Pred
Sudom
Bosne
i
Hercegovine
jutros
je
održano
ročište
za
izjašnjenje
o
krivici
u
predmetu
Dževad
Mlaćo
i
drugi,
u
kojem
su
se
prvooptuženi
Mlaćo
i
drugooptuženi
Selmo
Cikotić
izjasnili
da
nisu
krivi.

Mlaćo
se
za
ratne
zločine
nad
ratnim
zarobljenicima
tereti
u
svojstvu
predsjednika
Ratnog
predsjedništva
općine
Bugojno,
a
Cikotić
u
svojstvu
komandanta
Operativne
grupe
Zapad
Trećeg
korpusa
Armije
RBiH.

“Nisam
kriv”,
izjavila
su
obojica
optuženih
pred
vijećem
kojim
predsjedava
sudija
Braco
Stupar,
prenosi
Detektor.

Inače,
prema
prvobitnoj
optužnici
u
ovom
predmetu
je
optuženi
bio
i
Tahir
Granić,
ali
je
Sud
BiH
sredinom
prošlog
mjeseca
odbio
optužnicu
u
odnosu
na
osumnjičenog

Oglas

“Optuženi
Dževad
Mlaćo
i
Selmo
Cikotić
se
terete
da
su
tokom
rata
u
BiH
i
u
vrijeme
oružanog
sukoba
između
HVO
i
ARBiH,
u
vremenskom
periodu
od
18.
jula
1993.
godine
do
polovine
aprila
1994.
godine,
Dževad
Mlaćo
kao
predsjednik
Ratnog
predsjedništva
opštine
Bugojno,
a
optuženi
Selmo
Cikotić
kao
komandant
OG
Zapad
ARBiH
od
12.
marta
1993.
do
13.
aprila
1994.
godine,
a
od
navedenog
dana
u
svojstvu
načelnika
štaba
u
7.
korpusu
ARBiH,
za
vrijeme
obavljanja
pomenutih
dužnosti
i
funkcija,
u
okviru
svojih
ovlaštenja,
postupali
suprotno
pravilima
međunarodnog
humanitarnog
prava,
te
suprotno
Naredbi
Predsjedništva
RBiH
o
primjeni
pravila
međunarodnog
ratnog
prava
u
Oružanim
snagama
RBiH
i
Dopunskog
protokola
II
iz
1977.
godine”,
stoji
u
optužnici.

U
optužnici
se
dodaje
da
je
optuženi
Dževad
Mlaćo
naredio
ubistva
zarobljenika
hrvatske
nacionalnosti,
njih
23
do
26,
na
način
da
je
napravljen
spisak
tzv.
“ekstrema”
zarobljenika
HVO,
a
potom
odvođenje
tih
lica
u
prostorije
BH
banke,
gdje
su
mučeni
i
premlaćivani,
nakon
čega
su
od
strane
pripadnika
vojne
policije
odvođeni
u
posebne
prostorije
na
lokalitetu
Rostovo,
da
bi
potom
bili
likvidirani
od
strane
pripadnika
vojne
policije.

Dalje
se
navodi
da
je
optuženi
Selmo
Cikotić
propustio
da
preduzme
sve
moguće
mjere
u
granicama
svojih
ovlaštenja
da
spriječi
učinjenje
krivičnih
djela
ubistava
i
nečovječno
postupanje,
koje
su
izvršene
na
način
da
su,
nakon
što
je
Dževad
Mlaćo
u
svojstvu
predsjednika
Ratnog
predsjedništva
opštine
Bugojno,
nakon
15.
vanredne
sjednice
Ratnog
predsjedištva,
dana
22.07.1993.
godine,
kao
de
facto
autoritet
civilne
i
vojne
vlasti
na
području
opštine
Bugojno,
čije
su
se
odluke
poštovale
i
provodile,
donio
odluku
da
se
određeni
broj
zarobljenika
hrvatske
nacionalnosti
koje
je
označio
kao
“esktremni
dio”
tajno
likvidira.

“Optuženi
se
tereti
i
da
je
izdavao
naredbe
da
se
zarobljena
lica
hrvatske
nacionalnosti
izvode
na
obavljanje
prinudnih
radova
na
prvim
borbenim
linijama,
svjestan
da
je
takvo
postupanje
nedozvoljeno
i
nezakonito,
jer
im
je
na
takav
način
ugrožen
život,
na
koji
način
je
nečovječno
postupao
prema
istima”,
zaključuje
se
u
optužnici.

Oglas