U
Bosni
i
Hercegovini,
godišnje
gubi
život
gotovo
četiri
stotine
osoba
u
saobraćajnim
nesrećama,
dok
više
od
10
hiljada
ljudi
bude
povrijeđeno,
prema
podacima
Javnog
preduzeća
Ceste
Federacije
BiH.

Zvanične
statistike
ukazuju
na
stopu
smrtnosti
u
prometu
od
oko
10,3
poginulih
na
100.000
građana,
što
predstavlja
trostruko
više
u
odnosu
na
zemlje
zapadne
Evrope.

Faktori
koji
doprinose
ovom
alarmantnom
stanju
obuhvataju
nedostatke
u
samim
propisima
koji
reguliraju
sigurnost,
propuste
u
njihovoj
stvarnoj
primjeni,
te
nedostatke
u
kaznenoj
politici
koja
je
često
loša
i
zastarjela.Stručnjaci
u
ovoj
oblasti
naglašavaju
nužnost
ozbiljnijeg
pristupa
Bosne
i
Hercegovine
prema
izmjenama
propisa,
s
posebnim
osvrtom
na
pozitivne
primjere
drugih
država,
te
potrebom
za
usklađivanjem
s
zakonodavstvom
Evropske
unije
piše RadioSarajevo.

Oglas

BiH
u
vrhu
evropskih
“crnih
statistika”

Prema
podacima
Evropske
komisije
o
sigurnosti
na
putevima,
u
državama
Evropske
unije
tokom
2022.
godine
u
saobraćajnim
nesrećama
stradale
su
u
prosjeku
44
osobe
na
milion
stanovnika.
U
Bosni
i
Hercegovini
te
je
godine
stradalo
255
osoba,
što
je
72
osobe
na
milion
stanovnika.

Da
je
BiH
članica
Evropske
unije,
to
bi
je
svrstalo
u
sam
vrh
evropskih
„crnih
statistika“
–
isti
broj
ima
Hrvatska,
a
ispred
su
samo
Rumunija,
Latvija
i
Bugarska.

Oglas

Zapadne
zemlje,
poput
Njemačke
i
Holandije,
imaju
višestruko
manje
smrtnih
ishoda
uzrokovanih
saobraćajnim
nesrećama.

Podaci
Auto-moto
kluba
Bosne
i
Hercegovine
(BIHAMK)
pokazuju
da
prebrza
vožnja
uzrokuje
i
do
jedne
trećine
nesreća
na
domaćim
putevima,
čiji
broj
je
u
porastu
od
2020.
godine.
Na
listi
najčešćih
uzroka
nesreća
su
i
greške
vozača,
ali
i
vožnja
pod
utjecajem
alkohola
i
drugih
opojnih
sredstava.

Nakon
saobraćajne
nesreće
koju
je
u
centru
Sarajeva
u
maju
2023.
godine
izazvao
vozač
zbog
neprilagođene
brzine,
pod
dejstvom
alkohola
i
bez
vozačke
dozvole,
a
u
kojoj
su
smrtno
stradale
dvije
mlade
osobe,
ponovo
je
otvoreno
pitanje
sigurnosti
saobraćaja
u
Sarajevu.
Smjernice
za
poboljšanje
sigurnosti
u
saobraćaju

Oglas

Nakon
procjene
stanja
i
registrovanja
problema
na
kojima
dodatno
treba
raditi,
MUP
Kantona
Sarajevo
u
saradnji
sa
Vladom
Kantona
okuplja
stručnjake
i
donosi
nove
odluke
i
mjere
koje
doprinose
poboljšanju
saobraćajne
sigurnosti.

“Tokom
2023.
godine
pokrenuli
smo
brojne
aktivnosti
po
pitanju
povećanja
sigurnosti
u
oblasti
saobraćaja,
što
je
posebno
važno
jer
stradaju
ljudi
koji
su
potpuno
nevini,
a
koji
su
učesnici
u
saobraćaju.
Nakon
uputa
koje
smo
dobili
od
stručnjaka
za
bezbjednost,
na
ulicama
imamo
potpuno
novi
pristup
policije,
koji
može
pomoći
smanjenju
nesreća”,
objašnjava
ministar
unutrašnjih
poslova
Kantona
Sarajevo
Admir
Katica.

Oglas

Nekadašnji
komesar
MUP-a
Zeničko-dobojskog
kantona
i
stručnjak
za
saobraćajnu
sigurnost
Semir
Šut
ističe
da
se
od
avgusta
2023.
godine
rad
policijskih
patrola
koje
kontrolišu
saobraćaj
u
Sarajevu
taktički
promijenio,
pa
su
se
policijske
patrole
sa
tzv.
sterilnih
mjesta
–
gdje
se
ne
dešavaju
prekršaji
koji
ugrožavaju
život,
preselile
na
tzv.
opasna
mjesta
–
gdje
su
ugroženi
pješaci
i
gdje
se
dešavaju
ilegalne
auto-trke.

Ilegalne
auto-trke
godinama
su
se,
naročito
u
noćnim
satima,
dešavale
na
centralnim
ulicama
Sarajeva.
Riječ
je
o
trkačima,
nesavjesnim
vozačima
–
koji
neopreznom
vožnjom,
van
svih
saobraćajnih
pravila,
ugrožavaju
sopstvene,
ali
i
tuđe
živote
drugih
učesnika
u
saobraćaju.

“Policija
postiže
rezultate
i
izriče
prekršajne
naloge,
međutim
to
nije
bilo
vidljivo
i
to
je
bila
greška.
Sada,
kazne
se
izriču
na
licu
mjesta
i
to
licima
koja
izazivaju
najteže
kaznene
prekršaje”,
objašnjava
Šut,
te
dodaje
da
su
u
proteklih
par
godina
sve
nesreće
u
Sarajevu
bile
prouzrokovane
zbog
prebrze
vožnje.
170
hiljada
vozila
registrovano
u
Sarajevu

“Niko
nije
napravio
tragediju
vozeći
60
kilometara
na
sat.
Tragediju
je
napravio
onaj
koji
je
vozio
više
od
100
kilometara
na
sat.
Rješenje
je
uvesti
rigorozniju
kaznenu
politiku.
Mi
imamo
sramno
niske
novčane
kazne
za
najteže
prekršaje.
Nepojmljivo
je
i
neshvatljivo
da
smo
izgubili
toliko
života,
a
da
se
vozač
za
vožnju
pod
dejstvom
alkohola
može
“izvući”
sa
50
KM
kazne”,
ističe
Šut.

Oglas

Dodaje
i
da
je
jedan
od
glavnih
problema
u
Kantonu
Sarajevo
veliki
broj
registrovanih
automobila,
kojih
u
ovom
kantonu
ima
oko
170
hiljada.

“Na
dnevnoj
osnovi,
u
Sarajevo
uđe
nekoliko
hiljada
vozila
i
to
se
dešava
na
prostoru
koji
nije
veliki.
Drugi
problem
koji
bitno
određuje
ovo
stanje
je
infrastruktura.
Mi
od
1984.
nemamo
velikih,
revolucionarnih
projekata
koji
rješavaju
pitanje
saobraćaja,
a
promijenio
se
broj
vozila,
navike
vozača.
Sad
se
nešto
radi,
transverzale
i
longitudinale,
još
uvijek
nije
završeno,
ali
je
sreća
što
je
započeto
i
to
će
dijelom
riješiti
taj
problem”,
naglašava
Šut.

Za
razliku
od
loše
kaznene
politike
u
BiH,
zemlje
EU
su
upravo
uvođenjem
visokih
kazni
smanjile
rizik
od
saobraćajnih
nesreća.

Među
njima
je
Norveška,
koja
je
čak
1970.
godine
uvela
“Viziju
nula”
i
time
postavila
zadatak
„nula
poginulih
u
saobraćajnim
nesrećama
na
sto
hiljada”.

Oglas

Norveška
danas
pripada
svjetskom
vrhu
po
sigurnosti
saobraćaja,
a
od
2017.
smrtnost
djece
u
saobraćaju
je
sveden
na
minimum.

Stručnjaci
za
saobraćaj
navode
da
je
za
najnižu
stopu
saobraćajnih
nesreća
u
Norveškoj
zaslužna
mala
populacija
i
gustoća
naseljenosti,
manje
automobila
po
kilometru,
oprezni
vozači
koji
poštuju
zakonska
ograničenja,
dostupne
informacije
o
sigurnosti,
te
visoke
kazne
u
kojoj
vozač
završi
u
pritvoru
zbog
brzine
od
140
km/h
na
autoputu.
U
istoj
zemlji
vozač
gubi
vozačku
dozvolu
ukoliko
se
vozi
kroz
grad
sa
75
kilometara
na
sat.
Drastično
povećati
kazne
za
prekršajeU
šest
posljednjih
mjeseci
2023.
godine
MUP
Kantona
Sarajevo
pojačao
je
kontrole
tokom
noćnih
sati,
glavne
saobraćajnice
su
pokrivene
kamerama
i
radarima,
a
jedna
od
mjera,
koju
su
pripadnici
MUP-a
primijenili
je
i
oduzimanje
vozila
nesavjesnim
vozačima.

Ove
mjere,
prema
izvještajima
MUP-a
KS
pomogle
su
vozačima
da
se
saobraćaj
odvija
u
okviru
dozvoljene
brzine,
za
razliku
od
prethodnih
godina,
kada
je
centralnim
ulicama
Sarajeva
znalo
da
se
vozi
i
120
km/h.

Iako
kazne
predviđene
krivičnim
zakonima
entiteta
i
Brčko
distrikta
BiH
za
saobraćajna
krivična
djela
variraju
od
lakih
–
u
trajanju
do
jedne
godine
zatvora
za
bezobzirno
ugrožavanje
saobraćaja,
do
teških
–
deset
godina
zatvora
i
više
za
teška
krivična
djela
protiv
sigurnosti
javnog
prometa,
stručnjaci
ističu
da
je
kaznena
politika
u
BiH
generalno
dosta
blaga.

Oglas

“Već
10
godina
govorimo
da
su
kazne
u
saobraćaju
male
i
prevaziđene,
a
ni
do
dan
danas
nemamo
povećane
kazne
za
teške
prekršaje
u
oblasti
saobraćaja.
Prijedlozi
su
davno
poslati,
a
mi
se
i
dalje
osvrćemo
i
stalno
pitamo
šta
policija
može
i
šta
poduzima?
Visoka
kazna
je
alat
u
rukama
policije.
Moramo
hitno
imati
alate
za
bahate
i
bezobzirne
vozače,
a
to
je
drastično
povećanje
kazni
za
prekršaje
koji
ugrožavaju
živote
i
zdravlje
građana”,
naglašava
Šut.
Kako
riješiti
problem
ozbiljnih
saobraćajnih
prekršaja
i
nenaplaćenih
kazni

Izmjena
Zakona
i
pooštravanje
kaznene
politike
u
saobraćaju
najavljeno
je
dopunama
Zakona
o
osnovama
sigurnosti
saobraćaja
na
cestama
u
BiH,
čiji
su
principi
zasnovani
na
preventivnom
djelovanju.

Ovim
izmjenama
moglo
bi
se
stati
u
kraj
višestrukim
počiniocima
ozbiljnih
saobraćajnih
prekršaja,
ali
se
može
riješiti
i
problem
neplaćenih
kazni
pojedinaca,
te
pooštriti
sankcije
za
prekršaje
s
ozbiljnim
posljedicama.

Oglas