Nakon
što
je
na
području
Zeničko-dobojskog
kantona,
konkretno
u
mjestu
Goliješnica,
općine
Žepče,
veterinarskim
nadzorom
i
pregledima
otkriven
prvi
slučaj
Afričke
svinjske
kuge
(ASK),
neophodno
je
građane
i
javnost,
pogotovo
uzgojivače
ove
vrste
životinja,
upoznati
sa
najbitnijim
detaljima
oko
bolesti
i
njenog
saniranja.

Bezopasna
za
ljude,
pogubna
za
životinje

Afrička
svinjska
kuga
(ASK)
poznata
i
kao
Montgomeryjeva
bolest,
virusna
je
zarazna
infekcija
svinja,
uključujući
i
divlje
svinje.
Po
simptomima
i
toku
vrlo
je
slična
klasičnoj
ili
evropskoj
svinjskoj
kugi
(KSK-u),
ali
su
im
uzročnici
različiti
i
nisu
povezani.
ASK
nije
zoonoza,
ističu
iz
Instituta
za
zdravlje
i
sigurnost
hrane
Zenica.

Prvi
slučaj
afričke
svinjske
kuge
u
Bosni
i
Hercegovini
utvrđen
je
na
imanju
na
području
općine
Bijeljina
22.
juna
prošle
godine,
što
je
prvi
slučaj
ove
bolesti
ikada
zabilježen
na
području
BiH.
Nakon
toga,
eutanazirano
je
40.000
hiljada
svinja
na
tom
području.
U
Evropi,
pa
i
kod
nas,
ne
postoje
odobrene
vakcine
protiv
ASK,
tako
da
epidemija
može
rezultirati
klanjem
velikog
broja
svinja
koje
se
drže
na
farmama
u
zahvaćenom
području.

Oglas

Bitno
je
naglasiti
–
Afrička
svinjska
kuga
nije
opasna
po
zdravlje
ljudi,
ali
dovodi
do
gotovo
sigurnog
uginuća
svake
inficirane
svinje,
domaće
ili
divlje,
što
dovodi
do
velikih
ekonomskih
šteta
po
uzgajivače!
Uzročnik
virus
se
iz
inficirane
svinje
izlučuje
putem
sline,
suza,
nosnog
sekreta,
urina,
fecesa
i
sekreta
genitalnog
trakta.
Bolest
se
prenosi
i
neizravnim
putem
preko
kontaminiranih
površina,
opreme
i
alata
/oruđa,
te
ugrizom
inficiranih
krpelja.

Znaci
bolesti
ovise
o
virulenciji
soja
virusa.
Akutni
oblik
bolesti
vrlo
je
lako
zamijeniti
s
nekim
drugim
zaraznim
bolestima,
prvenstveno
s
klasičnom
svinjskom
kugom,
vrbancem
i
salmonelozom.
Inficirane
životinje
razvit
će
neke
od
sljedećih
kliničkih
znakova
bolesti
–
Karakterističan
je
znak
krvarenja
po
koži
i
sluznicama,
te
gnojni
sadržaj
oko
očnih
spojnica,
pojava
plavo-ljubičastog
područja
i
krvarenja
po
ušima,
trbuhu
i
stražnjim
nogama,
iscjedak
iz
oka
i
nosa,
crvenilo
kože
grudiju,
trbuha,
perineuma,
repa
i
nogu,
začep
ili
proljev,
povraćanje,
pobačaj
gravidnih
krmača,
krvavi
pjenušavi
sadržaj
iz
usta
i
nosa,
nekoordinirano
kretanje
koji
se
javlja
dan
do
dva
prije
uginuća.

Veliku
ulogu
u
širenju
ima
i
ljudski
faktor,
stoga
se
svi
vlasnici
svinja
trebaju
strogo
pridržavati
svih
propisanih
mjera
te
svih
mjera
koje
odredi
Ministarstvo
poljoprivrede
i
veterinarska
inspekcija.
Svi
posjednici
svinja
i
lovci
mogu
se
za
sva
pitanja
obratiti
u
Ministarstvo
poljoprivrede,
kantonalnoj
veterinarskoj
inspekciji
ili
se
mogu
obratiti
svojim
veterinarima,
kažu
u
INZ-u.

Svako
uginuće
i
pojavu
znakova
bolesti
odmah
i
hitno
treba
prijaviti
veterinaru.
Najstrože
je
zabranjeno
zakopavanje
uginulih
svinja
ili
odvoz
lešina
bez
prethodne
prijave
i
pregleda
veterinara.
O
pojavi
ove
bolesti,
Kancelarija
za
veterinarstvo
BiH
je
obavijestila
sve
susjedne
zemlje,
kao
i
Svjetsku
organizaciju
za
zdravlje
životinja
(WOAH).

Oglas

Biosigurnosne
mjere

Kao
mjere
sprječavanja
širenja
i
suzbijanja
različitih
zaraznih
i
parazitarnih
bolesti,
pa
tako
i
ASK
u
svinjogojstvu
ističe
se
primjena
biosigurnosnih
mjera.
Biosigurnost
ili
biološka
sigurnost
jesu
različite
osmišljene,
planirane
mjere
i
postupci
prevencije,
kojima
se
nastoji
spriječiti
gubitak
biološkog
integriteta
zdravlja
životinja,
ali
i
ljudi.
Mjere
profilakse,
bazirane
su
na
zoohigijenskim,
zoo-tehničkim
kao
i
imunoprofilaktičkim
postupcima
vodeći
računa
o
dobrobiti
životinja
i
ekologiji,
a
isti
se
moraju
dokumentirati.

Biosigurnost
podrazumijeva
sagledavanje
rizika
od
mogućih
izvora
infekcije,
načina
njihovog
štetnog
dejstva
i
osmišljavanje
mjera
za
kontrolu
uzročnika
bolesti.
To
je
određen
niz
primjene
izabranih
mjera
(u
vidu
pisanih
SOP
–
Standardnih
Operativnih
Procedura)
prema
prethodno
prepoznatim
rizicima
kojima
se
štiti
uzgoj
od
unošenja
infekcija
spolja,
kao
i
širenja
između
proizvodnih
grupa
/
kategorija
unutar
uzgoja.
Biosigurnost
podrazumijeva
tri
komponente,
izolaciju,
kontrolu
kretanja
i
sanitaciju
(čišćenje
i
dezinfekcija).

Biosigurnosni
rizici
predstavljaju
sve
događaje
i
pojave
koji
bi
mogle
da
onemoguće
uspješnost
i
rentabilnost
proizvodnje
i
dovedu
do
pojave
neželjenih
posljedica
po
zdravlje
i
proizvodnju
uzgoja.
Po
redoslijedu
važnosti,
mada
se
redosljed
može
promijeniti
u
zavisnosti
od
okolnosti,
oni
su
druge
svinje,
proizvodi
od
svinja
(šunka,
salama,
kobasica,
pica),
lokacija
za
privremeno
odlaganje
ili
stalno
uklanjanje
uginulih
svinja,
transportni
sistemi,
lokalitet
susjednih
uzgoja
(proizvodnih
jedinica
svinja),
blizina
i
povezanost
sa
lokalnim,
regionalnim
i
magistralnim
putevima,
kupovina
polovne
opreme
ili
prenos
opreme
sa
drugih
uzgoja
ili
proizvodnih
jedinica
istog
uzgoja,
odjevni
predmeti
iz
druge
proizvodne
jedinice,
ptice,
glodari,
mačke,
psi,
insekti
(druge
životinje),
vještačko
osjemenjavanje,
embriotransfer
(i
slični
zahvati),
hrana
i
voda,
materijal
za
prostirku,
stajnjak,
zaposlena
lica
koja
posjeduju
svoje
svinje
ili
imaju
mogućnost
kontakta
sa
divljim
svinjama,
zaposlene
osobe
koje
posjećuju
stočne
pijace,
sajmove,
izložbe,
druge
proizvodne
jedinice
svinja
i
klaonice,
posjetioci
(na
pr.
popravka
električnih
vodova
ili
vodovoda
i
sl.),
nova
oprema,
uređaji,
pribor
i
instrumenti
i
na
kraju
–
lijekovi
–
žive
vakcine.

Oglas

Mjere
i
postupci
na
farmi

Kada
se
na
farmi
nalazi
jedna
ili
više
svinja
za
koje
se
sumnja
da
su
zaražene
virusom
afričke
svinjske
kuge,
nadležna
veterinarska
organizacija
je
dužna
na
najbrži
mogući
način,
a
najkasnije
u
roku
od
24
sata,
obavijestiti
nadležnog
veterinarskog
inspektora
i
nadležni
organ
kantona,
koji
obavještavaju
nadležni
organ
entiteta,
a
oni
su
dužni
obavijestiti
Ured
za
veterinarstvo.
Nadležna
VTO
je
dužna
provoditi
sve
mjere
za
sprječavanje
širenja
bolesti
do
dolaska
nadležnog
veterinarskog
inspektora
i
provoditi
mjere
koje
naredi
veterinarska
inspekcija.

Iz
INZ-a
ističu
da,
uz
niz
već
utvrđenih
i
propisanih
mjera
koje
trebaju
provesti
nadležni
organi,
bitno
je
naglasiti
da,
ako
se
sumnja
na
pojavu
afričke
svinjske
kuge
na
farmi,
treba
da
se
utvrdi
tačan
broj
svih
svinja,
po
kategorijama
na
farmi,
te
da
se
sastavi
popis
broja
svinja
koje
su,
u
svakoj
kategoriji,
već
oboljele,
koje
su
uginule
ili
koje
su
vjerovatno
zaražene.

Ovaj
se
popis
mora
ažurirati
kako
bi
se
evidentirale
okoćene
i
uginule
svinje
tokom
perioda
sumnje
i
ovi
se
podaci,
na
zahtjev,
moraju
predočiti
i
mogu
se
provjeriti
prilikom
svakog
posjeta,
da
se
otvori
stajski
karanten,
tako
što
se
sve
svinje
na
farmi
zatvore
u
objekt
u
kojem
žive
ili
na
nekom
drugom
mjestu
gdje
se
mogu
izolirati,
da
niti
jedna
svinja
ne
smije
ući
na
farmu
niti
je
napustiti
/uspostaviti
kontrolu
kretanja.

Oglas

Ako
je
potrebno,
nadležni
veterinarski
inspektor
može
proširiti
zabranu
napuštanja
farme
i
na
druge
životinjske
vrste,
te
zahtijevati
primjenu
odgovarajućih
mjera
za
uništavanje
glodara
ili
insekata.

Bitno
je
i
da
niti
jedno
truplo
svinje
ne
smije
biti
izneseno
s
farme,
da
se
s
farme
ne
smiju
iznositi
meso,
proizvodi
načinjeni
od
svinja,
sjeme,
jajašca
ili
zameci
svinja,
krmivo,
oruđe,
materijali
ili
otpad
kojima
bi
se
mogla
prenijeti
afrička
svinjska
kuga;
ali
i
da
se
uvede
zabrana
kretanja
osoba
i
vozila
na
i
sa
farme,
osim
ukoliko
je
ono
odobreno
rješenjem
od
strane
nadležnog
veterinarskog
inspektora.

Na
ulazima
i
izlazima
iz
objekata
u
kojima
su
smještene
svinje,
te
na
ulazima
i
izlazima
same
farme
treba
da
se
koristi
odgovarajuće
dezinfekcijsko
sredstvo;
svaka
osoba
koja
ulazi
ili
izlazi
iz
farmi
na
kojima
se
drže
svinje
mora
se
pridržavati
odgovarajućih
higijenskih
mjera
potrebnih
za
smanjenje
rizika
od
širenja
virusa
afričke
svinjske
kuge.
Osim
toga,
sva
se
prijevozna
sredstva
prije
napuštanja
farme
moraju
pažljivo
dezinficirati.

Kako
naglašavaju
iz
Instituta,
sva
nadležna
tijela
u
Bosni
i
Hercegovini
zadužena
za
poslove
veterinarstva
su
aktivno
uključena
u
provođenje
propisanih
mjera
kontrole
u
cilju
suzbijanja,
ranog
otkrivanja
i
sprečavanja
širenja
ove
bolesti.
O
pojavi
ove
bolesti,
Ured
za
veterinarstvo
BiH
je
obavijestio
sve
susjedne
zemlje,
kao
i
Svjetsku
organizaciju
za
zdravlje
životinja
(WOAH)
i
Evropsku
Komisiju.

Oglas

INZ