
uključili
zakonodavca,
kao
i
širu
javnost
u
potpunosti.

Na
koji
način
riješiti
blokadu
radnih
tijela
Zastupničkog
doma
Parlamenta
FBiH,
koja
se
posljedično
odražava
na
sve
procese
i
donošenje
odluka?Jedna
od
spomenute
dvije
zakazane
sjednice
Zastupničkog
doma
pokušat
će
riješiti
ovaj
problem.
Nije
ovo
prvi
pokušaj
i
ne
znam
hoće
li
dati
rezultat.
Ovo
je
šizofrena
situacija
zaista
i,
koliko
god
se
o
njoj
priča,
mislim
da
krivci
nisu
adekvatno
imenovani
i
prozvani.
Ovo
je
klasična
blokada
zakonodavnog
procesa
od
opozicije
koja
treba
raditi
svoj
posao,
ali
ne
na
ovaj
način.
Predugo
ovo
traje,
šteta
će
biti
sve
veća
i
vraća
nas
godinama
unazad.
Frustrirajuće
je
da
još
tražimo
situacije
kako
zakomplicirati
i
stopirati
nešto
putem
blokada
i
to
od
onih
koji
se
u
državu
najviše
zaklinju.

Poslije
višemjesečnog
mučenja
i
pokušaja
imenovanja
federalne
Vlade,
sada
imamo
blokadu
federalnog
Parlamenta.
Očekujete
li
ponovo
intervenciju
visokog
predstavnika
u
BiH?

–
Strane
intervencije
ne
očekujem
i
ne
priželjkujem
nikad.
To
je
još
nešto
što
nas
vraća
godinama,
ako
ne
i
desetljećima
unazad.
Pa,
je
li
konačno
vrijeme
da
donosimo
odluke
sami
i
sami
nosimo
odgovornost
za
procese
u
ovoj
zemlji?
Uostalom,
ova
blokada
nije
nešto
nerješivo.
Ona
je
plod
smislene
blokade
nekolicine
ljudi
i
njih
treba
pozvati
na
odgovornost.
Ne
dolaziti
na
posao,
ne
ispunjavati
obaveze
za
koje
ste
plaćeni,
ne
dopustiti
novim
kolegama
zastupnicima
da
preuzmu
obaveze
koje
im
zakonom
pripadaju
trebalo
bi
biti
kazneno
djelo.
To
nisu
pravilnikom
ili
nekim
drugim
aktom
propisani
načini
“borbe”,
nego
samo
blokada!

Oglas

Mnogi
kažu
da
je
ovo
povijesna
godina
za
našu
zemlju,
kada
se
od
vladajuće
koalicije
očekuje
da
usvoji
reformske
zakone
koji
bi
ubrzali
naš
put
ka
EU.
Zbog
čega
je
za
HDZ
neprihvatljiv
prijedlog
SDA
koji
je
dobio
podršku
Zastupničkog
doma
Parlamentarne
skupštine
Bosne
i
Hercegovine
i
što
ako
visoki
predstavnik
nametne
rješenje,
što
je
i
najavio
ako
dogovor
izostane?

–
Ogromno
je
licemjerje
prisutno
na
našoj
političkoj
sceni.
Licemjerje
praćeno
populizmom
dovodi
do
situacije
da
na
dnevnoj
bazi
slušamo
suprotna
mišljenja
o
nekim
važnim
temama,
pa
tako
i
ovoj
o
djelovanju
visokog
predstavnika.
Tako
i
glede
ovog
pitanja.
O
ustavnim,
odnosno
izmjenama
Izbornog
zakona,
pokušavamo
se
dogovoriti
godinama.

Politički
akteri,
pogotovo
na
bošnjačkoj
sceni,
prozivaju
djelovanje
stranaca
kada
njima
to
odgovara

Problem
su
konstantno
neiskrenost,
odnosno
neprihvaćanje
bh.
stvarnosti,
onoga
što
ona
u
svojim
temeljima
jeste
s
jedne,
te
s
druge
strane
aspiracije
za
dominacijom,
separatizmom
i
slično.
U
svemu
tome
odjednom
se
nameće
tema
tehničkih
izmjena
Izbornog
zakona.
Nismo
mi
protiv
njih,
svatko
realan
želi
pravedne
i
demokratske
izbore,
ali
to
ne
znači
da
preko
noći
trebamo
pristati
na
potpuno
novi
izborni
proces.
Jesmo
li
svjesni
tehničkih
mogućnosti
naših
birališta,
svijesti
naših
birača?Duboke
države

Oglas

Godinama
smo
kao
stranka
HDZ
BiH
ukazivali
na
brojne
malverzacije,
pogotovo
kada
se
radi
o
brojanjima
u
Sarajevu
i
nikoga
nije
bilo
briga.
Vreće
glasova
su
nestajale
i
svi
su
šutjeli.
Sad
su
odjednom
ti
isti
za
kontrolu
procesa
u
korist
demokracije.
Kud
ćete
gore
izborne
malverzacije
ako
se
volja
cijelog
jednog
naroda
kontinuirano
gazi.
Postoji
li
skener
koji
će
to
ispraviti
pogotovo
kada
se
naše
Središnje
izborno
povjerenstvo
postavlja
i
kao
zakonodavac?

Ustavni
sud
BiH
suočava
se
sa
ozbiljnim
problemom,
jer
je
odlaskom
suca
Zlatka
M.
Kneževića
u
mirovinu
u
Sudu
ostalo
šestero
sudaca.
Opozicija
u
federalnom
Parlamentu
inzistira
da
na
glasanje
ide
lista
uspješnih
kandidata,
a
ne
samo
prvorangirani
Marin
Vukoja,
za
kojeg
se
tvrdi
da
je
blizak
HDZ-u,
pa
uopće
nema
naznaka
kad
bi
mogao
biti
izabran
nasljednik
Mate
Tadića.
Kako
to
komentirate
i
što
je
loše
u
tome
da
se
Parlament
u
konačnici
izjasni
o
izboru
najboljeg
kandidata
za
ustavnog
suca?

–
Opet
je
opozicija
tema
i
opet
svoje
želje
nastoji
ostvariti
kako
–
putem
blokade.
Kako
su
se
dosad
birali
suci?
Samo
kada
treba
ispuniti
hrvatske
kvote,
dolazimo
do
problema,
odnosno
do
situacije
da
se
tim
kandidatima
osporavaju
kompetencije
ili
ne
daj
Bože
povezanost
s
nekom
strankom.
S
druge
strane
imamo
paralelne
sustave,
tzv.
duboke
države,
spregu
politike
sa
pravosuđem,
tajnim
službama,
imenovanje
ratnih
zločinaca
i
nikome
ništa.

Uz
sve
to,
u
Ustavnom
sudu
BiH
nema
nijednog
suca
iz
RS-a.
Predsjednik
RS-a
Milorad
Dodik
poručuje
da
neće
imenovati
dvojicu
sudija
sve
dok
se
ne
reguliše
novi
sastav
Ustavnog
suda,
a
poseban
problem
je
nazočnost
stranih
sudija.
Znamo
da
su
zakoni
o
Ustavnom
sudu
i
sudovima
u
BiH
jedni
od
ključnih
reformskih
zakona
čije
usvajanje
od
BiH
traži
EU.
Kako
do
dogovora?

Oglas

–
Slažem
se
da
su
strani
suci
nepotrebni,
da
je
krajnje
vrijeme
da
ova
praksa
prestane
djelovati.
Ponavljam
se,
ali
ako
nismo
u
stanju
preuzeti
odgovornost
za
sve
procese
u
ovoj
zemlji,
kako
možemo
pričati
i
nadati
se
ikakvim
novim
integracijama
i
napretku
poput
EU
puta.
Važno
je,
naravno,
raspravljati
i
o
ovom
zakonu,
kao
i
ostalih
13
prioriteta.