Profesor ekonomije Anto Domazet izjavio je kako je u javnom prostoru prisutan primat političkih reformi, ali da se ne smiju zanemarivati ekonomski važne teme i reforme na europskom putu.

Tokom gostovanja na Federalnoj televiziji u emisiji Odgovorite ljudima, Domazet je rekao kako je potrebno osigurati ravnotežu između ekonomskih i političkih reformi. Poručio je i kako trenutno imamo nepovoljan trenutak za reforme, naročito one koje se tiču fiskalnih reformi.

“Ovo je vrijeme niskog ekonomskog rasta, ovo je hod po ivici recesije i to po definiciji nije vrijeme za poduzimanje velikih ekonomskih reformi. Vrijeme blagodati, vrijeme visokog ekonomskog rasta je vrijeme je kada se ovakve mjere poduzimaju“, pojasnio je Domazet na FTV-u.

Naglasio je kako je fiskalnu reformu potrebno, u ovako nepovoljnim okolnostima, na što senzibilniji način provesti u djelo.

“Vlada FBiH je napravila jedan ustupak privredi time što je za šest mjeseci dala priliku da se do iznosa od 2.520 KM izvrše isplate bez plaćanja odgovarajućih obaveza, ali je pitanje šta po isteku toga. Kako dalje postupati jer očigledno da mi u ovoj godini ne možemo očekivati da ove reforme budu izvedene. Za mene je i pitanje da li je 28,5 posto optimum na koji se svodi opterećenje za doprinose kada je u velikom dijelu dosadašnjih rasprava bilo govora o 32,5, 31,5 posto”, rekao je profesor.

Objasnio je i kako je potrebno provesti više koraka za reforme.

“Bolje je u više koraka napraviti reforme nego odjednom radikalno povećavati stope smanjenja i time dovoditi u pitanje, s još većom sumnjom u ostvarenje nivoa javnih prihoda za penzijski sistem, za zdravstvo, za osiguranje od nezaposlenosti itd.”, kazao je on.

Kako je naveo, potrebno je što prije otvoriti javnu raspravu o ovim pitanjima.

“Toliko je naelektrisana atmosfera, velika su očekivanja i to nije dobro, treba paralelno sa procesom online fiskalizacije istupiti s tekstovima novih zakona i s mjerama koje se predlažu kako bi se u jednoj demokratskoj raspravi zaista ovo pitanje na najbolji način uredilo”, zaključio je Domazet.

Prema informacijama „Avaza“, nekoliko je razloga zbog kojih su fiskalne reforme zapele na putu.

S jedne strane, ispostavlja se da je minimalna plaća od 1.000 KM previsoko postavljena i, iako se nastoji postići neutralan efekt da poslodavci ne snose veće troškove zbog smanjenja doprinosa, problem nastaje zbog činjenice da bi, uslijed naglog povećanja primanja za najveći dio radnika, nastao pritisak na poslodavce da plaće dižu svima.

Ukoliko bi, naime, radnik koji trenutno, na primjer, prima plaću od 700 KM odjednom dobio povećanje na 1.000 KM, onda bi njegov kolega koji trenutno ima 1.100 KM tražio i značajno povećanje za sebe, a za poslodavce bi to u praksi značilo, u najboljem slučaju, jednake troškove, iako je vjerojatnije da bi morali izdvajati i više.

Drugi je problem taj što bi, prema najkonzervativnijim procjenama, uslijed smanjenja doprinosa, budžet FBiH godišnje ostao bez stotina miliona maraka. To je razlog zbog kojeg su mnogi u Vladi skeptični kada je riječ o fiskalnim reformama.

Porezni klin

Ipak, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i ekonomist Admir Čavalić smatra da je upravo potencijalna recesija pravo vrijeme za sistemske reforme.

– U ovom trenutku nema konkretnije reforme ovog tipa od fiskalne. To je odgovor na pitanje gdje osigurati do milijardu KM u kratkom roku (mada i za to nemamo jasne procjene jer analiza nema). Tu su svakako i “milijarde” koje očekujemo shodno EU putu. Ako već dolazi EU novac, onda nema jasnijeg cilja od smanjenja poreznog klina u FBiH – kazao je Čavalić.

Pomoć poslodavcima

Vlada FBiH ipak je napravila neki ustupak poslodavcima, pa je tako donesena odluka da se do sredine 2024. radnicima mogu bez poreza isplatiti dvije prosječne plaće. Moguća je isplata do šest tranši, svaki mjesec po 420 KM, i te uplate neće biti oporezovane. Osim toga, Vlada je usvojila uredbu kojom je poskupljenje struje za gospodarstvenike ograničeno na 20 posto.

Objava Je li vrijeme za poduzimanje velikih ekonomskih reformi? pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.