Velike
temperaturne
oscilacije
očekuju
nas
u
narednim
danima
na
području
Bosne
i
Hercegovine.
Prema
podacima
Federalnog
hidrometeorološkog
zavoda
(FHMZ),
temperature
će,
pasti
za
čak
20
stupnjeva
u
samo
48
sati.

Kod
ovakvih
naglih
promjena
vremena
hitnoj
službi
se
javljaju
pacijenti
s
kroničnim
oboljenjima,
najviše
astmatičari,
srčani
bolesnici,
visokotlakaši
i
psihijatrijski
pacijenti.

Pratite
upozorenja
i
savjete
biometeorologa

I
znatno
manje
promjene
vremenskih
prilika
mogu
pojačati
simptome
kroničnih
bolesti,
a
promjena
vremena
se
osjeća
i
do
nekoliko
dana
ranije.
Kada
se
radi
o
naglim
i
kratkotrajnim
promjenama,
gotovo
da
nema
osobe
među
svim
generacijama
koja
ne
osjeća
meteoropatske
tegobe,
zbog
čega
je
važno
pratiti
upozorenja
i
pridržavati
se
savjeta
medicinskih
stručnjaka.

Oglas

Kod
zdravih
osoba
koje
su
osjetljive
na
promjenu
vremena
–
meteoropata
–
javljaju
se
sljedeće
meteoropatske
reakcije:

glavobolja
zbog
nagle
promjene
temperature
i
njenim
izraženim
dnevnim
hodom,

razdražljivost
i
promjenjivo
raspoloženje
(kada
je
pojačan
južni
i
jugoistočni
vjetar),

bolovi
u
mišićima
(pri
povećanoj
vlažnosti
zraka),

Oglas

umor,
pospanost
i
malaksalost
(pri
toplom
i
vlažnom
vremenu).

Savjeti
kardiologa
za
nagle
promjene
vremena

Interventni
kardiolog
prof.
dr
Dušan
Ružičić,
specijalist
interne
medicine,
kaže
da
bi
bolesnici
koji
imaju
kronične
kardiovaskularne
bolesti
kao
što
su
povišeni
krvni
tlak,
ili
boluju
od
koronarne
bolesti,
odnosno
angine
pektoris,
morali
voditi
računa
o
sljedećem:

Ne
trebaju
prekidati
uzimanje
lijekova
za
snižavanje
krvnog
tlaka,
za
povišenu
razinu
masnoća
u
krvi.

Ako
su
imali
terapiju
zbog
koronarne
bolesti
–
da
je
nipošto
ne
prekidaju.

Oglas

Da
budu
znatno
umjereniji
u
hrani
i
u
piću.

Da
bolesnici
koji
znaju
da
imaju
koronarnu
bolest
–
izbjegavaju
izlaske
u
najhladnijim
dijelovima
dana,
rano
ujutro
i
kasno
navečer.

Kronični
bolesnici
bi
trebali
nositi
zaštitnu
masku
ako
je
zrak
zagađen.

Fizičku
aktivnost
treba
upražnjavati
u
najtoplijem
dijelu
dana
i
nastaviti
s
tim,
ali
ne
kada
je
mraz
snažan.
Ako
živimo
zdravim
stilom
života,
apsolutno
ćemo
biti
pripremljeniji
na
promjene
vremena.
Na
pojavu
prvih
simptoma
stezanja
u
prsima
trebate
se
odmah
javiti
u
hitnu
medicinsku
službu.

Oglas

Astma
i
kronična
opstruktivna
bolest
pluća 

Pulmologinja
Tatjana
Radosavljević
je
rekla
da
su
astma
i
kronična
opstruktivna
bolest
pluća
–
bolesti
koje
su
vrlo
ovisne
o
vremenskim
uvjetima,
atmosferskog
tlaka,
temperature
zraka
i
prisutnosti
vlage
u
zraku.

“Ljudi
koji
dugo
boluju
od
toga,
dobro
znaju
što
trebaju
učiniti
kada
nam
dolaze
takve
promjene
vremena.
Pokušavaju
pojačati
terapiju
ili
pokušavaju
ne
izlaziti
iz
kuće,
u
svakom
slučaju
pokušavaju
izbjeći
promjene
vremena.
Međutim,
ako
dođe
do
pogoršanja
–
do
gušenja,
govorimo
o
pacijentima
na
koje
utječe
ovakva
promjena,
i
ako
im
pojačanje
terapije
koje
imaju
kod
kuće
u
obliku
pumpica
ili
drugih
lijekova
ne
pomogne,
trebaju
se
javiti
svom
liječniku.
Po
potrebi,
ako
je
to
pogoršanje
u
vrijeme
kasne
jeseni
i
zime,
moraju
se
čak
javiti
u
bolnicu”,
objasnila
je
liječnica
Tatjana
Radosavljević.

Savjeti
psihijatrice

Oglas

Što
se
tiče
osoba
koje
nemaju
plućne
probleme,
brojni
su
faktori
koji
utječu
na
njih
jer
je
sve
više
meteoropata.

“Osjećaj
nedostatka
zraka
ne
mora
biti
izazvan
određenim
plućnim
problemom,
nego
mogu
reagirati
jednostavno
na
taj
način.
Moj
savjet
je
da,
prije
svega,
prate
biometeorološku
prognozu
i
da
u
skladu
s
time
primjene
terapiju
koju
već
imaju
ili
je
pojačaju.
Ako
ne
ide
ni
to,
obavezno
se
trebaju
javiti
liječniku”,
poručuje
Radosavljević.

Psihijatrica
Aleksandra
Aničić
Tošović
kaže
da
bi
s
obzirom
na
najavu
naglog
rasta,
a
zatim
pada
temperature,
psihijatrijski
pacijenti
trebali
nastaviti
uzimati
redovno
svoju
terapiju.

“Kada
govorimo
o
populaciji
pacijenata
koji
imaju
već
kronično
oboljenje
s
kojim
žive
i
imali
su
pogoršanja
i
poboljšanja,
oni
znaju
kako
prepoznati
simptome
koji
su
različiti
od
pacijenta
do
pacijenta.
Savjet
je
da
redovno
uzimaju
terapiju
i
da
se
nastave
baviti
svojim
aktivnostima”,
rekla
je
Aleksandra
Aničić
Tošović.

Oglas

Zdrav
model
života
koji
podrazumijeva
dovoljno
sna,
dobru
hidrataciju
organizma,
rekreaciju
i
sport,
vrijeme
provedeno
u
prirodi,
smanjenje
stresa
na
najmanju
moguću
razinu
i
drugo,
utječe
pozitivno
na
pacijente
koji
imaju
druge
bolesti
pa
i
na
pacijente
koje
imaju
neko
mentalno
oboljenje.

Ako
netko
ne
spava
dovoljno,
ima
pretjerano
stresa
u
životu
koji
ne
kontrolira,
imat
će
češća
pogoršanja,
tvrdi
Aničić
Tošović,
piše Espreso.