Profesor
Nermir
Granov
liječnik
je
o
kojem
i
struka
i
pacijenti
govore
u
superlativima.
Prije
desetljeće
i
pol,
kao
mladi
specijalist,
počeo
je
s
minimalno
invazivnom
kardiokirurgijom,
a
danas
u
svakodnevnoj
praksi
više
od
80
posto
operacija
izvodi
na
endoskopski
način.
Nedavno
je
u
Houstonu
održao
predavanje
o
temi
endoskopske
operacije
mitralnog
zaliska
–
nove
strategije,
a
toliko
je
oduševio
struku
da
je
tvrtka
LSI
Solutions
iz
New
Yorka
odlučila
donirati
sredstva
KCUS-u
za
nabavu
endoskopa
klase
Einstein
3D
sustava.

O
brojnim
temama
profesor
Granov
govorio
je
za
Večernji
list.

Večernji
list:
Profesore
Granov,
kako
biste
čitatelju
laiku
najjednostavnije
predočili
što
je
to
minimalno
invazivna
kardiokirurgija
koju
ste
počeli
primjenjivati
još
2010.,
a
danas
ste
je
gotovo
doveli
do
savršenstva,
zbog
čega
vas
traži
cijeli
svijet?

–
Možda
je
“savršenstvo”
teška
riječ
jer
ne
postoji
savršena
operacija
ni
metoda.
Minimalno
invazivna
endoskopska
kardiokirurgija
podrazumijeva
operacije
na
otvorenom
srcu
i
krvnim
žilama
bez
otvaranja
prsnog
koša,
uz
upotrebu
suvremenih
tehnologija.
Korist
za
pacijenta
je
ogromna
jer
je
kvaliteta
operacije
na
srcu
bez
kompromisa,
dok
je
uz
pomoć
suvremenih
tehnologija
pristup
sveden
na
radni
kanal
promjera
1
–
2,5
cm.
Imali
smo
pacijente
koji
nakon
operacije
srčanog
zaliska
odlaze
kući
drugi
dan.

Oglas

Večernji
list:
Koliko
se
medicina
promijenila
od
te
2010.,
kad
ste
prvi
put
izveli
jedan
takav
zahvat,
u
odnosu
na
danas?

–
Nalazimo
se
u
4.
industrijskoj
revoluciji
u
kojoj,
osim
IT-a
i
obnovljivih
izvora
energije,
medicina
bilježi
vrtoglave
uspone.
Informacije
i
spoznaje
prenose
se
gotovo
trenutačno,
tako
da
se
i
procesi
učenja
i
primjene
znanja
i
vještina
mijenjaju.
Praktički
moramo
trčati
da
bismo
uhvatili
korak
s
vremenom.

Večernji
list:
O
koliko
se
složenim
procesima
radi
i
je
li
bilo
nekih
slučajeva
koji
nisu
uspjeli?

–
Na
početku
smo
naveli
kako
ne
postoji
savršena
operacija
ili
metoda
jer
bi
to
podrazumijevalo
njezinu
100-postotnu
uspješnost.
Mi
u
kardiokirurgiji
koristimo
“operative
risk
calculator”
koji
nam
u
treću
decimalu
izračunava
operativni
rizik
na
osnovi
vrste
bolesti
i
stanja
pacijenta.
Međutim,
kada
kalkulator
izbaci
operativnu
smrtnost
3%,
mi
ne
znamo
je
li
pacijent
u
skupini
od
97%
koji
će
proći
dobro
ili
u
ovih
3%
s
lošim
ishodom.

Oglas

Večernji
list:
Tvrtka
specijalizirana
za
razvoj
visokih
tehnologija
iz
SAD-a
odlučila
je
pomoći
KCUS-u
u
nabavi
endoskopa
klase
Einstein
3D
sustava,
pa
što
to
konkretno
znači?

–
To
je
lijepo
priznanje,
koje
je
ujedno
i
potvrda
da
ste
na
pravom
putu.
Biti
prepoznat,
još
u
takvom
krugu,
mnogo
znači,
ali
i
još
više
obvezuje
da
nastavite
s
usvajanjem
i
dijeljenjem
znanja
jer
je
znanje
jedina
veličina
koja
se
uvećava
dijeljenjem.

Večernji
list:
Mlad
ste
liječnik,
držite
predavanja
u
Ateni,
Beču,
Milanu,
Londonu…,
po
Americi.
Mnogi
vaši
kolege
Bosnu
i
Hercegovinu
zamijenili
su
razvijenim
državama,
a
naše
suvremenim
bolnicama.
Što
vas
još
drži
ovdje?

–
Hvala
vam
za
ovo
mladi
liječnik.
Zbilja
se
osjećam
tako,
premda
sam
po
radnoj
knjižici
bliži
mirovini,
a
biološki
pregazio
2/3
očekivanog
životnog
vijeka
za
BiH.
Mi
živimo
u
doba
otvorenih
mogućnosti
i
slobodne
razmjene
ljudi
i
roba.
Mišljenja
sam
da
treba
koristiti
te
mogućnosti.
Svatko
je
kreator
svoje
sudbine
i
mislim
da
ne
treba
ulaziti
u
to.
Mnogo
putujem
po
svijetu
(i
na
istok
i
na
zapad)
i
ne
bih
se
složio
da
su
naše
bolnice
i
zdravstvo
lošiji
od
drugih.
Što
bi
naši
stari
rekli
–
“moglo
je
biti
bolje,
a
moglo
je
biti
i
gore”.

Oglas

Večernji
list:
Što
nedostaje
bh.
medicini?

–
Naš
zdravstveni
sustav
je
Bismarckov
model,
odličan
na
papiru,
vrhunska
solidarnost…
Međutim,
u
praksi
nejednako
dostupan
i
nije
razvojnog
oblika.

Večernji
list:
Znamo
da
su
liječnici
u
BiH
potplaćeni,
no
jesu
li
oni
i
podcijenjeni
u
odnosu
na
kolege
u
drugim
državama?

–
Nažalost,
jedno
veliko
“da”,
prvo
za
konstataciju
i
drugo
–
za
odgovor
na
vaše
pitanje.

Oglas

Večernji
list:
Postoji
još
jedan
problem
u
ovoj
državi,
a
to
je
mito.
Znamo,
nažalost,
i
da
ima
liječnika
koji
traže
“kuverte”
od
svojih
pacijenata.
Kako
se
boriti
protiv
ovakvih
pošasti?

–
Želim
vjerovati
da
takvih
liječnika
nema.
Pojedinci
s
tim
motivima
ne
bi
se
trebali
zvati
liječnicima.
Postoji
točan
naziv
za
te
ljude.

Večernji
list:
Vjerujete
li
da
bosanskohercegovačko
društvo,
unatoč
silnim
anomalijama,
može
postati
uspješno
društvo?

–
Da.
Da
ne
vjerujem,
ne
bih
bio
ovdje.

Oglas

Večernji
list:
Za
kraj,
kakvi
su
daljnji
planovi
i
razvijate
li
već
neke
nove
metode,
a
koje
će
pomoći
onima
koji
vam
se
obrate?

–
Da.
U
našoj
klinici,
između
ostalih
aktivnosti,
radimo
i
u
znanstveno-istraživačkom
radu,
tj.
u
strogo
kontroliranim
uvjetima
te
u
suradnji
s
drugim
međunarodnim
centrima
vršimo
ispitivanja
novih
uređaja
i
metoda
koji
će
u
budućnosti
ući
u
široku
upotrebu.